Danas na duvanjskom području Čamberi žive u Tomislavgradu (5 obitelji, 20 članova).
Čini se da je u osnovi prezimena provincijalizam čambati, što znači grebati poput onoga tko ima čambe (kandže ili pandže), kao što su primjerice mačke ili pak neka vrsta krupnih ptica.
Starinom su iz Vira pokraj Posušja, gdje je 1741/42. godine biskup .- fra Pavo Dragićević zabilježio obitelj, čiji je glavar u izvorniku upisan kao Laurentius Cambro, što bi trebalo čitati kao Lovre Čambro. Međutim, da je riječ o prepisivačevoj grešci, svjedoče prezimena triju obitelji, popisanih od biskupa Dragićevića: u Drinovcima pokraj Gruda dvije obitelji – Jure Čambe (Georgius Cambo) i Mate Čambe (Matthaeus Cambo), broje po 6 članova, te 17-člana obitelj Martina Čambe (Martinu s Cambo) u Biogracima pokraj Širokog Briga.
Oni, što su pomagali biskupu fra Marijanu Bogdanoviću 1768. godine pri popisu, načinili su još veće greške. Glavara 11-člane virske obitelji upisali su kao Eliasa Gamberovicha, što treba čitati kao Ilija Gamberović. Kako takvog prezimena nema u Viru i nigdje u to vrijeme u Bosni i Hercegovini, očigledno da je umjesto tadašnjeg “C” upisano “G”. U Drinovcima biskup Bogdanović zatiče 1768. godine dvije obitelji s prezimenom Cambich, što treba čitati Čambić. Dakle, tada su u Drinovcima živjele dvije Čambića obitelji: 6-člana Grgina i 4-člana obitelj udovice Lucije Čambić, te u Biogracima pokraj Širokog Briga kuća je 3-člane obitelji Andrije Čambića.
Kasnije će se obje inačice prezimena Čamberović i Čambić skratiti pa će nastati današnji oblik Čamber. To nije nimalo neobično, jer od Dilberovića ili Lerotića postali su Dilberi i Lerote.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.