TOMISLAVGRAD: Otvoren znanstveni simpozij u povodu 50 godina djelovanja Naših ognjišta

objavljeno u: NOVOSTI | 0

U dvorani Franjevačkog samostana u Tomislavgradu danas je otvoren znanstveni simpozij u povodu 50. obljetnice djelovanja hrvatskoga katoličkog mjesečnika Naša ognjišta, PIŠE tomislavcity.com

Program je započeo u 10 sati, a o Ognjištima će s povijesnog, teološkog, kulturološkog, jezičnoga, književnoga i drugih aspekata govoriti 16 eminentnih izlagača.

U pozdravnom govoru fra Gabrijel Mioč osvrnuo se na proteklih 50 godina koliko on sam djeluje u Našim ognjištima te zaželio iskrenu dobrodošlicu svim gostima.

Voditeljica programa, Marija Letica, na početku simpozija istaknula je kako ovaj znanstveni skup ima za cilj ukazati na značaj Ognjišta duvanjskome i hrvatskome puku.
Fra Iko Skoko, provincijski vikar, rekao je da su Ognjišta bez obzira na sve poteškoće, sabotiranja, zatvore i progone opstala dugih 50 godina te da je tih 50 godina od neizmjernoga značaja za ovaj narod.

U ime biskupa mons. Petra Palića prisutnima se obratio biskupijski vikar don Željko Majić te općinski načelnik Ivan Buntić naglasivši kako je ovaj List dao nemjerljivi doprinos u razvoju identiteta i duhovnosti naših ljudi.

Stjepan Brebrić, ravnatelj KS od srca je poželio uspjeh i Božji blagoslov Našim ognjištima, izrazivši suosjećanje sa svim problemima s kojima se u današnjem vremenu susreću tiskani mediji. Također, ukazao je na njihovu važnost te istaknuo kako su Ognjišta dugi niz godina jedan od glavnih uzora Kršćanskoj sadašnjosti, ali je dodao i da je tu došao da bi još štogod naučio o Ognjištima i njihovom radu te naučeno primijenio u radu Kršćanske sadašnjosti.

Za osvrt na minuli rad Naših ognjišta, ali i današnje situacije u medijima, upitali smo fra Marija Knezovića.

– Meni je prirodno da su Ognjišta na neki način uvijek bila na strani običnoga čovjeka, na strani slobode govora, bez obzira što se danas, u ovom demokratskom vremenu, priča o slobodi medija, mislim da je to najveća obmana i laž. Mi danas imamo medije koji su ucijenjeni, koji su u nemogućnosti djelovanja ako na neki način ne ostvaruju, barem prešutno, programe onih koji su na vlasti bilo koje razine. Smatram da je sasvim prirodno i sasvim normalno da Naša ognjišta i u našem vremenu ne budu mainstream mediji – da ne budu mediji koji će pisati trendovski – odnosno ono što ture vlasti možda očekuju. Ognjišta su zapravo i priznata što su drugačije pisala i u vremenu komunizma, a mislim da je i danas određena vrsta neslobode na djelu. Nije srećom komunizam, ali je određena ideologija koja se nameće putem potrošačkoga društva, ograničavanja prava na svoja opredijeljena, isl.

OGNJIŠTA SU DAVNO NADRASLA DUVNO U SVAKOME POGLEDU, ALI SE NIKADA NISU SKLONILA OD DUVNA

Fra Robert Jolić, jedan od urednika ovoga Lista, u izjavi za Tomislavcity naglasio je i važnu ulogu koju ima knjižnica Naših ognjišta.

– Naša ognjišta su duvanjski brend. Rekao bih da je Duvno u BiH pa i na širim prostorima, koliko god to možda čudno bilo, najpoznatije već desetljećima upravo po Našim ognjištima. Zanimljivo je napomenuti da su Naša ognjišta započela kao župni list, to je izvorna ideja bila. Međutim, zbog nedostatka katoličkih novina na ovim prostorima, već u sljedećem broju se taj prostor s duvanjskoga kraja proširio na Posušje, Ramu i na Livno, a onda na čitavu BiH, pa ako hoćete na čitavi svijet. U Našim ognjištima je uvijek bilo duvanjskih tema, ako je to bilo pitanje. Ali, rekao bih ono što je još važnije, a to je knjižnica Naših ognjišta u čijoj je nakladi do sada objavljeno otprilike 250 samostalnih knjiga a još 50 u sunakladništvu. Dobar dio tih knjiga vezan je upravo za duvanjski prostor. Navest ću samo dvije: prva je bila Duvanjski zbornik koji je organizirao dr. Jure Krišto 2000. godine, a druga je Duvno kroz stoljeća koju sam radio godinama, a objavila su je Naša ognjišta 2002. godine.

Možemo ovdje spomenuti i još jednu knjigu, rekao bih najvrjedniju, koja nije u nakladi Naših ognjišta već Naše baštine i koja govori o prirodnim ljepotama duvanjske općine a naziva se Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad.

Osim te tri, rekao bih, najbolje i najvrijednije knjige objavljene na temu Duvna, objavljene su brojne monografije duvanjskih župa. Objavljeno je i nekoliko knjiga koje tretiraju duvanjsku povijest, ali i duvanjsku etnografiju. Ostala nam je još samo jedna tema. Već odavno razgovaramo o tome da odradimo jednu izvanrednu priču vezanu za etnologiju i etnografiju duvanjskoga prostora. Dakle, Ognjišta su davno nadrasla Duvno u svakome pogledu, ali se nikada nisu sklonila od Duvna, nego su naprotiv mnoga izdanja odradila i mnoge tekstove objavila vezano za duvanjski kraj, za duvanjsku povijest, za duvanjsku sadašnjost. I ono što je vrlo važno, bila su izvanredna i najbolja veza s odseljenim Duvnjacima u zapadnu Europu, pa i u čitavi svijet, a to su dijelom i danas.

Ovomu dodajmo da će svi radovi s današnjega simpozija biti tiskani u prigodnom zborniku i naravno u nakladi Naših ognjišta kojima želimo još puno godina uspješnoga rada.

Izvor: D.J./Tomislavcity

Foto: Ivica Šarac