Danas Nenadići na duvanjskom području žive u Šujici (6 obitelji, 13 članova) i u Lipi (2 obitelji).
Prezime je nastalo od osobnog imena Nenad (neočekivan, iznenadni sin), narodnog imena veoma čestog i u Hrvata u ranijim vremenima.
Starinom su iz Poljičke kneževine, gdje se prvi Nenadić kao poljički knez spominje 1382. godine.
Na razmeđi 15. i 16. stoljeća nakon mletačko – turskog rata (1499- 1502) osmanlijske postrojbe prodiru u Poljičku kneževinu i pljačkaju njezine podanike, a pri tom neki Poljičani prelaze Turcima među njima i Ivaniš Nenadić, čiji je brat upravo tada bio mostarski vojvoda. “Iz Poljica je bio i hercegovački sandžak-beg Mehmed-beg (imenovan 1500. godine), koji je pozivao svoje rođake da mu dođu. Djelovanjem tih ljudi pobunili su se Poljičani protiv mletačke vlasti 1508. i htjeli su da pređu pod tursku vlast, ali to je bilo osujećeno.
Godine 1622. ostao je spomen o Ivanu Nenadiću, kapetanu Primorske krajine (capitan Zuane Nenadich), koji se potpisuje na izjavi jednog seljaka iz Zaostroga u korist samostana u Živogošću.’ Godine 1646. Ivan je knez “od Primorske krajine.
Pojedine osobe s prezimenom Nenadić, “starinom poljičke knezove, rođene u Omišu”, spominje i fra Andrija Kačić Miošić: kneza Miloša Nenadića, “majora od bata1je”, kneza Bartula Nenadića, “kava1ira i vojvodu”, te Nenadiće “vojvode od konjika”: Ivana, Luku, Franu i Miloša. Majora Miloša “od kolina Nenadića” posebno ističe kao “ljutu zmiju od grada Omiša”.
Nenadići su u Vinjane Gornje pokraj Imotskog doselili iz Poljica. Za Bečkog rata 1686. selio je prema Brelima u vinjanskom zbjegu Ivan Nenadić s 5 čeljadi. Kad se stvarao Zernljišnik 1725. Ante i Mate Nenadić s 12 čeljadi dobili su kuću na današnjem položaju i 23 kanapa zemlje. Starosjedioci su. Godine 1876. živjelo je u Vinjanima 30 brojnih obitelji Nenadića.
Između 1821. i 1878. godine matice starih župa Seonice, Rakitna bilježe Nenadiće u Rakitnu. Čini se da su se vratili na pradjedovska ognjišta u Vinjane.
Preci su se današnjih šujičkih Nenadića u novo boravište mogli doseliti samo iz Vinjana, kao i njihovi današnji prezimenjaci u Lipi.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
