Danas Kneževići na duvanjskom području žive u Borčanima i Tomislavgradu (1 obitelj, 5 članova).
S jezičnog stanovišta u osnovi je ovog prezimena “riječ knez-praslavenska posuđenica iz pragermanskog kunigaz i srodna je s njemačkom imenicom Konig “kralj”, koji je na njemačkom govornom području vrlo frekventno prezime. Nastala je od osnove kuni, koja je značila “rod, pleme” i u prasrodstvu je s općeslavenskom riječju čedo, kako pokazuje provedena je tzv. prva palatalizacija (kč-čč) već u praslavenskom jeziku”.
Od iste su osnove prezimena Knez, Knezac, Knezetić, Knezović, Knezić, Knezoci, Knežić, Knego, Kneginić, Knegić itd.
Kneževići nisu istog krvnog podrijetla. Jedna je grana starinom iz Goranaca iznad Mostara, odakle su 1694. godine u mnogo spominjanoj seobi zapadnohercegovačkog katoličkog življa doselili u Imotsku krajinu. 1725. godine na popisu onih koji su dobili zemlju od mletačkih vlasti nalaze se i Kneževići iz Vinjana (4 obitelji), Prološca (2), Studenaca (jedna obitelj ali sa stalnim boravkom u Žeževici) i Ričica (jedna obitelj a spominje se 1727. godine).”
Livanjska grana Kneževića zabilježena je u popisu biskupa fra Pave Dragićevića 1741/42. godine: u Mišima (8-člana obitelj Ivana Kneževića, u izvorniku Ioannes Knexevich); 1768. biskup fra Marijan Bogdanović zatekao je u Mišima 5-člano domaćinstvo Mate Kneževića i u Rujanima 7-člano kućanstvo Stipana Kneževića.
Duvanjski su Kneževići nastali od starog roda Radoša iz Borčana. U maticama krštenih stare župe Seonice prezimenske kombinacije Radoš- Knežević i Knežević-Radoš javljaju se od 1865. do 1900. godine a prezime Knežević od 1859. godine; u maticama vjenčanih Radoš-Knežević (nema Knežević-Radoš) pojavljuje se od 1850, a Knežević od 1895.
Prvi upisani u maticama krštenih s prezimenskom kombinacijom Radoš-Knežević bio je Ilija sin Joze Radoša-Kneževića iz Borčana i majke Ive rođene Ivić iz Kongore, rođen 15. studenog 1865. godine u Borčanima. Djetetov kum bio je Pavo Radoš-Majić iz Borčana. Posljednji je upisan Jozo sin Stipana Radoša-Kneževića i majke Ive rođene Križanac iz Oplećana, koji je rođen 18. veljače 1885. godine. I kum se zvao Ivan Radoš-Knežević.
Prva osoba upisana s prezimenskom kombinacijom Knežević-Radoš bila je Anica kći Ante Kneževića-Radoša i majke Ruže rođene Knežević, koja je rođena 5. kolovoza 1866. godine. Posljednji upisan bio je Ilija sin Ivana Kneževića-Radoša i majke Matije rođene Skočibušić iz Miljacke (Mesihovina), koji je rođen 22. srpnja 1900. godine. Djetetov kum ima isto prezime Ilija Knežević-Radoš.
U maticama vjenčanih stare župe Seonice pojavljuje se samo prezimenska kombinacija Radoš-Knežević i prezime Knežević. Prvi upisani (26. studenog 1850. godine) bio je Ante sin Ivana Radoša-Kneževića iz Borčana i majke Ruže Krajine iz Omolja koji se oženio s Ružom kćeri Stipana Matića iz Borčana i majke Mare rođene Ćurčić iz Brišnika. Posljednji upisani (5. lipnja 1889.) bio je Mijo sin Mate Radoša- Kneževića iz Borčana i majke Ante Galir iz Borčana koji se vjenčano s Delfom kćeri Luke Dilbera iz Crvenica i majke Kate rođene Bošnjak iz Borčana. Riječ je o braku između mladića i udovice. Prvi s prezimenom Knežević u maticama vjenčanih bio je Ilija sin Marka Kneževića iz Borčana i Luce rođene Šimić iz Šujice koji je 20. veljače 1895. godine sklopio brak s Lucom kćeri Mate Krajinovića iz Crvenica i majke lurke rođene Hrkać iz Posušja.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
