Danas na duvanjskom području Andrići žive u Mrkodolu (2 obitelji), na Kolu (2 obitelji, 13 članova) Roškom Polju (2, 5) i u Tomislavgradu (1 obitelj, 2 članova).
U osnovi prezimena je vlastito ime Andro, Andrija, koje dolazi od grčkog Andreas, što znači muževan, hrabar, a koje odgovara starijem hrvatskom imenu Hrabar, uzgred rečeno znači još i zaručnik.
Starinom su s Livanjskog polja, gdje je u Smrčanima 1741/42. biskup fra Pavo Dragićević zabilježio 20-članu obitelj Andrije Andrića (Andreas Andrich). Godine 1768. biskup fra Marijan Bogdanović je također u Smrčanima zatekao 15-člano domaćinstvo Jakova Andrića.
Andrići u 17. stoljeću sele u Cetinsku krajinu: 1689. godine Nikola Andrić iz Sinja dobio je na Cetini’ mlin sa 4 kola, kojeg mora najprije popraviti, pa tek onda koristiti uz plaćanje posebnog poreza tzv. malog livela.
U Imotskoj krajini, gdje danas nema Andrića, zabilježeni su 1725. godine u Medovu Docu, gdje danas na taj rod podsjeća toponim Andrića krčina; godinu dana kasnije mletačke vlasti dodjeljuju u Vinjanima 6-članoj obitelji Nikole Andrića 12 kanapa zemljišta.
Andrići su živjeli i na Svibu, odakle su se oko godine 1840. odselili u Prolog pokraj Livna.
Na duvanjskom području Andrići se pojavljuju prvi put u maticama stare župe Seonice 20. studenog 1824. godine, kad je upisana ženidba Joze sina Ivana Andrića iz Vojkovića i majke Joze rođene Radoš iz Roškog Polja s Ružom kćeri Joze Letice iz Brišnika i majke Ane rođene Ivić iz Mandina Sela. Jedan je od kumova Ivan Andrić iz Roškog Polja. I sljedeći sin Ivana Andrića, koji nosi očevo ime Ivan, ženi se 20. veljače 1827. godine s Marom kćeri Šimuna Bagarića iz Bučića i majke Mare rođene Tadić iz Omolja, a kao mjesto stanovanja mladoženje i njegova oca navodi se Roško Polje; isto se boravište navodi i pri ženidbi trećeg sina Ivana Andrića-Filipa, koji se ženi 23. studenog 1829. godine s Jelom kćeri Ante Marinčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Novaković iz Mrkodola; kod ženidbe četvrtog Ivanova sina Grge 25. studenog 1841. godine s Katom kćeri Ivana Pokrajčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Bagarić iz Roškog Polja ne navodi se mjesto odakle su mladoženja i njegov otac, ali su kumovi na ovome vjenčanju Nikola i Ivan Andrić iz Mrkodola. Dakle, najkasnije 18.41.’1šodine Andrići su u Mrkodolu, što konačno potvrđuje 15. studenog 1847. godine ženidba petog sina Ivana Andrića-Jure iz Mrkodola (a ne iz Roškog Polja) s Anđom kćeri Jure Anića iz Bukovice i Ruže rođene Bagarić iz Stepena. Sljedeća četiri upisa u matici vjenčanih, riječ je o zaručnicama iz Andrića roda, kao mjesto stanovanja upisuje se isključivo Mrkodol. Čak u dva navrata (1849. i 1850.) pojavljuje se stari oblik prezimena Andrić-Jandrić.
U matici umrlih stare župe Seonice, gdje se Andrići susreću prvi put 17. ožujka 1848. godine, kada je upisana smrt 52-godišnjeg Ivana Andrića, koji je iznenada preminuo i stoga je pokopan u groblju u Stepenu, Andrićima se kao obitavalište upisuje Mrkodol, izuzev u dva slučaja (7. veljače 1855. i 25. lipnja 1856. godine) kada mjesto stanovanja umrlih Andrića je Bukovica. Uz dva upisa i dvije zanimljivosti: 7. veljače 1855. godine umrla je Kata Andrić žena Ilijina s navršenih 100 godina, dakle rođena 1755. godine (šteta što joj nije upisano i djevojačko prezime); 25. lipnja 1856. godine u Bukovici je umro 75-godišnji Jozo Andrić, a kao uzrok njegove smrti upisana je “nebriga ukućana”.
I najstariji upisi u matici krštenih (20. listopada 1850.) 19. siječnja 1853. svjedoče da su Andrići doselili u Mrkodol. Od ukupno 16 najstarijih upisa u maticama stare župe Seonice šest se puta pojavljuje stariji oblik ovog prezimena – Jandrić.
Dakle, današnji duvanjski Andrići nekoć Jandrići vjerojatno su potomci Andrića, koji su se iz Imotske krajine, gdje su posve nestali, preko Roškog Polja spustili u Mrkodol, gdje su s vremenom postali jedan od najbrojnijih rodova.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
Foto: Ivica Šarac
11.09.2014.