Početkom ovoga mjeseca navršilo se punih pet godina otkako se Jozo Vukadin Kalčić, odlaskom u zasluženu (njemačku) mirovinu, 2013. godine, vratio u svoje rodno Mandino Selo, u kojem sa svojom Ružom provodi, bit ću slobodan napisati, možda najljepše razdoblje svoga života.
Probijao se Jozo, kao i velika većina njegovih vršnjaka teško kroz život, radom svojih ruku, ali uvijek s povjerenjem u Božju pomoć i svoju obitelj.
Vidjet ćete ih često, kao i večeras, kako šetaju od kuće do Šarčeva jezera, oboje uvijek veseli, puni ljubavi, vedrine i nasmijani, baš kao na početku svoga braka prije četiri desetljeća. Na tome bi im mogli pozavidjeti svi oni i s puno manje bračnoga staža.
I tako naši mladoliki par već petu godinu uživa svoju zasluženu mirovinu.
Dao Bog da ih zajedno dožive još puno, puno.
