Danas na duvanjskom području Kaćunke žive u Tomislavgradu (2 obitelji, 5 članova) i Roškom Polju (1 obitelj).
Ovo se prezime s jezičnog stanovišta može dovesti u vezi s orijentalnim imenom kasnojesenskog cvijeta kaćun, orhideje (Colchinum automnale). Spominju se u znamenitom povijesno-pravnom spisu Poljičkom statutu, a povod je odluka Poljičke općine od 4. runa 1605. godine da Poljičani ne smiju otimati djevojke, “jer je Stipan Kaćunić za svog sina oteo djevojku koja je bila obećana drugome, isprošena i prstenovana po zakonu ovog svijeta. Zato kazni poštovana općina Stipana Kaćunića s pedeset tolora, a don Ivanova sinovca s 20 tolora, a svakog svata koji je god bio u svatovima s 20 tolora. Ako to ne donesu na zbor poštovane općine, treba da općina navali na njihovu kuću i da im uzme dvostruko, a sve to da pripadne Poljičkoj općini”.
U Stanju duša župe Dolac Donji, za godinu 1725., koji se čuva u Arhivu splitskomakarske nadbiskupije, upisana je jedna 7-člana obitelj s prezimenom Kaćunko i 3 obitelji i 12 duša s prezimenom Kaćunić.’
I duvanjske Kaćunke su poljičkog podrijetla.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
