Danas na duvanjskom području Duvnjaci, dakle osobe s prezimenom Duvnjak, žive samo u Šujici (20 obitelji, 90 članova).
Starinom su s livanjskog područja, a gdje su prezime dobili kao oznaku kraja iz kojeg su doselili. Danas na livanjskom području Duvnjaci žive u Čukliću, Lipi, Grgurićima i u Priluci. Obitelji s prezimenom Duvnjak, i to tri, zabilježio je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika biskup fra Pavo Dragićević: u Zastinju 8-članu obitelj Nikole Duvnjaka (Nikolaus Duvniach), u Kablićima 6-člano domaćinstvo Mije Duvnjaka, a u Donjim Rujanima dom je Ivana Duvnjaka i njegovih 5 ukućana.
Godine 1768. Duvnjaka nema na livanjskom području, odselili su ili su pak promijenili prezime, pa je biskup fra Marijan Bogdanović imao prigodu zabilježiti u Glamoču dvije obitelji s ovim prezimenom: Antinu iIlijinu s po 4 člana.
U Bogdanovićevom popisu pojavljuje se prezime Duvnjak kao Dumngak (Dumnjak), nastalo prema starijem nazivu Duvna – Dumno. Dvije su obitelji Dumnjaka zabilježene 1768. godine u Bukovoj Gori, što svjedoči da je Buško blato bilo kraj koji se nije smatrao dijelom duvanjskog područja, jer je i pripadao staroj župi Livno. U Bukovoj Gori obitavao je tada Šimun Dumnjak (Simon Dumgnak), a u Osmanlijama na kupreškoj visoravni kuća je 7-člane obitelji Mate Dumnjaka. a Kupresu će se prezime Duvnjak (u Malovanu) pojaviti iza 1878. godine, kada doseljavaju Duvnjaci pravoslavne vjeroispovijesti.
I u Cetinskoj krajini u 18. stoljeću ostavile su pismene tragove o svojoj nazočnosti osobe s prezimenom Dumnjak, kao primjerice Marka Dumnjaka pokojnog Petra i Miju Galu pokojnog Ivana iz Blata na Cetini postavljaju u službu na skeli, kojom se u Radobulju prelazi rijeka Cetina, zakupnici carine u Trilju Stipan i Frano Vuletić.
Danas u Sinju i okolici žive Duvnjaci, a oni pravoslavne vjeroispovijesti na kupreškom, livanjskom i glamočkom području.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
