Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom imenice rašeljka (Prunus muhaleb), naziva grma ili do deset metara visokog drveta iz porodice ruža (Rosaceae), koje se najčešće koristi kao podloga za kalemljenje kvalitetnih sorata trešanja i višanja. Buškoblatsko područje bogato je rašeljkama.
S druge strane planine Kamešnice, u Cetinskoj krajini, nalazi se zaselak Rašeljke sela Graba. Postoji mogućnost da su doseljenici s druge strane Kamešnice ovaj zaselak prozvali imenom nekadašnjeg njihova prebivališta na rubu Buškog blata.
Rašeljka je općeslavenska riječ, o čemu svjedoči današnji ruski jezik u kojem se to drvo također zove rašeljka.
Duvanjske se Rašeljke kao naselje prvi put spominje u popisu duša kapelanije Grabovica iz 1833. godine, kada je kapelan fra Franjo Ivekić u tom mjestu zabilježio 5 kuća i 77 stanovnika, dok je P. Bakula 1867. godine u Rašeljkama zapisao 11 kuća i 86 osoba.
Od godine 1932. Rašeljke su sjedište nove istoimene župe.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Rašeljkama je živjelo 430 stanovnika, a njihovo prebivalište spada među ona duvanjska naselja u kojima se broj stanovnika smanjuje (1971. godine 459 stanovnika).
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.
Foto: Miro Šumanović