SUTRA: Hrvatska premijera dokumentarnog – igranog filma Tihi skitnica u Muzeju suvremene umjetnosti

objavljeno u: NAJAVE | 0

Duvnjak, kojeg su cijenili nobelovci i FRancuska akademija znanosti i umjetnosti

Povodom obilježavanja 90. obljetnice rođenja Virgilija Nevjestića, akadmeskog slikara i grafičara premijerno će 6. veljače 2025. godine s početkom u 19 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu biti prikazan igrano-dokumentarni film o ovom velikom hrvatsko-francuskom umjetniku.

“Tihi skitnica” (2023.) poetska je priča o životu i stvaralaštvu Virgilija Nevjestića (1935. – 2009.), svjetski priznatog slikara i grafičara. Kompletna radnja filma događa se u prvome licu i to na temelju dnevnika koji je umjetnik ispisivao gotovo 35 godina. U filmu naglasak nije na stručnim opservacijama kustosa i povjesničara umjetnosti, nego na fluidnosti i sveukupnosti lika i djela Virgilija Nevjestića.

Film je već prikazan na nekoliko međunarodnih filmskih festivala, a kraća  verzija od 52. min u programu  HRT-a. Produkciju potpisuju produkcijske kuće Kadar iz Širokog Brijega i Olimp iz Zagreba, a film će predstaviti scenarist i redatelj Zdenko Jurilj, u organizaciji Zaklade Virgilije Nevjestić.

“On je posljednji Mohikanac likovne grafike, posebna persona koja se u ovim konzumerističkim

vremenima ne može jasno percipirati. U Parizu je prijateljevao s nobelovcima, književnicima, pjesnicima poput  Samuela Becketta, Andréom de Richaudom,  Pabla Nerude. U vrijeme kada su njegovi vršnjaci tražili posao po njemačkim gradilištima ili završavali tehničke fakultete kako bi se zaposlili u tadašnjim socijalističkim tvorničkim gigantima, Virgilije nije odustajao od svog dječačkog sna – postati likovni umjetnik.“ ističe redatelj filma Zdenko Jurilj.

Jedan od najvećih grafičara 20. stoljeća Virgilije Nevjestić rođen je 22. studenoga 1935. godine u selu Kolo pokraj Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. Realnu gimnaziju završio je u Tomislavgradu, a od 1953. godine školovanje je nastavio u Zagrebu. Nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu otišao je 1963. godine u Pariz, koji mu je osigurao atelijer na Boulevardu Saint Jacques 28. Njegovo ime postalo je nezaobilazno u francuskim umjetničkim krugovima sedamdesetih i u prvoj polovici osamdesetih godina. Bio je član prestižnih francuskih udruženja grafičara, osnivač pariške L’Academie Virgile gdje je predavao grafiku. Predavao je i na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela. Tijekom četrdeset godina ostvario je bogatu karijeru okrunjenu nagradama i pjesničkim mapama, dok su mu izložbe priređivane u uglednim europskim i svjetskim kulturnim središtima i institucijama, muzejima i galerijama. Umro je 25. kolovoza 2009. u Parizu.

Zdenko Jurilj