Danas na duvanjskom području Galići žive u Kongori (11 obitelji), Kazagincu (zaselak Galići), te na Kolu (1 obitelj, 5 članova) i u Tomislavgradu (1, 3).
“Galića je Hrvata katolika u Hercegovini pet rodova različitog podrijetla. Jedni su nastali od Radmanovića kao i Zubci u Gradnićima, drugi su nastali u Drežnici od Jurića, treći u Ljubotićima od Kvesića, četvrti od Knezovića u Gorici, dok se za pete, što su nastanjeni u Posušju, ne zna podrijetlo. Prezime je nastalo po nadimku crnog pretka, koji je dobio nadimak Gale, a njegovi potomci prezime Galić.
Dodajemo i šestu granu Galića, onu kuprešku, gdje su nastali od Lozića rečenih Galića, starinom iz Vrlike, a dvojno su prezime Lozić-Galić koristili do 1900. godine.
Dakako, postoji i problem Galića s livanjskog područja. Naime, M. Petrić tvrdi da su današnji Galići nastanjeni u Zabrišću i Gornjim Držanlijama, doseljenici sa Sviba’, što je onda s Galićima zabilježenim 1741/42. godine (u Grgurićima 20-člana obitelj Ivana Galića) i 1768. godine (u Grgurićima 3 obitelji – Antina i Jakovljeva s po 4 i Jozina s 5 ukućana)?
Petrić za kazaginačke Galiće tvrdi da su doselili iz Hercegovine, i to prije godine 1878., dakle za turske vladavine.’ Ako pozornije pogledamo oba biskupska popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika, onda se može zaključiti da su Galići mogli doći iz samo dva mjesta; iz Gradnića u Brotnju, gdje Galiće susrećemo u oba popisa (1741/42. 12- člana obitelj Marka Gale, a 1768. godine obitelj Jure i Filipa Galića s 11 odnosno 9 članova) ili iz Sovića (S-člana obitelj Stipe Galića). Kako je 29. rujna 1834. u maticama stare župe Grabovice ubilježena smrt Ivana Gale rečenog Anđelić, odlučujemo se za Gradniće jer se i u Gradnićima pojavljuje prezimenski oblik Gale. I kad je riječ o kongorskim Galićima, onda i za njih smatramo da su doseljenici iz Gradnića iz Brotnja, jer ako su to mogli biti Pehari doseljenjem u Kongoru zašto ne i Galići. Uostalom, brotnjanski Galići između 1760. i 1810. stižu u sjevernu Bosnu, na plehansko-derventsko područje (Mišinci, Sočanica i Foča). Savjesni je župnik zabilježio da je 1784. godine u Sočanicu doselio Jakov Galić i njegova supruga Marija rođena Kvesić “od Mostara”.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
