Još iz antičkog razdoblja potječe hidronim Drinus, kako su Rimljani (a prije njih i Iliri) nazivali Drinu, desni pritok Save, današnju graničnu rijeku između Bosne i Hercegovine i Srbije, dugačku 346 kilometara, koja se smatra i međom između Istoka i Zapada.
Duvanjskim pak poljem teče njezina imenjakinja Drina, rječica koja se ulijeva u rijeku Šujicu. Još jedna zanimljivost: kako god je najpoznatija Drina nastala spajanjem Pive i Tare pokraj Šćepan Polja, na granici BiH i Crne Gore, i duvanjsku Drinu tvore dvije sastavnice: Studena i Miljacka (opet veoma poznato ime!). Ona najpoznatija Drina, uz ostale, ima i pritok Drinjaču. Pokraj Višegrada nalazi se naselje s nazivom Drinsko.
Na susjednom posuškom području je vodotok Drinapotok, koji s Ružićkim potokom na području Tribistova stvara Ričinu (posuško-imotsku).
I najveća albanska rijeka, dugačka 154 kilometra, nosi naziv Drini (Srbi ju nazivaju Drim), a nastaje od Belog (albanski Drini i Zi), izvire na Kosovu, i Crnog Drima (albanski Drini i Bardhe), ustvari isteke iz Ohridskog jezera u Makedoniji, koji se spajaju pokraj grada Kukesa u Albaniji. U donjem toku pokraj naselja Mjede račva se u dva dijela: desni rukavac utječe u rijeku Bojanu, a lijevi izravno u Jadransko more pokraj grada Lezhe (Lješa).
Što se pak tiče hidronima Drina i Drin s jezičnog motrišta, mnogi jezikoslovci smatraju da im se u korijenu nalaze indoeuropske osnove dri-, dru-, dreu-, drou- s temeljnim značenjem teći s težnjom „naporno teći, probijati se.“
Kad je riječ o manje poznatim hidronimima: duvanjskoj Drini i posuškom Drinapotoku, onda je mnogo vjerojatnije da je riječ o korijenu drijeti, derati, koji je očituje kroz više osnova: dr-, der-, dor-, dir- i dar-, kao što je to slučaj u hidronimu Odra, rijeke koja dere.
Dakle, duvanjska Drina i posuški Drinapotok su vodotoci koji snagom svoje vode deru tlo sa svojih obala, stvarajući pritom i specifične oblike reljefa, kao što je primjerice kanjon, klisura ili pak sutjeska (sutina), što se uglavnom odnosi na Drinapotok.
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.