1100. OBLJETNICA HRVATSKOGA KRALJEVSTVA: Projekti Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

OPĆI PODACI

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, osnovana prije gotovo 120 godina (1905. godine), kao jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih udruga, koja osobito djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, njegovanju i promicanju hrvatskoga identiteta, proučavanju povijesti hrvatskoga naroda, oživljavanju uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate, pokrenula je inicijativu za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini DONOSI dbhz.hr

Ponosni smo na činjenicu da je Hrvatski sabor, neposredno prije raspuštanja svoga 10. saziva, 14. ožujka 2024. godine, u okviru predzadnje točke dnevnoga reda, jednoglasno (sa 127 glasova ‘ZA’) usvojio zajednički prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“. Podršku ovom našem zajedničkom prijedlogu, kojim se u Hrvatskome saboru postiglo rijetko viđeno jedinstvo „od lijeva do desna“, dalo je Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a predlagatelj je bio saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Službena odluka objavljena je u Narodnim novinama (32/2024).

Hvala svima koji pomogli da se ovo ostvari, a tu prije svega ističemo našeg Velikoga meštra prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, predsjednika Matice hrvatske gosp. Miru Gavrana, pročelnika Povijesne sekcije Družbe i potpredsjednika Matice hrvatske dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, gosp. Tomislava Šimičevića, zmajskog pripravnika, kao i naše uvažene donedavne narodne zastupnike: Andru Krstulovića Oparu, Zmaja Splitskog IV. i izv. prof. dr. sc. Vesnu Bedeković, Zmajicu od Aršanja.

 

POVIJESNI OSVRT

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prije gotovo 100 godina, povodom jubileja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 1925. godine, organizirala je stotine događanja, postavila spomen-ploče i obilježila ovu veliku povijesnu obljetnicu gotovo svuda gdje žive Hrvati (na području današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Vojvodine), podigla spomenike u Zagrebu (npr. „Sokolska mogila” u Maksimiru) te izdala knjige, poput npr. velebne knjige „Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925-1025“, urednika hrvatskoga povjesničara Emilija pl. Laszowskog, suutemeljitelja i prvog Velikoga meštra Družbe; knjigu „S puta na Duvanjsko polje“, autora Milutina Mayera, koji je kasnije bio drugi Veliki meštar Družbe; knjigu „Hrvatske slave sjaj“, autora dr. Velimira Deželića starijeg, suutemeljitelja Družbe, itd.

Zanimljivo je primijetiti da se unutar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ već 1906. godine – dakle, čak 19 godina prije hrvatske milenijske obljetnice – rodila zamisao da se u krilu Družbe proslavi 1000. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva. U zapisniku Družbe, br. I., na str. 21., ubilježeni su zaključci VI. Odbora Družbe s njihove sjednice održane l9. kolovoza 1906. godine, te je u čl. 6. zaključeno sljedeće:

„Zmaji Brloški i Klokočki (napomena: to su suutemeljitelji Družbe Emilij pl. Laszowski i dr. Velimir Deželić stariji) predlažu, da se na 1000-godišnjicu hrvatskoga kraljevstva (926-1925) priredi velika hrvatska historijska izložba iz svih krajeva hrvatskih (starine, slike, knjige, oružje itd.). Ujedno predlažu, da se o tom stane odmah raditi. Prijedlog se prihvaća s dodatkom da se u „Prosvjeti“ iznese ova lijepa ideja pred narod, a sva braća zmajevi pristupaju odmah poslu.“

Dakle, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bila je pokretač i predvodnik obilježavanja tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, koja se na ovaj ili onaj način obilježila širom Domovine, ali i svuda gdje žive Hrvati i u susjednim prostorima. Vjerojatno nema većeg mjesta u kojem ne postoji spomenik, spomen-ploča ili drugi javni znak podsjećanja na tu veliku obljetnicu obilježavanu prije sto godina, a gotovo na svakom takvom mjestu nalaze se slova „B. H. Z.“, kao oznaka djelovanja Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

 

UVODNE NAPOMENE (PRIREDIO PROF. DR. SC. BOŽO SKOKO, ZMAJ OD HERCEGOVINE III.)

Prije stotinu godina, uoči i tijekom 1925. godine, na više razina i načina održana je proslava 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva, koja je imala snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta i svehrvatskog zajedništva te popularizaciji lika i djela kralja Tomislava, a potom i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito.

Diljem domovine nicali su spomenici, podizane su spomen ploče, imenovani su trgovi i ulice u čast kralja Tomislava te su održavane proslave u znak tog jubileja od najmanjih mjesta do velegrada, a u Tomislavgradu (Duvnu) je u spomen na ovaj važan događaj izgrađena velebna spomen bazilika. U zagrebačkom parku Maksimir 1925. u čast obljetnice Hrvatski sokolski savez podigao je Mogilu, svojevrsni spomen-humak od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile… A prisutna je sumnja kako su ondje položene i kosti jednog od hrvatskih vladara.

Najznačajniju ulogu u iniciranju i provedbi te proslave imala je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Za pretpostaviti je kako su je široki krugovi percipirali upravo kroz tu značajnu inicijativu koja je imala golem odjek u Hrvatskoj i zemljama gdje god žive Hrvati. O ulozi naše Družbe u obilježavanju te proslave pisao je dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja, pročelnik Povijesne sekcije Družbe, u svojoj knjizi Kralj Tomislav kroz tisuć godina (2017.).

Baveći se posljednjih godina problematikom tretmana hrvatskih velikana u hrvatskoj javnosti, uočio sam kako kralj Tomislav, ne samo od 1925., kad je velebno proslavljena tisućita obljetnica hrvatskog kraljevstva, nego i posljednjih stoljeća spada u grupu onih neupitnih veličina oko kojih vlada najveći konsenzus i čija popularnost ne pada. Iako su lik i djelo kralja Tomislava bili zastupljeni i u socijalističkoj Jugoslaviji (doduše, naglašavani su tek određeni aspekti), nakon stvaranja suvremene hrvatske države, demokratske vlasti su Tomislava dodatno pozicionirale kroz niz simboličnih gesti. Tako je dobio najprestižniji status prilikom definiranja hrvatskih odlikovanja u Zakonu o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske iz 1995. godine. Njegovo ime nosi najznačajnije odlikovanje kojim Republika Hrvatska može nekoga počastiti. To je Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom. Dodjeljuje se poglavarima država kao najviši izraz priznanja Republike Hrvatske za njihovo djelovanje na uspostavi suverene Republike Hrvatske, za izniman doprinos njezinu međunarodnom ugledu i položaju te za visoki doprinos razvitku međudržavnih odnosa između Hrvatske i njihove zemlje.

Kralj Tomislav dobio je primat i kod izbora velikana koji krase papirnate novčanice nacionalne valute – kune, koja je uvedena 30. svibnja 1994. Na licu novčanice od najvrjednijeg apoena, onog od 1.000 kuna nalazi se portret Oca domovine Ante Starčevića, a na naličju je Frangešov zagrebački spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu, odmah uz pročelje katedrale u Zagrebu.

Koliko su Hrvati ponosni na svoje vladare i vojskovođe, osobito svoga prvoga kralja, najbolje se vidi po nazivima trgova i ulica, a do prave ekspanzije imena narodnih vladara na njima, došlo je nakon stvaranja samostalne i suverene Hrvatske, kad su skidane ploče postavljene i nametnute u vrijeme bivše Jugoslavije, uglavnom sa socijalističkim predznakom te kad se htio promovirati, često prešućivani, hrvatski identitet. Borislav Grgin s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je 2007. istraživanje vezano uz nazivlje ulica i trgova deset (prema broju stanovnika) najvećih hrvatskih gradova te rezultate istraživanja objavio u Povijesnim prilozima br. 32. Od ukupno 86 analiziranih naziva ulica i trgova narodnim vladarima pripada njih 52 %. A najzastupljeniji su: Tomislav (11), Stjepan Držislav (6) i kraljica Jelena (5), Petar Krešimir IV. (7), Dmitar Zvonimir (9), Petar Svačić (7), Ljudevit Posavski (7), Trpimir (7) i Branimir (7)… Unutarnja hijerarhija među navedenim vladarima, piše autor, vidljiva je i iz izbora mikrolokacija za označavanje sjećanja na pojedinog vladara. Tako su najveći dobili najreprezentativnije prostore. Dakle, kralj Tomislav je uvjerljivo pobijedio i po broju trgova (5) i po apsolutnom pojavljivanju (11). Prvo mjesto Tomislava i nije odveć veliko iznenađenje, zaključuje Grgin, jer je „u kolektivnom hrvatskom imaginariju, proizvodu pretežito mitova i legendi, usmene predaje, usmene i pisane književnosti te historiografskih interpretacija iz razdoblja nacionalnog preporoda i idealističkog historicizma, Tomislav neupitna veličina kao prvi hrvatski kralj, pobjednik nad Bugarima i Mađarima te tvorac snažne ratne mornarice kojoj se divio i bizantski car-pisac Konstantin VII. Porfirogenet“. Prevlast Tomislavova imena na javnim prostorima u Hrvatskoj zasigurno se ne bi dogodila – dodaje autor – da uz imaginarij „hrvatskoga nacionalizma, Tomislav nije i sastavni dio i ostalih dviju privremeno vladajućih ideologija na ovim područjima tijekom 20. stoljeća – integralnog jugoslavenstva međuratnoga razdoblja te ideologija „bratstva i jedinstva“ u razdoblju socijalizma““, kojima je se Tomislav očito uklapao u priču.

Sedam godina nakon tog istraživanja, 2014. proveo sam novo istraživanje kako bismo utvrdili koliko su zastupljeni hrvatski velikani općenito, bez obzira na povijesna razdoblja u kojima su djelovali, te kako bismo istražili i druge hrvatske gradove, a ne samo najveće. Istraživanjem, koje je objavljeno u knjizi Hrvatski velikani (Skoko, 2014) obuhvaćeno je svih 127 gradova koliko ih ima (pored glavnog grada Zagreba) prema suvremenom teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, a predmet istraživanja su bili njihovi glavni trgovi, odnosno glavne gradske ulice ili obale (rive). Zanimljivo je da čak 70 glavnih trgova nosi imena po hrvatskim velikanima (oko 55 %). Među hrvatskim velikanima najzastupljeniji je opet kralj Tomislav, a slijede Franjo Tuđman, ban Josip Jelačić i Ante Starčević. Kralj Tomislav ima čak 17 glavnih trgova i jednu glavnu ulicu (Varaždin, Virovitica, Čabar, Daruvar, Kutina, Lepoglava, Metković, Nova Gradiška, Omiš, Opuzen, Otok, Ploče, Samobor, Sinj, Trilj (glavna ulica), Valpovo, Velika Gorica i Županja). Dodamo li tom popisu i druge trgove, odnosno ulice, koje ne spadaju u glavne, još više možemo uočiti snagu i važnost prvog hrvatskog kralja, koji je apsolutni hrvatski rekorder po broju imenovanja.

Dodamo li tome imena hrvatskih klubova, udruga i domova među hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, koji nose ime po kralju Tomislavu, možemo razumjeti identitetsku i simboličnu važnost tog hrvatskog velikana za hrvatski narod. No, s druge strane moramo zamijetiti – iako je prvi hrvatski kralj formalno prisutan u hrvatskom javnom prostoru, nažalost premalo je prisutan u popularnoj kulturi, posebno od hrvatske samostalnosti kad su stvoreni i formalni preduvjeti za takve iskorake.

 

DRUŽBINO POVJERENSTVO OSNOVANO 2022. GODINE

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokrenula je inicijativu za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u 2025. godini u srpnju 2021. godine, a Meštarski zbor (upravno tijelo Družbe) je na svome sijelu, održanom u Gospiću 29. listopada 2022. godine, donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 2025. godine, koje se sastoji od 32 člana Družbe, od akademika, sveučilišnih profesora, umjetnika pa do arhitekata i investitora:

• Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II., pročelnik Umjetničke sekcije, predsjednik Povjerenstva;
• Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja, pročelnik Povijesne sekcije, član;
• Dragica Krpan, Zmajica od Kruševa, pročelnica Pravne sekcije, član;
• Igor Tambić, Zmaj od Bure, pročelnik Sekcije kulturne baštine, član;
• Kristina Matković, Zmajica Duše slavonske, pročelnica Prosvjetne sekcije, član;
• Đuro Deželić, Zmaj-obnovitelj Klokočki V., član;
• Milovan Petković, Zmaj-obnovitelj Velikotaborski II., član;
• Alojzije Getlicher, Zmaj Bartenthalski od svete Marije zvonimiruličke, član;
• Aleksandar Bašić, Zmaj Starobrodski, član;
• Nevio Šetić, Zmaj od Istre, član;
• Vladimir Lončarević, Zmaj od Svetog Mihaela, član;
• Božo Skoko, Zmaj od Hercegovine III., član;
• Velimir Neidhardt, Zmaj Donjogradski, član;
• Andro Krstulović Opara, Zmaj Splitski IV., član;
• Damir Boras, Zmaj od svetog Križa u Zagrebu, član;
• Anđelko Vujeva, Zmaj od Dinare, član;
• Marinko Marić, Zmaj Brštanski, član;
• Željko Holjevac, Zmaj od Sokolca, član;
• Ivica Poljičak, Zmaj od Šibenskih Tvrđava, član;
• Ivan Andabak, Zmaj Svetojeronimski, član;
• Bruno Kendjel, Zmaj od Karlovačke Zvijezde, član;
• Marijan Kalapurić, Zmaj Doborski od svete Brigite, član;
• Nikica Milas, Zmaj od Bublina II., član;
• Dragan Ljutić, Zmaj Vranski III., član;
• Đuro Kovačev, Zmaj Đurđevački II., član;
• Tomislav Horvat, Zmaj od Šestinskog vrha, član;
• Frano Marušić, Zmaj Trnski, član;
• Hrvoje Špicer, Zmaj od Broda II., član;
• Tatjana Tomaić, Zmajica od Pule, član;
• Vesna Bedeković, Zmajica od Aršanja, član;
• Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore, član;
• Matea Brstilo Rešetar, Zmajica od Griča VI., član;
• Robert Kakarigi, Zmaj Libertas, član;
• Ivan Botica, Zmaj od Otoka na Cetini.

Navedeno Povjerenstvo uspostavljeno je s ciljem pripreme, koordiniranja i provedbe aktivnosti vezano uz ovu važnu hrvatsku obljetnicu. Povjerenstvo je identificiralo niz aktivnosti koje je Družba u međuvremenu pokrenula i koje priprema za 2025. godinu. Isto tako, Družba je pokrenula inicijativu kod mjerodavnih državnih tijela, počevši od najviših tijela državne uprave pa do lokalnih razina, za primjereno obilježavanje te obljetnice, a surađuje s nizom kulturnih i društveni institucija i nizom udruga na zajedničkim programima.

S radošću ističemo da je Povjerenstvo Družbe usvojilo oko 30 družbinih (zmajskih) projekata, koji se ovom mrežnom stranicom predstavljaju hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti.

 

KRONOLOGIJA AKTIVNOSTI POVODOM 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

• 29. listopada 2022. godine: U Gospiću je Meštarski zbor (upravno tijelo) Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ donio odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 2. prosinca 2022. godine: U sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u Kuli nad Kamenitim vratima, održano je 1. sijelo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 15. veljače 2023. godine: U sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u Kuli nad Kamenitim vratima, održano je 2. sijelo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 19. ožujka 2023. godine: Meštarski zbor Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prihvatio sve projekte i aktivnosti koje je pripremilo Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 27. svibnja 2023. godine: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, održao u Tomislavgradu sastanak s biskupom Petrom Palićem, na temu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 28. svibnja 2023. godine: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, održao u Tomislavgradu sastanak s predsjednikom Vlade Hercegbosanske županije dr. sc. Ivanom Vukadinom i načelnikom Općine Tomislavgrad gosp. Ivanom Buntićem, na temu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
• 7. studenoga 2023. godine: Izaslanstvo Družbe, predvođeno Velikim meštrom prof. dr. sc. Mislavom Grgićem, Zmajem Strossmayerskim, održalo u Nadbiskupom duhovnom stolu na Kaptolu u Zagrebu sastanak sa zagrebačkim nadbiskupom mons. dr. Draženom Kutlešom, kojom prigodom su prisutni članovi Družbe izvijestili oca nadbiskupa o planovima Družbe vezanim za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
• 7. ožujka 2024. godine: Na poticaj gosp. Mire Gavrana, predsjednika Matice hrvatske, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matica hrvatska upućuju prijedlog predsjedniku Hrvatskoga sabora gosp. Gordanu Jandrokoviću da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva.
• 14. ožujka 2024. godine: Na temelju zajedničkog prijedloga Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske, Hrvatski sabor donosi jednoglasnu odluku, sa 127 glasova ‘ZA’, da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva.
• 8. travnja 2024. godine: Svi projekti i aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine, javno su objavljeni na ovim mrežnim stranicama Družbe.

PROJEKTI DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“ ZA 1100. OBLJETNICU HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

(1) PODIZANJE SPOMENIKA „DOLAZAK HRVATA NA JADRAN“

Opis projekta: Vjerojatno jedan od najvećih i najvažnijih projekata Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bit će podizanje spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“, čime će se na dostojan način u ovoj jubilejskoj prigodi obilježiti opstojnost Hrvata na današnjem povijesnom prostoru, jedinstvo kontinentalne i jadranske Hrvatske, naša pripadnost Jadranskome moru (koje se kroz povijest naziva „našim“ u raznim inačicama, npr. „mare nostrum“ i „mare nostrum croaticum“) i činjenica da smo svoje državno pravo razvili na njegovoj istočnoj obali, čiji gradovi i naselja čuvaju baštinu ranih spomenika političke organizacije hrvatske države i njezinih vladara. Ideju za ovaj spomenik dao je član Družbe prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, Zmaj od Svetog Mihaela. Spomenik u obliku kamene mogile s kipovima i reljefima koji prikazuju dolazak Hrvata na Jadransko more, prema motivima istoimene slike Otona Ivekovića, Zmaja Repečkog, bit će postavljen na frekventno mjesto autoceste A1, tako da bude dostupan brojnim posjetiteljima. Spomenik će biti jedan od najatraktivnijih spomenika takvog tipa, a svojim će dimenzijama omogućiti da bude jako dobro vidljiv. Figure će biti izvedene u bronci, a sama mogila bit će kamena s upuštenom pločom s tekstom koji opisuje povod izgradnje s naglaskom na 1100. godišnjicu Hrvatskoga Kraljevstva, uz reminiscencije na akcije koje su 1925. godine pratile proslavu 1000. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Uvjereni smo da će se ovim projektom Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ ostaviti trajan spomenik našoj povijesti i opstojnosti na ovome tlu.

Radna skupina: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Đuro Kovačev, Zmaj Đurđevački II., Aleksandar Bašić, Zmaj Starobrodski, Antoan Kralj, Zmaj Konavoski od Gospe Snježne.

(2) IMENOVANJE AUTOCESTE ZAGREB-DUBROVNIK PO KRALJU TOMISLAVU

Opis projekta: Oslanjajući se na odluku Hrvatskoga sabora kojom je 2025. godina proglašena „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva“ te uz idealno ukapanje u projekt podizanja spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ daje prijedlog da se autocesta A1 od Zagreba do Dubrovnika nazove „Autocesta Kralj Tomislav“. Autocesta A1 trenutačno nema službenoga naziva. Egzistira samo neslužbeni naziv „Dalmatina“, što pak nema nikakvog uporišta niti u sadržajnome, a ni u jezičnome smislu, jer ona povezuje Zagreb i Liku s ostatkom Hrvatske, što uključuje ne samo Dalmaciju nego i Hercegovinu, središnju Bosnu, a preko Ploča i Pelješca uskoro će se protezati sve do Dubrovnika. Stoga predlažemo da se autocesta A1 nazove „Autocesta Kralj Tomislav“, po hrvatskome kralju Tomislavu, kao općeprihvatljivoj, nespornoj i neprijepornoj povijesnoj veličini, čije je kraljevstvo obuhvaćalo današnju Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, a posredno i Crnu Goru. Kralj Tomislav politički je povezao i spajao Hrvatsku, od Drave do Jadrana, kao što „Autocesta Kralj Tomislav“ danas poput kralježnice povezuje Republiku Hrvatsku od sjevera do juga. U mnogim državama uobičajeno je da se najveće i najvažnije prometnice (autoceste, zračne luke i dr.) nazivaju po najvećim povijesnim nacionalnim velikanima, tako da ovaj prijedlog Družbe smatramo opravdanim, logičnim i pravodobnim s obzirom na to da je 2025. godina proglašena „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva“.

Radna skupina: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Đuro Kovačev, Zmaj Đurđevački II.

(3) STVARANJE GLAZBENO-SCENSKOG DJELA VEZANOG UZ KRALJA TOMISLAVA I 1100. OBLJETNICU HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

Opis projekta: Za razliku od Zrinjskoga, koji je snažno prisutan i u hrvatskoj kulturi (uostalom njemu u čast je Ivan pl. Zajc, Zmaj Podtrsatski, skladao najpopularniju hrvatsku operu), kralj Tomislav je preslabo zastupljen u izvedbenim umjetnostima i popularnoj kulturi. Stoga je usvojen prijedlog da Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u suradnji s drugim institucijama i umjetnicima. inicira skladanje glazbeno-scenskog djela posvećenog kralju Tomislavu (opera ili mjuzikl), koje bi moglo biti premijerno izvedeno u Zagrebu i Tomislavgradu na samu obljetnicu, a koje bi bilo doprinos naše generacije tom velikanu. Potencijalni i planirani partneri mogli bi biti Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo skladatelja.

Radna skupina: prof. dr. sc. Božo Skoko, Zmaj od Hercegovine III., Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(4) PRIBLIŽAVANJE OBLJETNICE DJECI I MLADIMA KROZ ŠPORTSKE IGRE U SURADNJI SA SLJEDNIKOM HRVATSKOGA SOKOLA – GIMNASTIČKIM KLUBOM „SOKOL“ IZ KARLOVCA

Opis projekta: S obzirom na činjenicu da Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, kao tradicionalno hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna udruga, djeluje na očuvanju hrvatske kulturne i povijesne baštine i opstojnosti hrvatskoga naroda i države te proučava povijest hrvatskog naroda i njeguje i oživljava uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti i na znamenite Hrvate, a društvo Hrvatski sokol, čiji sljednici su današnji gimnastički klubovi, kroz gimnastičko vježbanje i tjelesno vježbanje okupljalo je ljude u potrebi buđenja nacionalne svijesti među Hrvatima, ovim projektom, koji će koordinirati Zmajski stol u Karlovcu i Gimnastički klub Sokol Karlovac, kao što su Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i društvo Hrvatski sokol 1925. godine proslavili 1000. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva, na razini Karlovačke županije organizirat će zajedničku proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva 2025., na sljedeći način: (i) u određenim osnovnim školama na razini Karlovačke županije (uz prethodnu suglasnost ravnatelja/ravnateljica škola), članovi Družbe, vremenski i sadržajno prilagođeno uzrastu djece, održali bi kratko povijesno predavanje o 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, dok bi članovi Gimnastičkog kluba Sokol Karlovac izveli djeci uvijek privlačnu demonstraciju gimnastičkih elemenata te im na taj način predočili značajnu hrvatsku obljetnicu, ali ih i zainteresirati za hrvatsku povijest i tjelesno vježbanje; (ii) na sportsku dvoranu Gimnastičkog kluba Sokol Karlovac, koja se zove Sokolski dom i koja se nalazi u Ulici kralja Tomislava u Karlovcu, povodom već obilježene 1000. i obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, postavila bi se prigodna spomen-ploča.

Odgovorna osoba: Bruno Kendjel, Zmaj od Karlovačke zvijezde.

(5) IZRADA PRIGODNOG ZNAKA/ZNAČKE

Opis projekta: Izrada prigodnog znaka/značke u prigodi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i 120. obljetnice utemeljenja Družbe (1905. godine).

Odgovorna osoba: Tomislav Horvat, Zmaj od Šestinskog vrha.

(6) IZRADA PRIGODNIH PLAKETA

Opis projekta: Izrada prigodnih plaketa u dvije vrste: (i) jedna velika plaketa za izlaganje u sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Kuli nad Kamenitim vratima; (ii) nekoliko umanjenica iste plakete koja bi se izradila u ograničenom broju primjeraka za pomno odabrane osobe (manje od 20 umanjenica).

Odgovorna osoba: Tomislav Horvat, Zmaj od Šestinskog vrha.

(7) IZRADA SERIJE ZLATNIKA I SREBRNJAKA

Opis projekta: Dvije mogućnosti: (i) u dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom, uz obvezni redizajn Družbinih zlatnika i srebrnjaka, pokušati dogovoriti izlazak zlatnika i srebrnjaka kao prigodni zlatni/srebrni kovani novac, čime bi Družbini zlatnici/srebrnjaci dobili i na numizmatičkoj vrijednosti; (ii) izraditi reprint Družbinih zlatnika/srebrnjaka.

Odgovorna osoba: Tomislav Horvat, Zmaj od Šestinskog vrha.

(8) IZRADA PRIGODNE OPTJECAJNE KOVANICE OD DVA EURA

Opis projekta: Pravilo da svaka zemlja (odnosno središnja banka) može tijekom svake godine pustiti u optjecaj po dvije prigodne optjecajne kovanice od po 2 € prilika je da Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ predloži Hrvatskoj narodnoj banci izradu i puštanje u optjecaj 2025. godine prigodne optjecajne kovanice radnog naslova „1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva“. S obzirom na medij i dimenzije kovanog novca predlaže se da se za temelj likovnog rješenja uzme ime kralja Tomislava kako je istaknuto u prijepisu pisma pape Ivana X. iz 925. godine – „in prouintia Croatorum et Dalmatiarum finibus Tamisclao rege“. To je izravna potvrda njegova imena i kraljevskog naslova te činjenice da je 925. godine kao kralj vladao u „pokrajini Hrvata i Dalmatinaca“, a spomenuti natpis moguće je prikladno umjetnički oblikovati. Ovisno o uvjetima i mogućem natječaju Hrvatske narodne banke, prijedlog bi bio odaslan tijekom 2024. godine.

Odgovorna osoba: dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja.

(9) PREDAVANJE POVJESNIČARA S CILJEM DA SE OBLJETNICA PRILAGODI MLADIM NARAŠTAJIMA; PRILAGODBA PREDAVANJA U OBLIKU IGROKAZA ZA DJECU U VRTIĆIMA; IZRADA CRTANOG FILMA

Opis projekta: Značaj 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva potrebno je približiti mladim naraštajima. To je moguće postići izradom kraćeg prigodnog teksta o vremenu kralja Tomislava kao prvog hrvatskoga kralja, posebice o tome što je ta činjenica značila u doba njegova života, ali i kako je početkom 20. stoljeća utjecala na izgradnju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Kraći tekst temeljio bi se na povijesnim izvorima i dostupnoj literaturi. Na njegovu pisanju bi uz koordinatora projekta dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, bio/ili bi angažiran/i nastavnik/ci povijesti u osnovnoj školi, sve u svrhu stvaranja teksta prikladnog za korištenje za osnovnoškolsku dob. Nakon izrade tekst bi bio upućen u Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi ishođenja dopuštenja za korištenje u osnovnim školama kao nastavni materijal. Na temelju toga teksta moguće je izraditi kratki igrokaz ili neko drugo prikladno scensko djelo za izvođenje pred djecom vrtićke dobi. Također je na temelju teksta moguće izraditi prigodan videouradak (ili crtani film), koji bi mogao biti prikazivan u školama i vrtićima, odnosno dostupan za preuzimanje na mrežnoj stranici Družbe.

Odgovorna osoba: dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja.

 

(10) DRUGO DOPUNJENO I PROŠIRENO IZDANJE MONOGRAFIJE „KRALJ TOMISLAV KROZ TISUĆ GODINA“

Opis projekta: Tijekom 2024. godine namjerava se raditi na proširenju i dopuni teksta monografije „Kralj Tomislav kroz tisuć godina“, posebice onog dijela koji govori o proslavi iz 1925. godine te o baštini te proslave do danas (primjerice uporaba pletera kao nacionalnog simbola, spomen-obilježja kao vrijedna povijesna baština, …).

Odgovorna osoba: dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja.

(11) KATALOGIZACIJA, MAPIRANJE I PREZENTACIJA BAŠTINE PROSLAVE TISUĆITE OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

Opis projekta: Cilj je aktivnosti katalogizirati i mapirati sva spomen-obilježja podignuta u počast tisućitoj obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva (u dosta slučajeva obilježja su posvećena kralju Tomislavu). Projekt će se temeljiti na prikupljanju podataka i povijesnih izvora koji govore o procesu njihova postavljanja, točnog mjesta i vremena postavljanja te njihove sudbine. Ovo posljednje osobito se odnosi na ona obilježja koja su protokom vremena uništena (primjerice ploča u Herceg-Novom, koja je uništena nedugo nakon postavljanja). U svrhu prezentacije planirana je izrada na mrežnim stranicama dostupnog interaktivnog zemljovida s točno označenim položajem svakog obilježja, koji bi također bio mjesto i na kojemu bi bili dostupni i podatci o svakom od njih. Također je planirana izrada publikacije (e-publikacija ili tiskano izdanje, ovisno o dostupnim sredstvima) u kojoj bi bila raščlanjen značaj spomen-obilježja kao hrvatske kulturne baštine, i to kao važnog sredstva hrvatske nacionalne identifikacije koji je prisutan u stotinama „malih“ sredina diljem hrvatskih zemalja.

Odgovorna osoba: dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja.

(12) SIMPOZIJ U BEČU: „HRVATSKA DRŽAVNOST OD DUVANJSKOG SABORA DO DANAS“

;Opis projekta: U organizaciji Hrvatske akademske zajednice – Austrija (HAZ) organizirat će se simpozij na temu: „1100. godina od osnivanja Hrvatskoga Kraljevstva – Hrvatska državotvornost od Duvanjskog sabora do danas“, u povodu proslave 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Simpozij bi se održao 2025. godine s 4-6 pozvanih predavača. Zatražilo bi se pokroviteljstvo od najviših državnih institucija Republike Hrvatske, grada Beča i Republike Austrije. Također bi bio organiziran posjet ratnom muzeju ili povijesnom muzeju umjetnosti, odnosno razgledavanje dvorca Schöbrun. Posjet Bečkom Novigradu također bi, po želji, bio moguć.

Odgovorna osoba: Marijan Kalapurić, Zmaj Doborski od svete Brigite.

(13) VRAĆANJE BISTE KRALJA TOMISLAVA U STARI GRAD OZALJ

Opis projekta: Planira se u kamenu ili bronci izraditi replika poprsja kralja Tomislava koje je 1933. godine bilo podignuto u perivoju (park šumi) uz zmajski dvorac Stari grad Ozalj. Izvorno poprsje kralja Tomislava nalazi se u kulturno-povijesnoj zbirci Zavičajnog muzeja Ozalj pod inv. br. 205. Kako bi se poprsje očuvalo, ono je uvedeno u muzejski sustav 1983. godine jer je spomenik bio zapušten i devastiran. O postavljanju ovog spomenika pronalazi se nekoliko članaka: (i) u glasilu „Hrvatski domobran“ iz Buenos Airesa iz 1933. godine; (ii) u članku iz časopisa „Svijet“ iz 1933. godine, gdje se navodi da je spomenik postavljen u parku „pred gradom“ te se navodi da je na otvorenju bio prisutan i suutemeljitelj Družbe Emilij pl. Laszowski, Prazmaj-osnivatelj Brloški i Ozaljski I.; (iii) u Ljetopisu Družbe 1933./1934.; (iv) u članku prof. Mire Kolar-Dimitrijević o spomeniku kralju Tomislavu; (v) u spisu Hrvatskog državnog arhiva, pod signaturom: HR-HDA-145. Savska banovina. Odjeljak upravnog odjeljenja za državnu zaštitu. Broj 2122/DZ, 1933. (kut. 153).

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Valentina Meštrić, mag. art., Zmajica od Serafina.

(14) PRIGODNA ILI REDOVITA POŠTANSKA MARKA ZA 2025. GODINU

Opis projekta: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ predlaže da se u program izdavanja poštanskih marka za 2025. godinu uvrsti izdanje u povodu Tisućuistote obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Prijedlog za izdavanjem prigodne poštanske marke uputit će se Povjerenstvu za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka RH.

Predlagač projekta: Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Meštar obredničar pukovnik doc. dr. sc. Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata.

Status realizacije projekta: Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ uputila je u veljači 2023. godine prijedlog Povjerenstvu za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka RH, koje je istoga mjeseca prijedlog i usvojilo.

(15) SADNJA 1100 STABALA LIPE NA PODRUČJU GRADA PETRINJE ILI SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Opis projekta: Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drvećačija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velelisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata).Kroz povijest stari Slaveni (Hrvati) živjeli su u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo. Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka, a budući da su vjerovali da grom nikada ne udara u ovo stablo, u svoje su nastambe stavljali grančice lipe kao zaštitu od gromova, zbog toga su često sadili lipe, a smatrali su da sječa lipe donosi nesreću. U prirodi lipa često raste u listopadnim šumama. Iako je riječ o stablu koje je dosta velikih dimenzija, mnogima je prvi izbor kada je u pitanju uzgoj drveća pa je tako, osim u gradskim parkovima i uz ceste, možemo vidjeti i u mnogim privatnim dvorištima. Dobro podnosi zagađen zrak, tla lošije kvalitete i ostale negativne čimbenike koji su karakteristični za urbane sredine. Od četrdesetak priznatih vrsta lipe, u Hrvatskoj su najznačajnije sljedeće vrste: Tilia urticifolia (koprivasta lipa), Tilia platyphyllos (velelisna lipa), Tilia cordata(sitnolisna lipa) i Tilia tomentosa (srebrnolisna lipa). Sadnja lipe – Lipa se može razmnožavati sjemenom i vegetativno. Za uzgoj su pogodna vlažna i dobro drenirana plodna tla, ali može rasti i u tlima lošije kvalitete te u manje povoljnim uvjetima. Najbolja mjesta za sadnju su pozicije do kojih dopire izravna sunčeva svjetlost ili one s djelomičnom sjenom. Lipi odgovaraju tla neutralne do alkalne pH-vrijednosti, ali može podnijeti i blago kisela tla. Sadnice lipe se tijekom jeseni postavljaju u rupe na jednaku dubinu na kojoj su prethodno rasle. Sadnica se obilno zalije vodom pa se doda ostatak zemlje. S obzirom na to da je riječ o stablu velikih dimenzija, između sadnica treba biti 6 do 9 metara razmaka. Lipa se negdje koristi za zaštitu od jakih udara vjetra ili za formiranje drvoreda, ali se zbog njenih dimenzija ne bi trebala saditi u ulicama koje su jako uske. Uzgoj lipe nije kompliciran jer ovo stablo ne zahtijeva posebnu brigu jednom kada ojača. Mlada stabla lipe treba zalijevati jednom ili dva puta tjedno tijekom prva dva ili tri mjeseca, dok su ona starija otpornija na sušu. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne smije biti natopljeno vodom. Grad Petrinja često se naziva i Grad Lipa, a poznate su u gradskom parku četiri lipe ilirke iz vremena Ilirskih provincija, odnosno Napoleonovog vladanja Petrinjom i Banovinom posađene između 1809. i 1813. godine, a koje su uvrštene na Popis zaštićenih stabala u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta Lipa, stablo hrvatsko-francuskog prijateljstva organizirana je sadnja kloniranih mladica stare lipe ilirke. Klonirane sadnice lipe iz doba Napoleona posađene su u Ekološkom centru Vrata Zrinske gore kako bi se sačuvao njihov genetski materijal, a zasadili su ih francuski veleposlanik Gaël Veyssière i gradonačelnica Magdalena Komes. Veleposlanik Gaël Veyssière rekao je kako ovaj događaj ima značenje u povijesnom smislu jer se prisjećamo nasljeđa Ilirskih provincija, a istovremeno je i znanstveni događaj jer kloniranjem sadnica lipe ukazuje na važnost održivosti baštine. O ovom projektu sadnje 1100 stabala lipe tijekom ljeta 2023. godine obavljeni su razgovori s odgovornim osobama u gradskom poduzeću Komunalac Petrinja koji su iskazali svoju spremnost za suradnju i pomoć na ovom projektu.

Odgovorna osoba: Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore

(16) IZRADA LEKSIKONA HRVATSKOGA KRALJEVSTVA ILI LEKSIKONA KRALJA TOMISLAVA

Opis projekta: Pisanje Leksikona Hrvatskoga Kraljevstva i Kralja Tomislava te prilagodba za digitalnu uporabu. Ovaj projekt na neki način korespondira s nekim sličnim prijedlozima obilježavanja 1100. obljetnice (npr. katalogizacija, mapiranje i prezentacija baštine proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, odnosno objavljivanje drugog dopunjenog i proširenog izdanje monografije Kralj Tomislav kroz tisuć godina – koje vodi dr. sc. Mario Jareb, Zmaj Jurjevgradski od Tribunja). Leksikon Hrvatskoga Kraljevstva i Kralja Tomislava trebao bi sadržavati sve važne podatke vezane uz kralja Tomislava do kojih se došlo istraživanjima mnogih članova Družbe. Isto tako sadržavao bi podatke o proslavi, odnosno proslavama iz 1925. godine, podatke o korištenju imena kralja Tomislava u nazivu ulica, trgova, institucija u Hrvatskoj i svijetu (ovdje je posebno važan rezultat već navedene aktivnosti kojom će katalogizirati i mapirati sva spomen-obilježja podignuta u počast tisućitoj obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva i kralju Tomislavu iz 1925.). U Leksikonu bi trebao biti obrađen i utjecaj pojmova Hrvatsko Kraljevstvo i kralj Tomislav na narod, društvo i razne procese u povijesti.

Odgovorna osoba: Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore

(17) STUDIJA O POJMU DRŽAVNOSTI 925. GODINE I DANAS

Opis projekta: Povijesni kontekst Hrvatskoga Kraljevstva i kralja Tomislava. Diplomatski izvori u odnosu na pojmove kraljevstvo i državnost – samoodređenost i nezavisnost posebno u kontekstu teorije države i prava, odnosno povijesti države. Približiti samu materiju mlađim generacijama i učiniti aktualnima postignuća kralja Tomislava i uspostavu Hrvatskoga Kraljevstva 925. godine. Pojasniti značaj Hrvatskoga Kraljevstva u kontekstu vremena te važnost same 1100. obljetnice. Što je to značilo u vremenu kralja Tomislava kao prvog hrvatskoga kralja, posebice o tome što je ta činjenica značila u doba njegova života. Kako je pojam Hrvatskoga Kraljevstva tijekom 19. i početkom 20. stoljeća utjecala na izgradnju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ovdje svakako potražiti pomoć stručnih osoba (Pravni fakultet – kolegiji Opća povijest države i prava i sl.).

Odgovorna osoba: Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore

(18) POSTAVLJANJE SPOMEN-PLOČE NA TRGU IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ U SLAVONSKOM BRODU

Opis projekta: Postavljanje spomen-ploče na Trgu Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu s tekstom o izvođenju hrvatske himne koja je u obradi za višeglasni pjevački zbor Nikole Fallera (hrvatskoga skladatelja i dirigenta) prvi puta izvedena u Brodu na Savi 1896. godine, prigodom proslave 25. godišnjice osnutka Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“. Tom prilikom himnu je pjevalo približno osam stotina pjevača pristiglih iz svih hrvatskih krajeva, a glazbeni aranžman je prihvaćen kao službeni i izvodio se u Hrvatskoj kao svečana pjesma, odnosno himna.

Odgovorna osoba: Hrvoje Špicer, Zmaj od Broda II.

(19) POSTAVLJANJE BISTE ANTUNA MIHANOVIĆA NA POSTOJEĆI POSTAMENT ISPRED OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA MIHANOVIĆA U SLAVONSKOM BRODU

Opis projekta: S obzirom na to da je tekst hrvatske himne napisao Antun Mihanović, hrvatski preporodni pjesnik čije ime nosi osnovna škola i mjesni odbor u centru Slavonskog Broda, predlaže se postavljanje pjesnikove biste na postojeći postament ispred osnovne škole.

Odgovorna osoba: Hrvoje Špicer, Zmaj od Broda II.

(20) VRAĆANJE SPOMEN-PLOČE IZ 1925. GODINE POVODOM OTVARANJA HRVATSKOG DOMA

Opis projekta: S obzirom na to da su Brođani 1925. godine, prilikom obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, u Slavonskom Brodu vlastitim prilozima sagradili i otvorili Hrvatski dom predlaže se da 2025. godine na odgovarajuće mjesto u zgradi Doma bude vraćena spomen-ploča s tekstom koji svjedoči o otvaranju zgrade.

Odgovorna osoba: Hrvoje Špicer, Zmaj od Broda II.

(21) SURADNJA S OPĆINOM TOMISLAVGRAD

Opis projekta: Inicijalna suradnja započela je iskazivanjem dobre volje s obje strane oko usuglašavanja svih planiranih radnji za proslavu i tijekom proslave 2025. godine. U tom smislu načelnik općine uputio je i službeni dopis Družbi, a nakon osobnog susreta s Josipom degl’ Ivelliem, predsjednikom Družbina Povjerenstva za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, u kojem iznosi dosadašnje i buduće planove i ideje te ostaje otvoren za bilo kakvu suradnju. 

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(22) DUHOVNA KOMPONENTA OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA – PUČKA MISA

Opis projekta: Na ovom polju moguće je provesti nekoliko ideja u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom i Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine, kao i papinskim nuncijaturama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prvi prijedlog – za ovu prigodu skladati PUČKU (dvoglasnu ili troglasnu) misu uz pratnju orgulja, vrlo jednostavnog izričaja u kombinaciji s gregorijanskim koralom (kombinirano s VIII. ili XI. Gregorijanskom misom) kao PUČKA SPOMEN MISA 1100 GODINA HRVATSKOGA KRALJEVSTVA. Time bi se za barem nekoliko većih euharistijskih slavlja mogla pripremiti ta misa za liturgijsko pjevanje koja bi okupila barem stotinjak pjevača iz raznih krajeva i ranih župa Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(23) DUHOVNA KOMPONENTA OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA – SVEČANE SVETE MISE

Opis projekta: Tijekom 2025. godine u organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i suorganizaciji zainteresiranih drugih strana organizirati svakoga mjeseca na drugom mjestu jednu svečanu svetu misu na nakanu jubileja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Svete mise održale bi se, po mogućnosti, u katedralama ili većim marijanskim svetištima ili većim svetištima. Kako je Zagrebačka katedrala za sada neupotrebljiva, jedan od najboljih sakralnih prostora u Zagrebu jest samostanska crkva sv. Antuna Padovanskoga na sv. Duhu koju je gradio član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ arhitekt Juraj Denzler, Zmaj od Harmice, ili pak bazilika Srca Isusova, koja bi trebala biti u liturgijskoj funkciji do 2025. godine, a gdje stanuje počasni član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pater prof. dr. sc. Božidar Nagy, SJ. Zmaj od Slavonskog Broda. U svakom slučaju, pored toga trebale bi biti dvije glavne mise, odnosno euharistijska događanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (Tomislavgradu) koja trebaju biti organizirana u suradnji s biskupskim konferencijama i na kojima treba organizirati veličanstveno i dostojanstveno liturgijsko pjevanje po mogućnosti uključenjem više crkvenih i župnih zborova koji bi nastupili kao prigodni ujedinjeni hrvatsko-kraljevski spomen-zbor. Repertoar bi složili zajedničkim nastojanjima osoba koji su liturgijski znalci i crkveno glazbeni znalci, a članovi su Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, i to: fra Bernardin Škunca OFM, Zmaj od Punte Mira, Meštar kapelan mons. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, Zmaj Osječki od Svetog Josipa, Nikola Sebastijan Jambrošić, Zmaj Donjomeđimurski, Andro Čalo, Svetogrgurski II. i Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II., s time da bi pored spomenute nove mise repertoar bio većinom skladatelja članova Družbe i to fra Bernardina Sokola OFM, Zmaja Putaljskog, fr. Jordana Viculina OP, Zmaja Biranjskog, Ljube Kuntarića, Zmaja od Svetog Roka Voloskoga, Rudolfa Matza, Zmaja Ognjenog, Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog, fra Kamila Kolba OFM, Zmaja Sloboštinski, Franje pl. Lučića, Zmaja Turopoljskog i dr.

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(24) DUHOVNA KOMPONENTA OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA – HODOČAŠĆE DRUŽBE U TOMISLAVGRAD

Opis projekta: U okviru proslave, a u suradnji s karmelićanima s Buškog jezera, organizirati hodočašće Družbe u Tomislavgrad – Buško jezero – Kreševo – Kraljevu sutjesku – Masna luka itd.

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

(25) IZRADA REPLIKE KERDIĆEVOG SOKOLA IZ 1925. GODINE

Sokolska mogila u park-šumi Maksimir u Zagrebu jest spomen-humak, izgrađen 1925. godine povodom tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Prvotno je bilo planirano da se na vrh mogile postavi kamen s brončanim kipom sokola skupljenih krila, rad kipara Ive Kerdića, Zmaja od Kamenitih vrata II. Međutim, to nije ostvareno jer su srpski žandari skulpturu razbili u ljevaonici Oblak, nakon njezina lijevanja te uništili kalupe.

Kip hrvatskog sokola ipak je postavljen u slobodnoj Hrvatskoj na poticaj novoobnovljene Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Ministar obrane Gojko Šušak primio je iz ruku Velikoga meštra Družbe mons. prof. dr. sc. Jurja Kolarića 156. grumen zemlje koji je prilikom prve posjete Hrvatskoj poljupcem blagoslovio danas sveti papa Ivan Pavao II. 1994. godine. Zatim ga je uz pjesmu Vivat Croatia položio u mogilu. Nakon toga je na vrh postavljen kip Hrvatskog sokola. Skulpturu je postavila Hrvatska vojska 28. svibnja 1995. godine, na Dan Oružanih snaga RH. Skulpturu je osmislio i izradio u glini akademski kipar pater Marijan Gajšak. Zbog smrti Marijana Gajšaka prije dovršetka djela, skulpturu sokola je dovršio akademski kipar Mladen Mikulin.

U okviru ovog projekt izradit će se replika izvorne skulpture sokola prema zamisli kipara Ive Kerdića, Zmaja od Kamenitih vrata II., a u čemu je sudjelovao i arh. Aleksandar Freudenreich, Zmaj Graničarski. Plan je da se brončani odljev sokola postavi u vanjski prostor zmajskog Starog grada Ozlja.

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Valentina Meštrić, mag. art., Zmajica od Serafina.

(26) SVEČANI POČETAK OBILJEŽAVANJA 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA

S obzirom na to da je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ bila pokretač obilježavanja i proslavâ milenijske 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, a da je to obilježavanje započelo 8. srpnja 1924. godine u Tomislavgradu (tadašnjem Duvnu), kada su zmajevi iz Zagreba donijeli i postavili kamen temeljac za gradnju spomen-crkve (…spomen upravo na 1000. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva), dok je sve projekte za gradnju crkve izradio i darovao naš zmajski brat arh. prof. Stjepan Podhorski, Zmaj Vinagorski, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ potiče sveukupnu hrvatsku javnost u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i u iseljeništvu diljem svijeta, da na taj isti datum, kao i prije 100 godina, 8. srpnja 2024. godine, svečano započne obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Odgovorna osoba: Veliki meštar prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

Dva izvatka iz publikacije „Hrvatski zmaj – Glasilo DBHZ“, broj 1-3, god. 1925.:

Tisućgodišnjica hrvatskog kraljevstva i Braća hrvatskog Zmaja

Ravno prije devetnaest godina (napomena MG: 1906. godine) zamislila su Braća hrvatskog Zmaja, da hrvatski narod dostojnim načinom proslavi tisućgodišnjicu krunisanja prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Već onda iznesen je po bratu zm. Brloškom, vel. meštru Emiliju Laszowskome i njegovom zamjeniku zm. Klokočkom, dru. Velimiru Deželiću st. prijedlog, da se o 1000-god. hrvat, kraljevstva priredi velika hrvat, historijska izložba iz svih hrvatskih krajeva, a uz nju etnografska, gospodarska i obrtna, u kojoj bi se ogledala produktivna snaga hrvatskoga naroda. Uz te izložbe imala bi se od proljeća do jeseni redati kojekakve proslave, svečanosti, sletovi, pjevačke i ine utakmice, te svečane proslave u hrvatskom zemaljskom kazalištu. Vrhunac toga imala je biti historijska povorka u historijskim kostimima i najvažnijim slikama iz hrvatske prošlosti.

O toj zmajskoj ideji doniješe simpatične vijesti i neke naše novine, kao „Hrvatska“ pak mitrovački „Hrvatski Branik“, koji je predložio i slavlje na Duvanjskom polju. Ovaj prijedlog doniješe i same „Narodne Novine“. To je bila prva vijest u javnosti poznata, da se ideja proslave tisućgodišnjice prenese djelomice i na Duvanjsko polje.

Ovaj prijedlog rado su prihvatila Braća hrvatskog Zmaja, koja su simpatično pozdravila zamisao duvanjskog župnika O. Mije Čuića, da se na Duvnu sagradi dostojni hram Božji na spomen ovog rijetkog jubileja hrvatskog naroda. Pokroviteljstvo za gradnju te crkve primio je na sebe preuzvišeni g. zagrebački nadbiskup i metropolita katoličke crkve u Hrvatskoj, dr. Ante Bauer. Ovaj je zaključak Braće hrvatskog Zmaja dosele jedini realiziran, jerbo se ta spomen crkva, za koju je nacrte izradio arhitekt Zmaj Vinagorski, prof. Stjepan Podhorski, zaista i gradi. Uz patriotsku požrtvovnost hrvatskoga naroda biti će jamačno godine 1926. i dovršena.

Početak 1000 godišnjeg slavlja započeo je zapravo na 8. srpnja 1924. na Duvanjskom polju, kada je u prisuću tisuća hrvatskog naroda iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije svečanim načinom položen temeljni kamen za duvanjsku baziliku. Toj svečanosti prisustvovalo je izaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, koja su položila temeljni kamen svoje družbe, općine si. i kr. glavnog grada Zagreba i turopoljske plemenite općine.

Nesredjene političke prilike u nas, zaustavile su idealni rad Braće hrvatskog Zmaja u pogledu hrvatskog milenija. Malo tko znade, koliko je Zmajska družba imala neprilika i koliko joj se podmitalo zapreka i bacalo klipova glede same duvanjske bazilike. Kada bude za to zgodno vrijeme, izaći će i to na vidjelo. Samo čvrstoj nakani i energičnoj nepopustljivosti Zmajskog odbora ima se zahvaliti, da je u pogledu duvanjske stvari i tako daleko dotjerano.

Na Duvanjsko polje!
Putne uspomene
Izvadak iz predavanja u B. H. Z. brata Zmaja Svetohelenskoga

Na 4. srpnja 1924. zaputilo se na Duvanjsko polje odaslanstvo „Braće hrvatskog Zmaja“, u kojem su bili arhitekt prof. Stjepan Podhorski, osnivač duvanjske bazilike, Zvonimir Štauduar, Dragutin Mlinarić i Milutin Mayer, ovaj posljednji kao opunomoćeni zamjenik brata velikoga meštra E. pl. Laszowskoga i župana turopoljske plemićke općine, da ondje polože temeljno kamenje „B. H. Z.“, turopoljske plemićke općine i slob. i kr. glavnog grada Zagreba, za baziliku, koja se gradi na Duvanjskom polju u spomen tisućgodišnjice krunisanja prvog hrvatskog kralja Tomislava. – Spomenuta braća putovala su automobilom, koga je besplatno ustupio brat Štauduar. Drugim automobilom, koji se zaputio na Duvno dva dana kasnije, putovala su braća S. Strzalkovski, J. Broz, S. Baugut i I. Jakovina.

…

Na Duvanjsko polje stigli smo oko 9 sati u večer. Doček veličanstven, upravo kraljevski. Banderij od nekih 105 konjanika i nekih 30 kola i kočija. Stotine naroda pod nebrojenim hrvatskim barjacima, a po okolnim planinama narodni krijesovi. Hrvatski narod bilo katoličke bilo muslimanske vjere oduševljeno nas je pozdravljao, dok je hrvatsko pjevačko društvo „Tomislav“ pjevalo Šenoinu „Pozdrav Zagreb gradu“. Prizor, koji se ne može nikada zaboraviti u životu, A kada smo došli pred „Hrvatski dom“, koji je sagrađen požrtvovnim prinosima katoličkih i muslimanskih Hrvata, uručiše nam hrvatske djevojčice krasne kite cvijeća uz riječi: „Primite ovo cvijeće za spomen Ubrano je s poljana, na kojima prije tisuć ljeta hrvatski narod okruni svoga velikog sina i junaka svojim prvim kraljem. Ponesite ga u naš hrvatski Zagreb i recite mu, da ovdje žive Hrvati, koji jednako osjećaju kao i vi gore! , . .“

Na Duvanjskom polju proveli smo puna tri dana, razgledajuć njegovu lijepu okolicu i stare povijesne uspomene, o kojima ću potanje progovoriti u budućim brojevima ovoga lista.

8. srpnja bijaše svečana posveta temeljnog kamenja za duvanjsku baziliku, koju je osnovao u stilu starih hrvatskih bazilika naš brat, crkveni arhitekt profesor Stjepan Podhorski. Posvetu je obavio stari simpatični mostarski biskup g. o. Alojzije Mišić uz pomoć banjalučkog biskupa g. o. Joze Garića i nebrojenog svećenstva iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije.

(27) OBNOVA OBELISKA / STAROG SPOMENIKA KRALJU TOMISLAVU U POŽEGI

Zaslugom Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na vrhu Starog grada u Požegi, u prigodi 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 1925. godine postavljen je spomenik kralju Tomislavu sa skulpturom sokola. Nakon Drugog svjetskog rata skulptura sokola uništena je i spomenik je maknut, a u ovaj prostor negdašnje požeške utvrde (tvrđe) pokopane su kosti boraca koji su sudjelovali u borbama za tadašnju Slavonsku Požegu. Riječ je o kostima boraca (većinom) makedonskih korpusa NOVJ-a koji su ovdje ostavili svoje živote. Uz grobnicu je podignut i spomenik, brončana statua mitraljesca u prirodnoj veličini. Tada je i naziv parka preimenovan u „Park Narodnooslobodilačke borbe“. Taj naziv i izgled nosio je do demokratskih promjena i osnivanja Republike Hrvatske.

Cilj Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ jest pronaći ostatke starog spomenika kralju Tomislavu, uključujući sokola i spomen-ploče te pokušati obnoviti spomenik ili barem jedan njegov dio.

Odgovorna osoba: Pročelnik Zmajskog stola u Požegi dr. sc. Ivan Vukoja, Zmaj Požeški VI.

(28) DOPRINOSI MARIJE KUMIČIĆ I NJEZINIH SURADNICA PROSLAVI TISUĆITE OBLJETNICE KRALJA TOMISLAVA 1925. GODINE

U okviru aktivnosti Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, tijekom 2025. godine održat će se prigodni simpozij o Godini u čast kralja Tomislava, u okviru kojeg će dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, održati izlaganje na temu: „Doprinosi Marije Kumičić i njezinih suradnica proslavi tisućite obljetnice kralja Tomislava 1925. godine“. Dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse, uspjela je, unatoč velikih otpora nekih povjesničara, izboriti 1995. godine da je kralj Tomislav ušao u program nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama (ona je tada bila na čelu svih programa za nastavu povijesti, od 1992. do 2000. godine). Osim toga, u nakladi biblioteke Hrvatski velikani, u kojem su uredništvu akademik Josip Bratulić, Zmaj Sumpetarski od Istre, kao i akademik Stjepan Damjanović, tiskana je 2022. godine knjiga „Kralj Tomislav“, autorice dr. sc. Agneze Szabo, za školske biblioteke u nakladi više tisuća primjeraka, u kojima se, dakako, spominju i zasluge Družbe. Geslo knjige, istaknuto na naslovnoj stranici, glasi: „Tomislav je postavio trajne temelje jedinstvu hrvatskoga naroda i države“.

Odgovorna osoba: Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II., dr. sc. Agneza Szabo, Zmajica od Antičke Murse.

 

ZAVRŠNI OSVRT I POZIV NA SURADNJU

Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ danas je itekako ponosna na svoju ulogu prije sto godina, ali isto tako smo svjesni da nas to na određeni način i obvezuje da na primjeren način obilježimo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva, danas u dakako vrlo drugačija vremena nego prije sto godina, a zasigurno će biti i drugih institucija koje djeluju u našem društvu, koje će na ovaj ili onaj način obilježiti ovu značajnu obljetnicu. U današnjem slobodnom i demokratskom društvu u kojem živimo, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ nema nikakvo pravo monopolizirati tu proslavu i, dapače, pozdravljamo napore drugih da to obilježe na način na koji misle da je primjereno i koji im je moguć. Pri tome smo otvoreni za suradnju uvijek smatrajući da zajedno možemo više nego svatko pojedinačno.

Časna i draga zmajska braćo i sestre, poštovani posjetitelji ove mrežne stranice,

nakon odluke Hrvatskoga sabora da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, tek sada nas čeka veliki posao da tijekom cijele naredne godine dostojno obilježimo ovu važnu hrvatsku obljetnicu, kao što su to učinili naši predšasnici 1925. godine. Radujemo se zajedničkom radu i aktivnostima na ovom velikom i važnom projektu časne nam Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

Srdačno Vas pozdravljamo našim tradicionalnim zmajskim pozdravom i zmajskim geslom

Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi Zmaj!
Pro aris et focis, Deo propitio!

 

Josip degl’ Ivellio, Zmaj Brački II.

pročelnik Umjetničke sekcije, član Kapitula Zlatnoga Zmaja, član Zmajskog areopaga, glavni urednik mrežnih stranica DBHZ,
predsjednik Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 2025. godine

POZIV ZA POTPORU PROJEKTIMA DRUŽBE I MOLBA DONACIJE

Financijske potrebe Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, kako bi se realizirali svi gore navedeni vrijedni svehrvatski projekti, procjenjuju se na oko 600.000 eura. Pozivamo sve dobrotvore koji prepoznaju važnost Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i kvalitetu svih naših projekata da nas osobno financijski pomognu i/ili da pokušaju pronaći više značajnijih donatora koji bi dali financijsku podršku aktivnostima i projektima Družbe vezanim za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

PODACI ZA UPLATU DONACIJE:

IBAN: HR8923400091100055160
Banka / Bank: Privredna banka Zagreb
Primatelj / Recipient: Druzba Braca Hrvatskoga Zmaja
Adresa / Address: Kamenita 3, Zagreb, Croatia
Opis / Description: Donacija 1100HK – vaše ime i prezime / Donation 1100HK – your name and surname
Model: HR99
Poziv na broj: 1100-2025
SWIFT: PBZGHR2X