ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Tabašnica

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Tabašnica je je vrelo i naziv potoka u zapadnom dijelu Tomislavgrada.

U osnovi je hidronima arapska imenica tabak, koja je u nas stigla preko turskog jezika. Tabak je kožar; onaj tko se bavi tabačenjem, koji štavi, čini kožu; onaj koji sirovu kožu priprema za obradu utapanjem u odgovarajuću otopinu. Dakle, pokraj Tabašnice u Tomislavgradu onodobno je bio pogon za preradu kože, kožarnica, koja je koristila vodu upravo tog vrela.

Predio grada Sarajeva u kojem su živjeli i radili obrtnici kožarske struke zove se Tabaci. Donji Tabaci su su se prostirali od Principova mosta do Careve ćuprije uz samu desnu obalu rijeke Miljacke, a Gornji su Tabaci smješteni od Careve Ćuprije do Vijećnice. U gradu Sarajevu nalazi se i naselje Tabačka Ravan, u okolici Lukavca je selo Tabaci.

Na Pilama, kako se zove zapadni ulaz u grad Dubrovnik, nekoć se nalazila kožarnica, pa Dubrovčani to mjesto nazivaju Tabakarija.

Istih korijena je i prezime  Tabak, kojeg danas u Hrvatskoj uz svoje ime dopisuje 510 osoba (Split, Cetinska krajina, Zagreb, istočna Slavonija). Duvanjski su Tabaci onodobni doseljenici iz  Kamenskog, mjesta na granici s Cetinskom krajinom, u kojem trenutačno to prezime nosi 7 obitelji s ukupno 26 duša.

Starina tog  roda  je Bisko u Cetinskoj krajini, gdje su nastali od starog roda Sučića. Tu je u popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine splitski nadbiskup Ivan Laghi zabilježio 6-članu obitelj Matija Sučića rečenog Tabak.

Upravo po Tabacima iz Kamenskog (Sinj), koji su imali posjed u Aržanom (Imotski), nazvano je aržanski izvor Tabakovo vrilo.

Dakako,  s  ovim značenjem imenice tabak ne treba miješati i neka druga njezina značenja:

tabak  (arapski zdjela, tanjur, poslužavnik, tabla) i tabak u tiskarstvu označuje papir raznih formata na kojem se tiskaju knjige ili novine.  

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.