DUVANJSKA PREZIMENA: Žaje

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas Žaje na duvanjskom području žive u Prisici.

“Sama riječ “džaja” svakako je stranog podrijetla. U albanskom jeziku “gja” (neodređeni oblik imenice) i “gjaja” (određeni) znači stvar, blago, stoku. Ona će posebno odgovarati stočarskom, pastirskom plemenu.

Ne znači pastira, jer za taj pojam Albanci imaju riječ “bariu” ili rjeđe “coban” (čoban). Tako bi možda obitelj, koja se među drugima isticala brojnom stokom, mogla biti nazvana Đaja ili Džaja.”‘

Starinom su iz Aržana, gdje se pišu kao Žaje, a u Medovu Docu u Imotskoj krajini, te na livanjskom području i kupreškoj visoravni kao Džaje, a na konjičkom području ima i selo Džajići, naseljeni stanovnicima islamske vjeroispovijesti.

“Stare matice u Medovu Docu pišu Žaja, kasnije Džaja. U aržanskim maticama piše Knezović Čaja”2, dakako ni to nije slučajnost. Krunoslav Draganović je uz obilatu pomoć fra Miroslava Džaje utvrdio da su Džaje prije doseljenja u Aržano živjele na Klisu ili u neposrednoj blizini te znamenite utvrde. Prigodom raseljavanja na livanjsko područje razdijelili su se u dvije grane. U prvom biskupskom popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je u selu Mišima dvije obitelji s prezimenom Klišanin (Dujinu s 18 i Petrovu s 10 članova), ali i jednu s prezimenom Čajo (Džaja, Žaja), koja ima troje čeljadi i čiji se glavar zove Ivan. 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio je u Mišima 25-članu obiteljsku zadrugu Luke Klišanina, a oni što su zadržali starije prezime Džaja odnosno Žaja nastanili su se u Rujanima: 12-člana obitelj Mate Đajića (Džajića, Žajića) i 4-člano domaćinstvo Andrije Džajića. “Valja nam zabilježiti da radi nezgodnog pravopisa, koji se k tomu još više puta mijenjao, slovo “dž” sve tamo do Lj. Gaja, piše se u livanjskim maticama na ravno sedam načina: Chaja, Giaja, Cxaja, Cxajja, Caja, Xaja, i Czaja. Također se čitalo na razne načine: Džaja, Čaja, Daja i Žaja.”

Danas, uz Žaje u Aržanom i Prisici, na livanjskom području Džaje žive u Donjim Držanlijma, Rapovinima, Donjim Rujanima, Gornjim Rujanima i u Lištanima, a sviju·ih veže zajedničko podrijetlo iz Aržana.

Slično je s pripadnicima ovoga roda na glamočkom području, gdje su bili nastanjeni u Ćoslijama, Mladoševcima i gradu Glamoču. Također na kupreškoj visoravni Džaje su bile nastanjene u Malovanu i u Koprivnici, zatim u okolici Banja Luke, Viteza, Visokog, Kiseljaka (tamo se pišu kao Čaje), te u Dubrovniku gdje se pišu kao Daje.

Dio Žaja u Prisici ima i nadimak Purić, koji je kod nekih postao i jedino  prezIme.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.