Danas na duvanjskom području Mamići žive u Zidinama (9 obitelji, 27 članova), na Mijakovu Polju (18, 42), na Blažuju (6, 30 čanova), Tomislavgradu (6, 27), Sarajlijama (1, 4) i Roškom Polju (4, 10).
Starinom su iz Mamića, sela koje danas pripada općinama Široki Brig i Grude, ali u kojem više nema pripadnika tog roda. Raseljavanje se odvijalo u pravcu Buškog blata, livanjskog područja, duvanjskog kraja, kupreške visoravni.
Godine 1741/42. biskup fra Pavo Dragićević je u Mamićima zabilježio 4 obitelji koje se zovu kao i njihovo mjesto stanovanja: Martinovu s 9, Jurinu sa 7, Nikolinu s 4 i Ivanovu s 2 člana; u Bijači pokraj Ljubuškog dom je 6-člane obitelji Nikole Mamića.
I u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine Mamići su nazočni u Mamićima: Martinova obitelj s 15 i Nikolina s 11 ukućana; u Biogracima pokraj Širokog Briga kuća je 4-članog domaćinstva Joze Mamića. Ipak već 1768. godine Mamići su najbrojniji u Vinici (3 obitelji, 50 članova): Ilija je glavar 38-člane obiteljske zadruge, Grgo ima 12-člano domaćinstvo, a Jure 10-člano kućanstvo. U Otinovcima na kupreškoj visoravni novo je boravište 11-člane obitelji Jure Mamića.
Iz Vinice raseljavanje se odvijalo prema selima u livanjskom polju: Bila, Srđevići, Gornje Držanlije, Gornja Sturba, Podkraj i Grborezi, te prema naseljima gornjeg dijela Duvanjskog polja: Sarajlijama i Blažuju . 1709. godine zabilježeni su iz Vinice doseljeni Mamići u Cetinsku krajinu: Ugljane i Gardun, a iz Garduna već 1725. godine Mamići se naseljavaju u Vojnić.
Mamići iz Lokvičića u Imotskoj krajini drugog su krvnog podrijetla. 1725. godine mletačke su vlasti dodijelile kuću i 10 kanapa zemljišta 5- članoj obitelji Ante Dogana rečenog Mamić.’ U Stanju duša župe Proložac, kojoj su pripadali i Lokvičići 1744. godine zabilježena je i 7-člana obitelj Ivana Mamića. To pak znači da je obiteljski nadimak postao prezime, a spomenuti su Dogani ustvari Dogadžići ili (danas) Dugandžići, koji su doselili iz Ograđenika pokraj Čitluka.
I jedna zanimljivost o ovome starom rodu: u Bosni i Hercegovini ima šest sela s imenom Mamići; od njih su dva katolička, oba u zapadnoj Hercegovini, a dva pravoslavna u zapadnoj Bosni.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.