PRIJEDLOG REVIZIJE KRONOTAKSE PRVIH ROŠKO- DUVANJSKIH BISKUPA
Autor ne prihvaća u literaturi jednoglasno mišljenje da se srednjovjekovna roško-duvanjska biskupija u izvorima javlja i kao “delmitensis, delminensis, dalmatenensis”. Iznosi se teza da se ona javlja isključivo naslovom “dulmensis” odnosno inačicama “dunnensis/dumnensis”, ili po sjedištu “rosonensis (Roško Polje) te se predlaže nova kronataksa prvih biskupa te biskupije. Autor će u posebnim crticama nastojati dokazati da se iza “ecclesia delminensis/dalmatiensis” krije u literaturi nepoznata omiška biskupija.
Uvod
Ove crtice, uz kratki osvrt od vremena utemeljenja i statusa srednjovjekovne roško-duvanjske biskupije, su samo ekstrakt znatno opširnijeg rada o povijesti iste bez navoda izvora i fusnote. Neka bude samo usputno rečeno da je ova biskupija najvjerojatnije nasljednica 530./533. spomenute antičke Bistoenske biskupije. Naime, na duvanjskom prostoru je se nalazila rimska putna postaja Bistua Vetus (Stara Bistua). U fokusu ovih crtica stoji kronotaksa roško-duvanjskih biskupa od uspostave biskupije do kraja srednjeg vijeka uz kratki osvrt o vremenu utemeljenja, izvornom prostoru i statusu biskupije.
Kao i većina autora i ja sam donedavno vjerovao da se antički prostor Delminia/Delminese i grada civitas Delmis trebaju povezivati s Duvnom. Ante Škegro je uvjerljivo dokazao da je ta teza neodrživa. On je tvrdio da se iza civitas Delmis gdje je kapuanski biskup German oko 519. posvetio crkvu krije Sumpetar kod Jesenica te da se sijelo 591. spomenutog biskupa Malha (episcopus Dalmatensis) ima tražiti u Gatama odnosno u Ostvrici, mjestima na prostoru drevne Poljičke republike. Mislim da se Škegro bio blizu istine, ali ipak tvrdim da je biskup German posvetio baziliku Sv. Eufemije u omiškom predjelu Brzetu i da je tamo rezidirao biskup Malho.
Radi negiranja povezanosti između antičke biskupije dalmatensis/delminensis sa Duvnom, Škegro je bio izložen omalovažavanjima i podmetanjima od strane „duvanjske struke“. Budući da idem korak dalje od cijenjenog povjesničara Ante Škegre i da sam samo hobi povjesničar imam pretpostavku kako bi ista struka mogla reagirati na ove moje crtice.
Prihvaćam Škegrinu tezu da je sijelo srednjovjekovne biskupije “dunnensis/dulmensis/dumnensis” bilo u ili ispod grada Roga u Roškom Polju. Budući da se pojedini biskupi “Duvanjske Biskupije” u suvremenim službenim dokumentima Vatikanske kancelarije nazivaju (episcopus ecclesiae Rosonensis) ona se po rezidencijalnom mjestu biskupa može nazivati i Roška, odnosno Roško- duvanjska. Možda bi se mogla nazivati i Roško-humska (Roško-/zapadno/heregovačka) jer se njezin biskup Vid Hvaranin (1489. – 1507.) titulira “biskupom duvanjskim i cijele Humske zemlje”. Da je Imotski još 1659. bio u sastavu ovdje predmentne biskupije može se tvrditi i na temelju sadržaja te godine Svetoj Stolici upućenog pisma njezina biskupa Michaela Jahnna. Stoga se čini da je roško-duvanjska biskupija izvorno pokrivala prostorni trokut kojega čine mjesta Ljubuški – Uskoplje – Kamensko.
Ne prihvaćam Škegrinu tezu da se ona javlja i inačicama “delmitensis, delminensis, dalmiensis, dalmatenensis”, već da je riječ o dvije biskupije: roško-duvanjskoj i najverojatnije omiškoj.
Vrijeme utemeljenja, status srednjovjekovne duvanjsko – roške biskupije
Činjenica je da je kustos Duvanjske kustodije (custos Dulmensis) 1376. poslao petoricu franjevaca u Trogir da ih za svećenike zaredi trogirski biskup. Što upućuje na zaključak da roško-duvanjska biskupija tada još nije postojala. Biskupi nazivom dulmensis javljaju se i u Vatikanskim i u drugim izvorima tek kratko nakon te godine. Dokazano je da je roško-duvanjskim biskupom (episcopus Dulmensis) od 12.10.1392. do 25. kolovoza 1412. bio fra. Juraj Imoćanina a njegov prethodnik, također franjevac, fra. Matej (Dubrovčanin?). Stoga se čini opravdanim zaključiti da je biskupija uspostavljena kratko poslije 1376., da joj je prvi biskup bio fra. Matej i da je biskupija osnovana i na inicijativu gospodara grada Roga i Duvanjskog kraja, plemića Semkovića.
Papa Eugen IV. imenovao je 1439. fra. Jerolima Trogiranina duvanjskim (dulmensi) biskupom uz naglasak da bezuvjetno mora rezidirati u svojoj biskupiji. Prema tome postaje jasno da roško-duvanjska biskupija nije bila samo titularna, već dijecezanska. Jasno se uočava da papa o imenovanju fra. Jerolima nije obavijestio ni jednog nadbiskupa. Iz toga slijedi zaključak da je srednjovjekovna roško-duvanjska biskupija (dulmensis) bila izravno podložna Sv. Stolici.
Biskupi naslovom “delmitensis/dalmatensis/dalmaciensis” nisu istovjetni sa roško-duvanjskin biskupima (“dumnensis)
Kada se zna da je srednjovjekovna roško-duvanjska biskupija (dulmensis/dunnensis/dumnensis) bila izravno podložena Sv. Stolici a da je istodobno biskupija koja se javlja nazivima delmitensis/dalmatensis/dalmaciensis bila sufraganska biskupija splitske nadbiskupije postaje jasno da je riječ o dvije biskupije.
Nesporno je da je na roško-duvanjskoj biskupskoj stolici neprekidno od 1392. do 1412. sjedio fra. Juraj Imoćanin i da ta stolici do imenovanja fra. Jerolima Trogiranina 1439. bila nepopunjena (sedisvakancija). To jasno proizlazi iz bule pape Eugena IV. o imenovanju fra. Jerolima Trogiranina. No, u izvorima se u razdoblju kada je na roško-duvanjskoj stolici sjedio fra. Juraj Imoćanin javljaju četiri biskupa sa naslovima delmitensis/dalmatensis/dalmaciensis. Tako Matija i Ivan, prethodnik 1394. imenovanog Petar Petrov Tilikonis i njegov nasljednik (1398.) Jure. To je dokaz biše da je riječ o dvije biskupije, a što dosadašnji autori nisu uočili. Stoga ova četiri spomenuta biskupa (biskupije delmitensis/dalmatensis/dalmaciensis) treba brisati iz kronotakse roško-duvanjskih biskupa (dulmensis/dunnensis/dumnensis). To vrijedi i za biskupe biskupije delmitensis/dalmatensis/dalmaciensis iz prve polovice 14.st. (Ivan de Hojo, Madija Splićanin, Ivan de Leoncello, Stjepan).
Kronotaksa prvih duvanjsksko-roških biskupa (episcopus Dulmennsis)
fra. Matija (Dubrovčanin?) oko 1380. – 1392.
fra. Juraj Imoćanin 12.10.1392. – 25.08.1412.
Sedisvakancija 25.08.1412. – 22.04.1439.
fra. Jerolim Trogiranin 22.04.1439. – 1459.
fra. Nikola Zadranin 01.02.1460. – oko 1489.
Poljica Imotska 08.10.2023. Ivan Lozo
Foto: crvenice.com