Danas na duvanjskom području Grgići žive u Omolju (20 obitelji, 114 članova), Seonici (la, 53), Tomislavgradu (4, 11) i Vinici (4, 6). U osnovi tog prezimena je ime Grgur, od grčkog oblika Gregorios, a u vezi je s glagolom gregorien “biti budan”, “oprezan”.
Grgići su različita krvnog podrijetla. Primjerice u najstarijoj matici krštenih župe Ričica u Imotskoj krajini “piše Landikušić rečem Grgić. Od 1793. samo Grgić. Ili u matici krštenih župe Skoplje 19. prosinca 1755. godine ubilježen je kum Ivana sina Pilipa Kune koji se zove Grgo Brstilov, najvjerojatnije predak današnjih kupreških Grgića. Ili pak u Podvarošu (Sinj) početkom 18. stoljeća susrećemo prezimensku kombinaciju Andrijašević rečeni Grgić.
Grgića je toliko mnogo među bosanskohercegovačkim katolicima u vrijeme biskupskih popisa u 18. stoljeću, da ćemo se baviti samo s onime na duvanjskom i njemu najbližim područjima. Biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio je u Roškom Polju la-članu obitelj Frane Grgića (Franciscus Garghich); u Drinovcima pokraj Gruda ll-člano domaćinstvo Mate Grgića; u Zvirićima pokraj Ljubuškog obitelji Jerke i Andije Grgića s 12 odnosno 11 duša.
Godine 1768. biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio je Grgiće na Kolu 13-članu obitelj Ante Grgića; u Drinovcima obitelji Mate i Pave Grgića s 8 odnosno 5 članova; u Klobuku pokraj Ljubuškog 5-člano domaćinstvo Ivana Grgića; u Odžaku na kupreškoj visoravni 6-člano kućanstvo Ivana Grgića.
Početkom 18. stoljeća Grgiće susrećemo i u Cetinskoj krajini: u Podvarošu (Sinj), Gardunu-Čaporicarna, Turjacima i u Broćancu poviše Klisa.’ Grgića ima i oko Drniša, odakle ih je dio doselio u Vranjic pokraj Splita. Pripadnika ovog roda nema na 1ivanjskom području.
Duvanjski Grgići vjerojatno su potomci svojih prezimenjaka s duvanjskog područja, ali postoji mogućnosti da su doseljenici i s područja Hercegovine.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.