CRVENICE
Biskup Dragićević (1741.): ne navodi to selo poimenice
Biskup Bogdanović (1768.): Bagarić, Gudelj, Kolak, Milošević, Mrvelj
Matice (1821.-1918.): Andrešić, Brekalo, Buljan, Čuić, Dilber, Dodig, Filipović, Gudelj, Karačić, Knežević, Krajina (Krajinović), Letica, Markić, Meštrović, Miloš, Miloš-Zorić, Radoš, Radoš-Andrešić, Radoš-Kolakušić, Radoš-Štrljušić, Spajić, Suvarić, Vardić, Vukadin, Vukadin-Vardić, Zorić
Biskup Dragićević u svom popisu iz 1741. godine ne navodi poimenice selo Crvenice, nego ga pribraja Mesihovini: u Mesihovini tako žive Gudelji – a zapravo u Crvenicama. Čini se da je to jedina katolička obitelj u Crvenicama 1741. godine. Moguće je da su tu u većini bili pravoslavci. Od onih prezimena koja se navode 1768. godine do danas su opstali još samo Miloševići (danas u kraćem obliku Miloši). Sva ostala današnja crveriička prezimena su novijeg datuma. Nadasve je čudno da 1768. nije bilo čak ni Radoša ni Vukadina, inače drevnih duvanjskih prezimena. Od Radoša su kasnije nastali Andrešići, od Miloša Zorići, a Vardići su ostali ipak samo kućno prezime.
Andrešići su prezime novijega datuma. Još uvijek se neki od najbliže rodbine u Crvenicama, dapače braća, prezivaju Radošima, a drugi Andrešićima. U maticama se prvi put s prezimenom Andrešić susrećemo 7. veljače 1870. Seonički kapelan fra Paško Ćužić vjenčao je na taj dan Petra Grgića iz Omolja i Maru Matić iz Borčana. Jedan od kumova bio je Ilija Andrešić iz Crvenica.
Buljani su vrlo rašireno prezime u Dalmaciji i duvanjsko-livanjskom kraju: Čini se da izvorno potječu iz Ograđenika kod Čitluka u Hercegovini te da su krajem 17. stoljeća preselili u Imotski. Iako ima i drugih teorija, čini se najuvjerljivijom ona koja tvrdi da su duvanjski Buljani doselili u Crvenice iz Imotskoga. Prema sačuvanim maticama najprije su doselili u Bučiće (Mesihovinu), sredinom 19. stoljeća, a tek oko 1870. u Crvenice. Prva osoba prezimenom Buljan u Bučićima se navodi 26. studenog 1855. Tog se dana Mate Buljan iz Bučića vjenčao s Ivom Bagarić iz istog sela. U Crvenicama je 19. ožujka 1872. rođena Kata Buljan, kći Ante i Mare rođ. Čuić.69 To su prvi Buljani u Crvenicama.
Filipovići su također relativno mlado prezime u Crvenicama. Čini se da su Filipovići izvorno iz Krehina Graca pokraj Čitluka. Odatle su krajem 17. stoljeća pobjegli pred Turcima u Dalmaciju. Poslije se do sredine 18. stoljeća neki vraćaju u Krehin Gradac, a neke nalazimo u Rami. God. 1768. biskup Bogdanović ih zatječe u Batinu kod Posušja. Crvenički Filipovići su najvjerojatnije doselili upravo iz Batina sredinom 19. stoljeća. Prvi put se prezime spominje 21. siječnja 1851. u matici krštenih: taj dan je rođen Jakov Filipović, sin Mate i Janje rođ. Šimić.
Gudelji su jedino pleme koje živi u Crvenicama od 1741. neprekidno do danas. Otkuda su doselili u Crvenice nije posvema jasno, jer ni “kupreška” ni “biokovska” teza nisu dovoljno uvjerljive. Pa ipak bi ova druga bila prihvatljivija, u prvom redu zato što je i većina drugih crveničkih plemena doselila iz biokovskoga kraja. Čini se da su oni zapravo jedan rod plemena Radića iz stare župe Vrdol. Iz Vrdola su se raselili na sve strane, što na otoke, što u Duvno, Hercegovinu i Bosnu. Iz Crvenica su se neki Gudelji odselili u Rakitno, a drugi u duvanjsko selo Vedašić.
Izvor: Robert Jolić: Život i smrt u Duvnu, 2005.
Foto: Ivica Šarac