Doc. dr.sc. Mate Buntić pročelnik je studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te predaje: Antičku filozofiju; Filozofiju spoznaje; Metafiziku I; Izabrana pitanja iz Plotinovih Eneada i Kozmologiju.
Na koji način je studij ustrojen, odnosno što su predmeti izučavanja na preddiplomskom i diplomskome studiju?
Preddiplomski i diplomski studij filozofije nudi studentima uvid u razvoj filozofske misli kroz povijest te uvid u filozofske probleme od antike do suvremenog doba. Unutar studija filozofije se izučavaju temeljne filozofske discipline kao što su logika koja se bavi oblicima ljudske misli i metodama spoznaje; filozofija spoznaje koja se bavi problemima izvora, mogućnosti, dosega, sigurnosti i istinitosti naše spoznaje; metafizika čiji se opći dio bavi bićem kao bićem, a posebni dio se bavi filozofskom teologijom ili teodicejom; etika koja se bavi pitanjem uređenja dobrog života pojedinca, dok se druga disciplina pod nazivom politika bavi uređenjem dobrog života zajednice; tu možemo spomenuti još kozmologiju koja se bavi vidljivim – materijalnim svijetom i temeljnim principima takvoga svijeta, te estetiku koja se bavi pitanjem lijepog i filozofsku antropologiju koja nastoji dati jedan cjeloviti odgovor na pitanje: Što je čovjek?
Studij filozofije je ustrojen dvopredmetno, odnosno može se studirati samo u kombinaciji s još jednim dvopredmetnim studijem koji se izvodi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
O važnosti filozofije govori činjenica da je prisutna u svim društvenim i humanističkim znanostima, što pruža brojne prilike i samim studentima?
Činjenica je da je većina današnjih znanosti potekla iz filozofije, pa stoga filozofiju često zovu „kraljicom znanosti“. No, prije svega filozofija je jedna univerzalna znanost koja nastoji sagledati cjelokupnu zbilju i nešto o toj zbilji kazati. Nasuprot tomu, ostale se znanosti bave samo djelićima stvarnosti pa su u tom smislu one partikularne. Bez prisutnosti filozofije u navedenim znanostima, mnoge ideje, stavovi, mišljenja, itd., ostali bi nerazumljivi ili barem dijelom nerazumljivi bez filozofije. Osim toga, pojedinim znanostima, kao što je politologija,teologija, književnost, itd., itekako je potrebna filozofija da bi se moglo ući u bit pojedinih problema.
Osim u obrazovnim institucijama, koja je mogućnost zapošljavanja diplomiranih studenata?
Svršeni studenti preddiplomskog studija filozofije mogu obavljati pomoćne poslove u upravnim, konzularnim, kulturnim i drugim državnim ustanovama, medijskim agencijama i sl. Također mogu nastaviti s diplomskim studijem na srodnim studijima. U svakoj struci su traženi pojednostavljivanje složenih ideja, primjenjivanje izostavljenih pretpostavki, uočavanje uzročnih veza te gledanje stvari u širem kontekstu izuzetno su tražene u svakoj struci – a te sposobnosti stječu kroz studij filozofije. Dakle, svršeni bachelori/prvostupnici filozofije osim svoje struke dobivaju i dobre početne pretpostavke za bavljenje mnoštvom drugih poslova. Svršeni magistri filozofije, osim u srednjoškolskim obrazovnim institucijama gdje mogu izvoditi nastavu iz filozofije, logike i etike, kao i biti asistenti na visokoškolskim institucijama, svoje radno mjesto mogu pronaći u znanstvenim institutima, medijima, agencijama, tvrtkama i državnim institucijama.
Što biste izdvojili kao prednosti studija filozofije?
Prednost studija filozofije je prije svega ta što on pruža jednu širinu u pogledu na stvarnost koja nas okružuje, pri tom nastojeći prodrijeti u bit same stvarnosti. Osim te širine, prednost studija je ta što kod studenata nastoji izgraditi njegovanje i razvijanje vlastitih stavova, argumentacije, ideja, elokventnosti, retorike, ali sve s ciljem dolaska do istine, odnosno do govora o tome kako stvari jesu i kako bi stvari trebale biti. Svakako, oni koji žele studirati filozofiju ne trebaju to činiti s ciljem da bi profitirali materijalno. No, ukoliko žele profitirati duhovno, intelektualno, ne bježati od teških i životnih situacija, saslušati tuđa mišljenja, ali i iznijeti svoja, ne zaklapati oči pred nepravdom, ne ostati nijemi i gluhi kada treba iznijeti istinu na vidjelo, itd. – onda im svakako preporučujem da upišu studij filozofije.
Kojem sloju ljudi je danas najpotrebnija filozofija?
Čovjek je po naravi filozof, jer je najčešće pitanje kod djece ono „Zašto?“ Filozofiju ne treba shvaćati u smislu prelijevanja iz „šupljeg u prazno“ kakav se danas dojam stječe ili se dobrim dijelom stekao o filozofiji, nego u smislu da daje odgovor na pitanje „Zašto“, odnosno da otkriva uzroke i principe, da iznosi istinu na vidjelo i da upućuje na takvo djelovanje koje će dovesti do sreće i pojedinca i zajednice. U tom smislu bi filozofija bila osobito potrebna političarima koji bi se trebali brinuti za dobro zajednice. Da bi to mogli trebala bi ih krasiti vrlina mudrosti, odnosno znanje o onim stvarima koje su najuzvišenije. Ta mudrost, osim kroz životno iskustvo, može se steći i kroz izučavanje filozofije.
Svaki političar koji je mudar neće osobno dobro stavljati ispred općeg i svoju retoriku pretvarati u eristiku. Politika je vrlo odgovorno i cijenjeno umijeće s ciljem osiguranja općeg dobra zajednice. Međutim, bez mudrosti, odgovornosti i etike, politika postaje svrha samo onima koji se njome bave, a time zapravo i prestaje biti politika, što za učinak ima činjenicu da dobar dio ljudi u politici vidi samo mogućnost brzog bogaćenja i rješavanja problema u svome životu.
Izvor: treci.ba