Zbog nagloga porasta broja vjernika krajem 19. stoljeća, trebalo je misliti i na osnivanje novih župa, kako bi se primjerenije zadovoljile duhovne potrebe vjernika. U to vrijeme, što je dakako vrlo bitno,Tursko carstvo pomalo gubi svoju moć, a konačno krajem stoljeća i nestaje s povijesnog zemljovida Europe. Kršćani su pod novom državom, Austro–ugarskom Monarhijom, opet smjeli javnoispovijedati svoju vjeru. Smjele su se iznova početi graditi nove crkve… Treća stvar, koju moramo spomenuti u svezi s ovim, jest uvođenje ,,redovite Crkvene hijerarhije” 1881. u Bosni od strane Sv. Stolice, na uporno nastojanje Monarhije. U Hercegovini je toprovedeno tek mnogo kasnije, budući da je dugo vremena na tom području bilo vrlo malo svjetovnih svećenika. Godine 1899. hercegovački fratri s mostarsko–duvanjskim biskupom sklapaju ugovor zbog lošeg iskustva bosanskih fratara s uvođenjem redovite hijerarhije — o raspodjeli župa između franjevaca ibiskupijskog svećenstva. Raspodijeljene su i one župe koje su tek trebale biti osnovane. Među njima i Kongora. Po tom ugovoru, trebala je pripasti svjetovnim svećenicima. No budući da se za više od dvadeset godina broj svjetovnih svećenika nije bitno povećavao, franjevci su se i dalje brinuli i za one župe koje su dane biskupu na slobodno raspolaganje. ,,Da bi svojpastoralni posao što bolje organizirali i svećenike što lakše pripremali za dušobrižnički rad, dogovorili su se s mjesnim Ordinarijem da im ustupi i onih 15 (župa) koje već služe i 12 drugih koje bi trebalošto prije osnovati. Dogovor je potvrdila Sv. kongregacija Koncila 22. lipnja 1923.” Dr. Viktor Nuić piše o tome ovako: ,,Tim ugovorom povraćeno je franjevcima pet župa od onih kojih su se oni bili odrekli 1899: Blagaj, Gradac (Mostarski), Klobuk, Nevesinje i Grude. Povrh togapredano im je još osam župa, koje su osnovane nakon 1899. kao liberae collationis, a koje su utemeljili franjevci: to su Grljevići, Jablanica, Čitluk, Izbično, Čapljina, Blizanci (Gradina), Kongora i DobroSelo (Ploče). “ U svakom slučaju, vidimo da su župu Kongora utemeljili franjevci 1917, a da ona po ugovoru iz 1923. njima i pripada. (nastavlja se…) Izvor: Robert Jolić: Župa Kogora, 1993. Foto: Ivica Šarac 14.09.2014.