ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Ambar

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Naselje na obodu Roškog Polja njegovi stanovnici nazivaju Ambar, makar ga P. Bakula i I. Bagarić nazivaju Hambar, pri čemu ne poštuju pravilo da se naselje zove onako kako naziva ga mjesno pučanstvo. A. Škaljić, nakon što je ustvrdio da se ova riječ javlja u turskom jeziku u oblicima: ambar, anbar i rjeđe hambar, hanbar, slijedi tvrdnja da su je Turci preuzeli iz perzijskog jezika, gdje glasi anbar, informira da je izvedena je od glagola anbariden sa značenjem napuniti. «Iako turski rječnici, dodaje A Škaljić, navode da je ova riječ arapskog podrijetla (ar. pl. anbar = «skladišta, trgovačke magaze», sing. nibr), ispitivanjem sam došao do zaključka da je pouzdanije stanovište Karelitza, Vasmera, Zenkera,  dr. Sikirića i drugih da je riječ perzijskog podrijetla.» U istom su obliku ovu riječ prihvatili Bugari, Srbi, Rumunji, Grci (ampari) i Albanci (hambar). 

Ambar ima više značenja: skladište za žito, žitnica, silos, ali i drveni sanduk za žito i brašno u domaćinstvu, te donji dio mlina za kavu, u kojem se skuplja samljevena kava. 

U okolici Prijedora nalazi se selo Hambarine, na prostoru Grada Vrbovskog u Gorskom kotaru smješteno je naselje Hambarište sa 54 stanovnika. 

Ovo roškopoljsko naselje dobilo je naziv Ambar, jer se u njemu u doba turske vladavine nalazio ambar, skladište za žitarice za potrebe posade tvrđave Rog i eventualno još neke vojne postrojbe osmanlijske vojske, jer je Rog bio važan obrambeni objekt  nadomak granice s Mletačkom Republikom. 

Naselje Ambar prvi put se spominje u Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz 1867. godine autora P. Bakule. 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Odgovori