Za 278 žrtava ovoga zločina podignuti su križevi s njihovim imenima na Groblju mira na Bilima. Odmah iza njih, u polju B, podižu se križevi za duvanjske žrtve također iz Drugog svjetskog rata i poraća.
Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada su četničko-partizanski ustanici zapalili cijelu župu i pobili preko 300 Hrvata, većinom žena, djece i staraca.
Do sada su poimence popisane 278 žrtve, ali taj popis nije konačan jer u njega nisu uvrštene žrtve iz Vrtoča i Kulen-Vakufa, kao ni domobranske žrtve prostrane krnjeuške župe.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik Krešimir Barišič, koji je mučen zajedno s tri sjemeništarca i ubačen u goruću Crkvu.
Župa Krnjeuša je u potpunosti uništena u kolovozu 1941. pa danas više nema nikakvog traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja koje je uređeno i ograđeno 2017. godine kada je na njemu podignuto spomen-obilježje.
Po svršetku Drugog svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
Oni koji su preživjeli pokolj, kao i njihovi potomci, danas žive rasuti diljem Republike Hrvatske. O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji nije se smjelo javno govoriti ni pisati.
Izvor: RTV HERCEG-BOSNE