ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Ostrožac

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ostrožac je najprije vrelo (40 litara u sekundi) na vučipoljskom području, s kojeg se Tomislavgrad vodovodom opskrbljuje pitkom vodom, ali je ujedno i potok, desni pritok rijeke Šujice, u koju se ulijeva malo prije njezina nestajanja u ponoru pokraj sela Kovača.

Predaja, koju je zabilježio fra Petar Bakula, kaže da je Ostrožac bio „jezero, koje je zatvorila kraljica Teuta, kako se priča, oslobodivši polje (Duvanjsko-AI) od poplava. Na otvoru vrela Ostrožac ima veliki četverokutni kamen koji ljeti odmaknu, pa izvire veća količina vode. Stanovnici se boje sasvim odmaknuti kamen da ne bi velika količina vode pokrila polje. Napokon postoji predaja da je voda Ostrošca zadovoljavala potrebe čitavog starog grada.”

Hidronim, a postoji više i istoimenih ekonima, u korijenu ima praslavenski i sveslavenski vojnički izraz storg6 sa značenjem straža, koji je u starocrkvenoslavenskom jeziku dao sličnu riječ ostrog6 sa sličnim značenjem „vojnički tabor, logor.“ O starosti toponima Ostrog svjedoči i činjenica da ga spominje  i bizanstki car i pisac Konstantin Porfirogenet (905 – 959) u svom poznatom djelu „De administrandi imperio“.

Umanjenica pak od Ostrog  je Ostrožac (Ostrog + -ac (6c) = Ostrožac), što u našem slučaju znači da je nekoć pokraj vrela Ostrožac bio vojnički logor, za čiji je smještaj osnovni preduvjet bio dovoljno vode. Po vojnom logoru je nazvano i vrelo.

U bosansko-hercegovačkoj ekonomiji nekoliko je naselja koje u osnovi imaju staru imencu o-storg6: Ostrovica (Bihać), Ostrožac (Cazin, Jablanica), Ostrožnica (Bosanska Krupa), Ostružno (Goražde), Donja i Gornja Ostružnica (Doboj).

Primjerice cazinski je Ostrožac nastao na mjestu srednjovjekovnog grada-tvrđave, vlasništvo knezova Babonića Blagajskih, a zauzeli su ga Turci 1577. godine.

Iznad izvora rijeke Šujice svojedobno se nalazio grad Stržanj, za koje P. Bakula, drži da je Stridon, rodno mjesto Svetog Jeronima, crkvenog naučitelja (str(a)ž + anj = Stržanj).

Iz hrvatske ekonimije navodimo: Ostrovica (danas 60 stanovnika) utvrda na šibenskom području pokraj Bribira, koja je izvjesno vrijeme u 14. stoljeću bila sjedište knezova Bribirskih; Ostrogašica (Drniš, 74), Ostrošinci (Našice, 129), Lišani Ostrovički (Zadar, ?), Ostrovo (Vinkovci, 760), Ostrožin (Glina, 64), Ostrvica (Gospić, 19; Omiš, 210).

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac