O LIJEČNIČKOM POZIVU, ZDRAVLJU I ŽIVOTU: Razgovarali smo s dr. Bernardinom Šarac

objavljeno u: NOVOSTI | 0
Ovaj oblačni utorak te dolazak dugo očekivanog zahlađenja i jeseni najbolje je ispuniti kvalitetnim razgovorom sa zanimljivim ljudima. Kao takvu smo prepoznali Bernardinu Šarac, dr.med.spec.obiteljske medicine koje djeluje u Domu zdravlja Tomislavgrad, piše tomislavcity.com

Dojam je da je Dom zdravlja Tomislavgrad mjesto u koje korisnici imaju povjerenja. Može se primjetiti i da vaši pacijenti u Vas imaju veliko povjerenje. Koliko je zapravo to povjerenje važno i kako ste ga izgradili?

U pravu ste. Naši pacijenti stvarno imaju iskreno i veliko povjerenje u naš Dom zdravlja. O sebi nije primjereno govoriti, ali drago mi je ako smatrate da je to tako. U Domu zdravlja Tomislavgrad radim od završetka studija medicine, u studenom 2008. godine, a specijalist obiteljske medicine sam od prosinca 2014. godine. Obiteljska medicina je temelj medicine općenito, jer se početni susret pacijenta događa upravo s liječnicima obiteljske medicine koji znaju sve po pitanju zdravlja o svojim pacijentima, koji im dolaze godinama, i u povjerenju čuvaju to kao tajnu. Tu nastaje to čvrsto povjerenje u odnosu liječnik-pacijent.

Kako je biti liječnica, kakav stil života ovaj poziv sa sobom nosi?

– Ne umanjujći vrijednost nijednog posla, medicinu smatram iskrenim pozivom, ne poslom. Nosi odgovornost, ali i nešto lijepo, a to je svakodevna pomoć ljudima u potrebi (bolesti).

Foto: Privatni album / Tomislavcity

Koje su najteže strane ovoga posla?

– Najteže je kad ne možete pomoći, jer liječnici nisu svemoćni. I kad izgubite pacijenta, bilo u slučaju iznenadne smrti, bilo nakon dugogodišnjega liječenja. Jer, kao što sam kazala ljude poznajete godinama i vežete se za njih kao za svoje bližnje.

Možete li nam ispričati vaš put do trenutka kada ste postali liječnica: gdje ste odrasli, kako ste se odlučili za ovaj poziv, gdje ste studirali, zašto baš obiteljska medicina?

Rođena sam i odrasla u brojnoj obitelji (roditelji i nas šestero djece), u Tomislavgradu, gdje sam završila osnovno i srednje školovanje. Već u našoj Gimnaziji odlučila sam se za studij medicine koji sam upisala na Sveučilištu u Mostaru, a za obiteljsku medicinu odlučila sam se na trećoj godini studija, zato što sam imala takve vrsne profesore koji su mi upravo ovu specijalizaciju prikazali kao najkompletniji pristup pacijentu kao čovjeku. Dnevno kroz ordinaciju prođe jako puno pacijenata, s različitim potrebama i bolestima, ali nikada nikoga nisam promatrala kao broj, nego kao osobu, čovjeka, pacijenta.

Kao liječnica koja je svakodnevno u kontaktu s brojnim ljudima, ima li nešto što biste nam savjetovali kada je zdravlje u pitanju, nešto što zamjećujete možda da bismo trebali mijenjati u svojim navikama, stilu života?

Standardne upute: smanjiti unos soli, povećati unos tekućine, prestanak pušenja, svakodnevna tjelesna aktivnost. Nije puno, a jako je važno za zdravlje. Svejedno, ljudi se teško odvikavaju svojih (loših) navika. Ali pohvalno je vidjeti sve više ljudi koji trče, borave u prirodi. Sve to doprinosi općem zdravlju naše populacije.

Kolika je važnost sistematskih pregleda? Na zapadu se, imamo dojam, puno više prakticiraju. Brojne tvrtke svojim zaposlenicima omogućuju sistematski pregled i generalno mu je u javnosti prepoznata važnost. Kakvo je stanje kod nas?

Preventiva je jako važna. Sistematski pregledi su pokazatelj otkrivanja raznih anomalija i bolesti. Nismo još na razini Zapada, ali svake godine ima ih sve više i to je sve jako pohvalno. Jako je pohvalno za sve poslodavce koji redovito svoje zaposlenike upućuju na sistematske preglede.

Što se sve u Bosni i Hercegovini može poboljšati kada je riječ o medicinskom obrazovanju, ali i javnom zdravstvu općenito?

– Budući sam studirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smatram da jako dobro prati trendove Zapada, s dosta prakse i manjih skupina studenata tijekom studija. Javno zdravstvo je temelj za prevenciju bolesti i u novije vrijeme se puno preventivnih programa provodi.  Jako je važno široj populaciji ukazati  na važnost prevencije određenih bolesti prije svega karcinoma, hipertenzije…

Što biste poručili mladima koji razmišljaju o liječničkom pozivu ili onima koji su možda upisali medicinu?

– Zanimanje ili poziv na koji se odlučite treba odabrati ako ste iskreno za to. Nemojte se odlučiti ni za koji poziv ili zanimanje ako niste sigurni da je to za vas, pa ni na nagovor svojih bližnjih. Jer, uz težinu studija, poslije ćete raditi to cijeli život. A raditi nešto što ne volite, nije dobro.

Izvor: tomislavcity.com