Crvenice su nazvane po zemlji crvenici, crvenoj zemlji (terra rosa), zemlji koja sadrži veće količine boksita crvenkaste boje. Tom prilično i neplodnom zemljom obiluje donji dio Duvanjskog polja, gdje su i smještene Crvenice, koje stariji ljudi i danas nazivaju Crljenicama.
Zanimljiv je postanak pridjeva crven, -a, -o, od kojeg je izveden hrvatski naziv za terru rosu. Pojednostavljeno rješenje izgleda ovako: pridjev crven nastao je od imenice crv i pridjevskog dometka –en; veza između crva i pridjeva crven uspostavlja se preko dvije vrste crva, što se u zoologiji zovu Coccus ilicis i Coccus polonicus, a karakteristični su po purpurnoj (žarko- crvenoj) boji, koju sami proizvode. Dakle, crven je onaj koji je boje crva.
Isti je princip i u nekim romanskim jezicima: u latinskom jeziku vermis je zoologijski naziv za crva, od čega je izvedena i umanjenica vermiculus, koja znači crvuljak U francuskom jeziku pridjev crvenkast glasi vermeil (vermeil = boja vermisa, boja crva).
Prema najnovijem Hrvatskom enciklopedijskom rječniku crven je onaj koji je boje krvi ili boje cvijeta divljeg maka.
Osnovu crven u bosansko-hercegovačkoj toponimiji imaju sljedeći nazivi: Crveni Grm (Ljubuški), Crvenice (Tomislavgrad), Crveno Brdo (Lukavac, Srebrenik), Crvene stijene (vrh na planini Romaniji), Crljenica, brdašce sjeverozapadno od prijevoja Privala, što razdvaja Buško blato i Duvanjsko polje.
Iz hrvatske toponimije izdvajamo: Crveni Vrh (Umag, 173), Crljenci (Požega, 11), Crljenik (Benkovac, 141), Crvena Luka (Biograd), Crveno jezero pokraj Imotskog, koje je nazvano po crvenim stijenama njegovih obala .
Ipak svjetski najpoznatiji „crveni toponim“ je Crveno more, koje razdvaja Afriku od Azije, a naziv je dobilo po crvenim algama.
Crvenice se kao naselje spominju 1666 godine, „miseca travnja na 6. harambaša Juriša Lekić s 50 druga, piše fra Pavao Šilobadović u svom Libretinu, dovede Turčina i bulu, još dite is Duvna is Crljenica, a naš jedan pogibe ondi na mistu.“
Crvenice spominje i 1706 godine i makarski biskup Nikola Bijanković kao mjesto odakle su stigli vjernici u Brišnik, gdje je biskup dijelio sakrament krizme, a godine 1768 biskup fra Marijan Bogdanović Crvenice upisuje kao dva posljednja naselja Crvenice i Gudelje s ukupno 103 stanovnika.
Prema popisu stanovništva iz 1991 godine u Crvenicama je živjele 773 stanovnika.
Crvenice su rodno mjesto suvremenog hrvatskog književnika Petra Miloša.
Izvor:Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.
Foto: crvenice.com