Danas na duvanjskom području Andrešići žive u Crvenicama (3 obitelji, 22 člana).
Nastali su od starog roda Radoša, i to njegove grane iz Crvenica.
Prezimenska kombinacija Radoš-Andrešić javlja se prvi put 15. Rujna 1883. godine, kad je u matici krštenih stare župe Seonice upisano rođenje Andrije sina Paške Radoša-Andrešića i majke Matije rođene Šteko, te 16. veljače, kada je zabilježeno rođenje Ante sina loze Radoša-Andrešića i majke Matije rođene Šarić iz Mesihovine, a u ulozi kuma se pojavljuje već spomenuti Paško Radoš-Andrešić. Od 30. ožujka 1901. godine, kad je upisano rođenje Ive Andrešić kćeri Mate i Lucije Filipović iz Crvenica, prevlađuje prezime Andrešić.
Podrijetlo crveničkih Andrešića ipak je nešto složenije nego se to čini na prvi pogled. Naime, tri upisa u matici krštenih stare župe Seonice: 20. lipnja 1894. godine upisano je rođenje Stipana sina Ilije Krajinovića- Andrešića i majke Dome rođene Kelava iz Vojkovića; rođenje drugog djeteta tog bračnog para – Ruže, rođene 22. prosinca 1897. godine i trećeg – Jele, rođene 8. svibnja 1900. godine, prati prezimenska kombinacija Krajinović- Andrešić.
Navodim i jednu zanimljivost: rođenje Paške sina Andrije Andrešića (19. travnja 1901.) i rođene Jele Krajinović-Andrešić ‘(8. svibnja 1900.) ubilježio je isti župnik fra Cvjetko Dodig, koji je kao Duvnjak itekako znao razliku između Bagarića-Andrešića i Krajinovića-Andrešića. Možda će se, to prepuštamo novim istraživačima, traganjem po prošlosti doći do Andreše Bagarića i Andreše Krajinovića, po kojima su njihovi potomci dobili prezime Andrešić. Čini se, ipak, da su se Krajinovići-Andrešići konačno opredijelili za Krajinović, a ono Andrešić jedno vrijeme rabili i zaboravili na njega.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.