Zmijača je najviši vrh planine Lib (1.481), a naziv mu je izveden od imenice zmija, naziva gmazova ljuskaša, koji se kreću puzeći, a dio ih ima i otrovne zube. Inače, zmija je u mnogim jezicima istoznačnica za podlu, zloćudnu i lukavu osobu, zastupljena je u svijetu religijskih i mitologijskih predodžaba u gotovo svim kulturama. Smatraju je pojavnim oblikom duhova, obožavanih predaka i junaka (stara Grčka, Afrika, Madagaskar), kućnim duhom zaštitnikom (stari Rim, Indija), a u Australiji postoji kult zmije-duge, koja daje blagotvornu kišu. U nekim je kulturama zmija uzvišena na tron najvišeg bića, a u drugim je otjelotvorenje zla i demonskih sila zla: u Bibliji upravo zmijava upropaštava prve ljude, a u dijelu semitskih mitova opisane su kozmogonijske borbe između bogova i zmije; egipatski bog Ra svakodnevno ratuje sa zlom zmijom Apofi, a u germanskim mitovima je zmija Midgarschlange otjelotvorenje sile zla. Zmija je ponekad sveta životinja, pratitelj nekih božanstava (Eskulap, Searpis).
I u zvjezdoznanstvu je nazočna zmija, jer se po njoj zove istoglaseće zviježđe, vidljivo ljeti na sjevernoj hemisferi zemlje (Serpens, a dijeli se na glavu (caput) i rep (cauda).
Od ukupno 2.300 vrsta zmija 390 ih je otrovnih. U Hrvatskoj je ukupno 17 vrsta zmija, od kojih je 7 otrovnih kao primjerice poskok, riđovka, ljutica, žutokrug.
Zanimljivo je spomenuti da imenica zmija s jezičnog motrišta ima isti korijen kao i imenica zmaj, što je naziv krilate nemani odnosno čudovišta kojeg je tijelo sastavljeno od tijela raznih životinja.
U Hrvata je malo toponima izvedenih od imenice zmija. U Imotskoj krajini postoji selo Zmijavci i u okolici Vrgorca je selo s nazivom Zmijavci, a ostalo su uglavnom mikrotoponimi: pokraj Pakraca je Zmijačina, Zmijare su u okolici Knina, Zmijevača je pokraj Splita, a u blizu Gospića se nalazi zemljište Zmijara, a nazočni su i dvosložni oronimi kao što su primjerice Zmije brdo, Zmijino brdo i slično.
I u Bosni i Hercegovini rijetki su toponimi s osnovom zmija: Zmijanje je područje u Bosanskoj krajini, na tom području je i Zmijenjak, a Zmijanica je u Rami, Zmijanac u okolici Bileće.
I nekoliko je hrvatskih prezimena izvedeno od imenice zmija. Prezime Zmijarević u Hrvatskoj danas ima 110 osoba (Ploče, južna Dalmacija), a V. Vrčić je neuvjerljiv s tvrdnjom da je ekonim Zmijavci nastao od od toga prezimena, koje je ustvari izvedeno od zanimanja zmijar (onaj koji lovi zmije, zmijolovac). Ostala su prezimena: Zmijanac (Grubišno Polje, Kostajnica, Moslavina), Zmijanjac (Petrinja, Osijek, Ploče), Zmijanović (Šibenik, Koprivnica, Varaždin).
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.