Danas na duvanjskom području Kovačevići žive u Srđanima (22 obitelji, 112 članova) i Tomislavgradu (10,45).
“… svako je oveće selo imalo kovača, zato su Kovači s 9.850, Kovačići s 10.500 i Kovačevići s 14.500 nositelja tih prezimena, zajedno uzevši osnovu kovač, kudikamo najbrojnija prezimena u Hrvatskoj (po nedavno objavljenim podacima dr. Vesne Zečević). Slično je s Kuznjecovima (kuznjec = kovač) u Rusiji, sa Schmidtovima (=kovač) u Njemačkoj i Smithovima (= kovač) u Engleskoj i Sjevernoj Americi. I Tako je primjerice 1964. godine u Moskvi bilo 78 tisuća osoba s prezimenom Kuznjecov, a računa se da samo u SAD živi više od 2 milijuna stanovnika s prezimenom Smith.
Da su Kovačevići i Kovači inačice istog prezimena, pogotovo u ranije doba, svjedoče primjeri iz Kongore i Rakitna. U Kongori je 1741./42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio 6-članu obitelj Mate Kovača (Matthaeus Kovać), njegov se nasljednik 1768. godine u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića zove Ivan Kovačević (Ioannes Kovacevich) koji ima 4-članu obitelj. U Rakitnu pak 1768. godine žive jedna pored druge 16-člana obitelj Mije Kovača i lO-člana obitelj Nikole Kovačevića.
Razmatrajući problematiku duvanjskih Kovačevića, V. Palavestra je primjetio: “dublja starina Kovačevića na Duvanjskom polju i dalje je u tami, iako se moglo pomišljati na migracije iz Imotske krajine.” Upravo stoga najprije podsjećamo na najstarije spomene pripadnika biokovskomakarske grane ovog roda. “Kovačević fra Grgo provincijal je Bosne Srebrene od 1669-1672. Umro je u Makarskoj 29. rujna 1689. Godine Kovačević fra Jerolim župnik je u Tučepima 1695. godine.” Godine 1686. u zbjegu stanovnika Zagvozda, koji se zaustavlja na Makarskom primorju, nalaze se i dvije obitelji s prezimenom Kovač: Mijina s 18 okolina s 5 članova.’ Na drugoj pak strani Imotske krajine, u Cisti Provo, “1726. godine Ivan Kovačević rečeni Bosno s 5 čeljadi dobio je 7 kanapa zemlje. Prema predaji doselili su iz Bosne.’
Prije nego odgovorimo odakle je doselio Kovačević Bosno, od kojega su nastali današnji Bosnići u Cisti Provo, navodimo još dva spomena o Kovačevićima prije biskupskih popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika: “5. kolovoza 1735. godine u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski je biskup Stipan Blašković boravio u Rakitnu, koji “nakon ručka ode u selo Mukinje i odsjede u kući Mije Kovačevića.” Na povratku s tog pohoda 29. kolovoza 1735. godine biskupa je “sa slavljem i veseljem” u svoj dom primio župnik župe Tučepi fra Jerolim Kovačević.”
Dakle, odakle je iz Bosne mogao u Cistu Provo doseliti spominjani Ivan Kovačević Bosno? Mogao je doseliti iz čak 4 sela na duvanjskom području, u kojima su u popisu iz 1741/42. godine zabilježene 3 obitelji Kovača i jedna Kovačevića: u Roškom Polju i Vinici žive dvije obitelji s istim brojem članova (lS), a i glavari im imaju isto ime – Petar Kovač; u Kongori je kuća Mate Kovača sa 6 članova; u Eminovu Selu obitava 15-člano domaćinstvo Marka Kovačevića.
Godine 1768. biskup je fra Marijan Bogdanović zabilježio 5 obitelji, ali tog puta 4 nose prezime Kovačević a jedna Kovač: u Vedašiću obitava 5-člana obitelj Ilije Kovačevića, vjerojatnog pretka današnjih srđanskih Kovačevića; u Borčanima dom je imao Martin Kovačević i njegovih 15 ukućana; u Kongori obitava već spominjani Ivan Kovačević s 4-članom obitelji; u Mandinu je Selu kuća 7-člane obitelji Ivana Kovačevića; u Roškom Polju je obitavalište 7-članog domaćinstva Grge Kovača. Kovači iz Mandina Sela “na Kupres su došli najprije u Vrila, zatim u Brda i konačno 1868. u Kukavice. Prezime je nešto promijenjeno prema udovici jednog Kovača “Kovačuši” … Zovu se još i Hajdukovići, jer su po tradiciji iz plemena glasovitog hajduka u XVII. vijeku Tomić Mihovila.
Tako im je staro prezime imalo biti Tomić. Prezime Hajduković kao “neprilično” zamijenjeno je današnjim na inzistiranje župnika Veseličića.
Na livanjskom pak području danas žive Kovači katoličke vjere, i to u Biloj, Zabrišću, Malim Kablićima, Ljubunčiću, Lusniću i Čelebiću dok su Kovačevići, nastanjeni u Nuglašici i Gubinu, pravoslavne vjeroispovijesti.
O Kovačima M. Petrić je utvrdio “da su podrijetlom iz Hercegovine, iz Ljutog Doca. 1741. i 1814. godine bilo ih je na nekoliko mjesta u Livanjskom polju. Od 1814. spominju se pod imenom Kovač, a 1741. Kao Kovačević (Covacevich). Samo u Lipi i Čukliću spominju se 1741. Godine pod današnjim imenom Kovač (Kovać). Kačić navodi među knezovima i vlastelom naroda slovinskog-Covacicih od sella Covacichia.”
Dakle, jedna od odlika roda Kovačevića jest različito krvno podrijetlo, a to proizlazi iz činjenice da su Kovačićima i Kovačevićima postajali Kovači s vrlo različitim ranijim prezimenima.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.