DUVANJSKA PREZIMENA: Bagići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Bagići žive u Roškom Polju (4 obitelji, 23 člana) i Tomislavgradu (3, 11).

Prezime Bagić nastalo je od pridjeva bagav ili bagaljiv iz turskog jezika, što znači onaj koji ima bage na nogama, koji boluje od baga, a bage su čvorugaste izrasline na nogama stoke (najčešće konja), a kod ljudi to su žuljevi, kurje oči, ali i izrasline (gute) na vratu. Prema istraživanjima fra Vjeke Vrčića prezime Bago u maticama župe Vinjani, u Imotskoj krajini, prvi se put pojavljuje godine 1792. Godine 1822. zabilježena je u Mrtvaru smrt Bage Knezovića Šimuna. Dakle, Bage ili u duvanjskoj verziji Bagići nastali su od starog roda Knezovića, čija je starina u Gornjem Rasnu (danas selo Dužice) pokraj Širokog Briga. Isti autor među osobama doseljenicima u župu Imotski i Glavinu Donju u 19. stoljeću navodi i dvojicu s ovim prezimenom – “Bago Petar rođen u Posušju 1793. i Bago Mate rođen u Posušju 1795.” Oni su preci današnjih imotskih Baga, po kojima se i jedan dio grada Imotskog zove Bage

Danas najviše Baga živi u Posušju i Čitluku pokraj Posušja. Inače, od Knezovića, kojih je starina Gornje Rasno pokraj Širokog Briga (drugo su Knezovići sa starinom iz Goranaca poviše Mostara) nastala su sljedeća zapadnohercegovačka prezimena: Bage, Bajići, Bazine, Bondže, Celići, Čaljušići, Čolaci, Galići, Kurilji, Mendeši, Prlići, Tice i Škrobe, te i ova imotska prezimena: Bence, Čaljkušići, Đuzeli, Juroši, Markotići, Radeljići i Šakići.

Više o Knezovićima u poglavlju ove knjige o tom rodu. Roškopoljski Bagići su potomci doseljenika s posuškog područja. Za ovu tvrdnju potvrdu smo našli u Ljetopisu župe Roško Polje, koji je 1915. godine počeo voditi župnik fra Blaž Jerković, jer on za Bagiće kaže da su “došli iz Hercegovine”.

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

Foto: Ivica Šarac