Naši političari su katastrofalni govornici, al očito ih narod ipak sluša. Svejedno je ipak dobor biti ili postati malo bolji govornik. Evo nekoliko načela kojih se treba držati.
Inače ove teme su moj posao, pa velim da malo podijelim, a ne smao politika. smile emoticon
1. Dobra priprema
Najbolja koncentracija kod slušatelja se postiže dobro pripremljenim i kratkim prezentacijama, koje u bloku ne bi trebale trajati duže od 20 minuta, jer je to otprilike vrijeme u kojemu slušatelji mogu na najvišoj razini mobilizirati pozornost. Ako pak, zbog prirode prezentacije, morate prezentirati duže od navedenih 20-ak minuta morate pripaziti na sljedeće zakonitosti.
Na početku prezentacije je pozornost najviša
Sve do desete minute pozornost se lagano spušta
Nakon desete minute pozornost opada brže i dostiže svoju dubinu oko 30. minute
Nakon toga pozornost se opet diže sve do 45. minute i tada opet dostiže svoj vrhunac
2. Vizualiziranje
Ljudski mozak se umara s količinom informacija koje mora preraditi. Što više informacija nudimo, to se brže umara mozak. Budući da ljudski mozak funkcionira dvopolno, lijeva strana mozga je odgovorna za preradu teksta, logike, strukturiranih informacija, a desna strana je odgovorna za preradu emocija, slika, boja i nestrukturiranih informacija, važno je u prezentaciji koristiti obje strane mozga. Nažalsot mnogi prezentatori koriste samo lijevu stranu i nabacuju se ogromnom količinom informacija bez slika, boja i emocija. Uporabom vizualizacije ćete pozornost slušatelja dignuti na najvišu razinu i tako izbjeći umaranje. Koristite desnu i lijevu stranu mozga – slike i činjenice
3. Koristite različite spoznajne kanale
Istraživanja pokazuju da se ljudi sjećaju samo 10% informacija koje su pročitali. Ako su iste informacije i čuli, zapamtivost se povećava za dodatnih 10%, a ako su to što su pročitali i čuli još i vidjeli u obliku neke slike, onda se mogu sjetiti najmanje 30% sadržaja.
4. Koristite orijentire
Svakoj svojoj prezentaciji pridodajte orijentacijske slike, koje pokazuju koje dijelove teme su slušatelji već čuli a koji dijelovi ih još očekuju. Prednost orijentacijskih slika jest da sudionici mogu procijeniti što ih još očekuje, koliko će sve to trajati i ako su izgubili crvenu nit, da ju mogu nanovo pronaći.
5. Sažimajte već rečeno
Na kraju svakog poglavlja je jako dobro dati kratki sažetak kako bi sudionici na osnovu te pomoći dobili priliku da se vrate u prezentaciju.
6. Dopustite i potpomognite raspravu
Najveće zamaranje sudionici doživljavaju ako moraju pasivno slušati što Vi govorite. Govor je daleko manje zamaranje nego slušanje, tako da je pasivno slušanje velika opasnost za pozornost. Zog toga je neophodno da sudionike uvučete u diskusiju, raspravu i dijalog. Prednosti takvog pristupa su očite: sudionici se moraju više koncentrirati, atmosfera nije uspavljujuća, rasprava o temi je produktivna i prezentacija je interesantnija.
7. Ugradite u prezentaciju akcije
Najveća opasnost za prezentaciju je letargija. Dozvolite ili čak isprovocirajte akcije sudionika time što ćete ih zamoliti da napišu nešto na prezentacijskoj ploči, flip chartu ili da sami nešto odrade. Ako sudionici nisu spremni na akcije, provedite akciju sami, predstavite nekoga, odradite nekakvu tematsku radnju, zamolite sudionike da sami ponove radnju, planirajte igru ili relaksacijsku masažu. Svaka akcija za vrijeme prezentacije, ako je u skladu s temom, podiže pozornost i tjera umor.
8. Dopustite sudionicima da dožive nešto iznenađujuće
Probudite sudionike nekom akcijom ili doživljajem koji nisu očekivali. Ispričajte prikladan vic, nabacite provakativnu ideju ili tezu, promijenite perspektiu gledanja na problem, ubacite iritantan citat ili nešto slično. Kod viceva pripazite na uvredljive viceve, rasističke ili seksualističke upadice, koje imaju skoro uvijek suprotni efekt.
9. Najavite stanku ili kraj
Uvijek najavite da za nekoliko trenutaka slijedi stanka ili kraj prezentacije. Ta najava djeluje kao doping u dugoj utrci. Pomoću najave kraja ili stanke ćete još jedanput mobilizirati pozornsot slušatelja.
10. Koristite magiju stanki
Stanke koje ste najavili morate obvezno i održati. Stasnke nisu prekid prezentacije, nego dio prezentacije koje sudionici trebaju i traže. Ako se ne pridržavate stanki sudionici će Vam to zamjeriti.
11. Pružite pogled u budućnost
Svaki put prije stanke najavite sudionicima što ih očekuje. Najvite im gledanjem u budućnost interesantne teme i sadržaje. Za vrijeme stanke ostavite na projektoru ili plakatu sliku koja pokazuje što će se dalje događati kako bi sudionici nakon povratka sa stanke pronašli orjentir.
12. Pridobijte slušatelje na početku
Početak govora ili prezentacije odlučuje hoće li vas publika prihvatiti ili ne. Dobrim početkom ćete pridobiti slušatelje već u prvih 100 sekundi, najkasnije pak za tri minute. Ako u tom roku niste uspjeli pridobiti publiku bit će jako teško to ostvariti za vrijeme ostatka prezentacije.
Pripremite prvu i zadnju rečenicu Vašeg govora ili prezentacije i naučite ju napamet.
13. Započnite prezentaciju neočekivanim komplimentom slušateljima
Najkasnije u drugoj –trećoj rečenici naglasite zajedičko između Vas i publike ili publike i mjesta prezentacije
Započnite govor ili prezentaciju usporedbom, pričom, citatom, aforizmom ili nekom radnjom koja ima tematske veze sa Vašom prezentacijom. Započnite nekim događajem koji ima povijesnu ili prostornu vezu s publikom ili mjestom prezentacije. Taj početak Vam treba poslužiti kao vješalica na koju ćete objesiti svoju prezentaciju.
Pojačajte pozornost pomoću povezivanja teme i aktualnog stanja (jako bitno je uspostaviti i lokalnu vezu s temom)
Ispričajte svojim slušateljima nešto interesantno iz povijesti što ima veze s današnjim danom ili Vašom temom.
Pripremite nekakav ogledni predmet pomoću kojega ćete opipljivo predočiti svoju temu.
Ispričajte neki osobni doživljaj, priču iz vlastitog života. Vaši slušatelji su jako radoznali i pod svaku cijenu žele saznati nešto osobno o Vama, Vašem životu i Vašim stavovima. U najvećem broju slučajeva ste Vi publici zanimljiviji od teme koju prezentirate.
Ostanite u kontaktu s publikom tako što ćete pogledom pratiti stanje u publici, retoričkim pitanjima ubacite publiku u dogažanje i ne okrećite se leđima duže nego je nemoguće izbjeći
14. Dopustite slušateljima da oni budu stručnjaci i da dobiju pljesak.
Ne pravite male planove i ne postavljajte male ciljeve. Svaku prezentaciju završite velikim planovima i nadama, velikim oduševljenjem.
Političari to dobro koriste i zato u političkim govorima stalno slušamo riječi kao “solidarnost”, pravda”, “sloboda”, “razum”, “poštenje”. To su pojmovi koji obuhvaćaju milijune ljudi i ujedinjuju ih u zajedničkim težnjama.
Ostanite u neprekidnom dijalogu s publikom, jer svaki govor je dijalog a ne monolog. Dobar prezentator i govornik je u stalnom dijalogu sa slušateljima. Što ste više u dijalogu, to ste bolji govornik i prezentator. Dijalog je ključ prema srcima slušatelja. Ispravna pitanja su ona pitanja koja interesiraju Vaše slušatelje. Najveća pogreška govornika je uvjerenje da je on središte događanja. Okretište i središte svakog govora je publika. Glista mora prijati ribi a ne ribiču.
Dobar govor je dijalog između govornika i publike
Ako Vam se dogodi da ste izgubili crvenu nit postupite na sljdeći način:
Ubacite novi blok i ponovite glavnu misao Vašeg govora. Slušatelji će imati dojam da je to namjerno i planirano.
Ubacite stanku i ponovite zadnju rečenicu. I ovaj trik publika smatra planiranim.
Ponovite rečeno drugim riječima. Publika je uvjerena da rečeno želite samo dodatno produbiti.
Ne plašite se jezičnih lapsusa, jer lapsus nije smak svijeta. Ako je jezični lapsus nenamjerno ispao smiješan i pobrinuo se za veselo raspoloženje, prihvatite ga kao stilski elemenat i iskoristite, nasmijite se sami sebi, jer ćete time pridobiti simpatije publike. Ljudi koji prave pogrješke su simpatični. Nakon smijeha se ispravite i nastavite dalje bez povratka na pogrješku.
Budite ljubazni prema provokatorima tako što ćete ih pozdraviti i ugraditi u svoju prezentaciju riječima: “ Lijepo da sam Vas upoznao, ja sam ….”
Nakon takve kontre odmah prekinite kontakt očima, kako ne biste njega dodatno provocirali i i vratite se na temu.
Usporedbe i prispodobe su vrhunski stilski elementi za podcrtavanje određenih karakteristika i poruka.
„Nakon uporabe našega sredstva za čišćenje, Vaš namještaj će svijetliti kao kristal na suncu”
Izbjegavajte govor pun ispraznica i konjunktiva, poštapalica i riječi bez ikakvog sadržaja, govorite – jasno, kratko i jezgrovito
„veni, vidi, vici” – u tri riječi je opisan čitava bitka i pobjeda. Cezar je tako pregnatntno izrazio sve bitno, da ga nije moguće nadmašiti.
Njemačka poslovica kaže– „jezgrovit način je začin“ .
Kratke i jezgrovite rečenice su za slušatelje idealne. Kod dugih rečenica na papiru čitatelj ima običaj vraćanja natrag i ponovnog čitanja. Kod slušanja on tu mogućnost nema. Govorni jezik je uvijek kraći i jezgrovitiji.
Što je rečenica duža to su opasnosti upadanja u jezične zamke, poštapalice, ahmmm, ehmmm, zapravo, onaj, ovaj, … daleko veće.
Zbog toga se kod pripreme govora držite što više govornog stila i izbjegavajte dugačke rečenice.
Govorite jasno i precizno, izbjegavajte prazne fraze i riječi bez značenja.
Tekst: Vinko Vukadin