Danas na duvanjskom području Dilberi žive u Bukovici (8 obitelji), Eminovu Selu (7 obitelji, 13 članova), Tomislavgradu (5, 23), Podgaju (1, 7) i Šujici (1, 3).
Prezime je nastalo od turske riječi dilber, što znači dragan, ljubljenik, miljenik, ljepotan (imenica) ili pak krasan, lijep, zanosan (pridjev).
Starinom su iz Bukovice, gdje je zabilježen i prvi spomen o ovome starom duvanjskom rodu. Naime, 19. srpnja 1735. godine u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski je biskup Stipan Blašković boravio u Bukovici, “gdje je odsjeo u kući Nikole Dilberovića, gdje te večeri i prenoći.
Od biskupa fra Pave Dragićevića koji je 1741/42. obavio popis bosanskohercegovačkih Hrvata katolika saznajemo da obitelj Nikole Dilberovića ima 19 članova, te da u Bukovici prebivaju još dvije Dilberovića obitelji: Andrijina sa 17 i Antina s 11 članova.
Istodobno na jajačkom području, u Ljubiji – Jezeru obitavaju 2 Dilberovića obitelji; koje imaju po 8 duša – Vicina i Pavina.
Godine 1768. biskup je fra Marijan Bogdanović zabilježio u Bukovici dvije obitelji (s kraćom i dužom inačicom prezimena): 2I-člano domaćinstvo Grge Dilbera i 7-člano kućanstvo Luke Dilberovića. Tada je u Mrkodolu dom imala Il-člana obitelj Mije Dilberovića. U to vrijeme i jajačka grana Dilbera stabilizira se u selu Liskovicama: l3-člana obitelj Nikole Dilberovića i 9-člano domaćinstvo Jure Dilberovića.
Iz Bukovice Dilberi se šire u Eminovo Selo i Podgaj, odlučujući se za kraću inačicu prezimena.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.