S jezičnog motrišta ekonim je istovjetan množinskom obliku prezimena Radoš, kako se i danas preziva svih 72 stanovnika (22 obitelji) tog naselja. Inače, Radoši su bili, a i trenutačno su, najbrojniji od svih 340 duvanjskih rodova, jer osim u Radošima njihovih 200 obitelji s oko 900 duša žive u Crvenicama, Seonici, Omolju, Borčanima, Kongori, Blažuju, Kolu, Podgaju, Jošanici, Stipanićima i Tomislavgradu.
U Hrvatskoj pak danas živi 1.650 osoba s prezimenom Radoš (Slavonija, Sesvete, Knin).
I prezime i ekonim izvedeni su od osobnog imena Radoš, koje u osnovi sadrži imenicu rad, dakle «svjesnu i svrsihodnu djelatnost radi postizanja korisnog učinka za zadovoljenje osobnih i proizvodnih potreba».
Ime Radoš rabe svi južnoslavenski narodi, a pripada skupini imena koja se tvore tako što se jednosložnoj osnovi dodaje sufiks –oš, koji ima hipokoristično značenje: Antoš, Bartoš, Beroš, Dragoš, Ivoš, Jagoš, Juroš, Maroš, Markoš, Matoš, Miloš, Peroš.
Rano je zabilježeno i u Hrvata, primjerice u spisima šibenskog bilježnika (notara) Salvogosta ime Radoš upisano je 1386. godine.
U raščlambi imena stanovnika Makarskog primorja, upisanih u turski defter (knjiga poreskih obveznika) između 1475. i 1477. godine («pisano u prvoj dekadi mjeseca časnog ramazana, godine 882»), M. Ujdurović zapaža da čak 45 imena počinje s Rad (-ašin, -at, -avac, -ić, -lja, -ko, -oje, -ojko, -onja, -oš, -ot, -ovac, – ovan), a među njima je i Radoš ( u Podgori dva Radoša, sin Cvetanov i Potušlerov, te u Rogoznici (Omiškoj) Radoš sin Radišin).
Ime je Radoš veoma često i u ulozi prezimena, koje se spominje i 1685. godine prigodom neuspjele venecijansko-krajiške opsade sinjske tvrđave, kad je najprije harambaša Radoš zarobio Hasan-agu, sina Šain-age Mandića, jednog od bogatijih spahija u Sinju, a onda su Turci zarobili harambašina brata pukovnika Ivana Radoša i Ivana Albertija, kapetana splitskih Varošana. Bez obzira na iznimne napore i Radoša i Mandića da otkupe zarobljenike, oba su mladića tužno završili živote u kazamatima Carigrada i Zadra.
I pokraj Ploča postoji selo Radoši, a njegovi su stanovnici s prezimenom Radoši doselili iz duvanjskih Radoša. U okolici Poreča dva su naselja: Radoši kod Višnjana s 32 i Radoši kod Žbandija s 61 stanovnikom.
Inače, uz prezime Radoš postoji prezime srednje dužine Radošić, ali i ono najduže Radošević. Uz Radošić pokraj Sinja (602 stanovnika), selo istog naziva nalazi se u Kaštelanskoj zagori (202 stanovnika), koje se prvi put u dokumentima spominje 1078. godine.
Zanimljivo je spomenuti da danas u Hrvatskoj živi 220 osoba s prezimenom Radošić (Nova Gradiška, Istra, Slavonija, Prigorje), ali ih nema ni u jednom od dva Radošića (sinjski i kaštelanski), kojima su dali svoje ime.
Istog su postanja i nazivi naselja: Radoševići pokraj Vrbovskog sa 43 stanovnika, te dva istoimena sela u Bosni i Hercegovini, i to pokraj Srebrenice i Vareša, te Radošinovci pokraj Benkovca sa 479 stanovnika.
Spomenimo još da se potok u splitskom predjelu Žnjan zove Radoševac.
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.
Foto: Ante Đikić