Nalazimo se u važnom vremenu za Hrvate u BiH – pred izbore za parlamentarne i predsjedničke. Čini mi se kako je važno posvijestiti Hrvatima neke značajne događaje iz Hrvatske povijesti. Takav jedan povijesni događaj sigurno je osnutak BANOVINE HRVATSKE 26. kolovoza 1939. Ponovo odlazim u Hrvatski državni arhiv i listam arhivsku građu između dva rata. Ima podataka s tadašnjeg područja kotara Tomislavgrad. Ovom prigodom šaljem uvodni okvirni tekst – bit će još koji prilog.
Ćipa
BANOVINA HRVATSKA
Banovina Hrvatska osnovana je UREDBOM donesenom 26. kolovoza 1939. koja je utemeljena na čl. 116 Ustava Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine.
Dotadašnje dvije banovine (osnovane u listopadu 1929.): Savska banovina i Primorska banovina, te dijelovi susjednih banovina s većinskim udjelom hrvatskog stanovništva (područje okruga, kotareva i gradova: Dubrovnik,Šid, Ilok, Gradačac, Derventa,Travnik i Fojnica sjedinjeni su u jednu državnu cjelinu: BANOVINA HRVATSKA, sa sjedištem u Zagrebu.
Osnivanjem Banovine Hrvatske Hrvati su dobili svoju hrvatsku državu čiju su samostalnost bili izgubili 1918. Zaokružili su veći dio svoga hrvatskog nacionalnog bića u jednu državnu cjelinu. Hrvatska je na ovaj način stekla autonomiju od Beograda, dobila zakonodavnu vlast (Sabor), izvršnu vlast (Bana i bansku vlast) i sudsku vlast. Dakako da je središnja i vrhovna vlast i dalje bila u Beogradu.-kraljevska dijanstija Karađorđevića. Kralj je potvrđivao saborske zakone i odluke, te potvrđivao bana.
Na čelu banske vlast, i kao tijela vrhovne uprave u Banovine Hrvatske stajao je ban kojeg je birao Sabor Banovine Hrvatske, a potvrđivao ga Kralj u Beogradu. Za izvršavanje svih ovlasti iz svoje nadležnosti ban je bio odgovoran Saboru i Kralju.
Izvan nadležnosti banske vlasti i vlasti Hrvatskog sabora ostali su poslovi koji su u nadležnosti kraljeve vlasti u Beogradu: poslovi vanjske politike, oblast vojske i policije, sigurnosni poslovi, poslovi iz područje navčanog sustava, te strategija razvitka gospodarstva.
Zakonodavnu vlast iz svih oblasti iz banske nadležnosti vršili su Sabor i Kralj zajednički.
Prvim banom Banovine Hrvatske imenovan je dr. IVAN ŠUBAŠIĆ, a čelnik HSS i politički vođa hrvatskog naroda dr. VALTKO MAČEK ušao je u Vladu Kraljevine Jugoslavije -na čelu s Dragišom Cvetković – na položaj potpredsjednika Vlade. Ta (druga vlada Dragiše Cvetkovića – od 26. 8. 1939. – 27. 3. 1941.) vlada zbačena je s vlasti državnim pučem 27. 3. 1941.
Na osnovi NAREDBE o unutarnjem ustrojstvu Banske vlasti ( NN. 11. 9. 1939. donesena je UREDBA o ustrojstvu Banske vlasti, (donesena je 1.12. 1939.)
Banska vlast bila je podijeljena na 11 odjela (ili ministarstva). Osim navedenih odjela ustrojeni su organi uprave neposredno u banskoj nadležnosti:
- Predsjednički ured
- Kabinet bana
Odjeli (ili ministarstva) bili su:
- Odjel za unutarnje poslove
- Odjel za prosvjetu
- Odjel za pravosuđe
- Odjel za seljačko gospodarstvo
- Odjel za šumarstvo
- Odjel za rudarstvo
- Odjel za obrt, industriju i trgovinu
- Odjel za tehničke radove
- Odjel za socijelnu politiku
- Odjel za narodno zdravlje
- Odjel za financijske poslove
Pojedini odjeli dijelili su se na: odsjeke, pododsjeke i referade.
Na čelu svakog odjela stajao se predsjednik (ili ministar) koji je u ime bana upravljao tom oblasti i bio odgovoran banu.
Unutar ustroja banske vlasti postojali su kao samostalne ustanove i zavodi: Statistički ured i glavna pisarnica, Geofizički zavod, Zavod za osiguranje, Geološki zavod, Zemaljski arhiv, Institut za rudarstvo, Ekonomski institut, Zavod za kućni obrt, Zavod za ispitivanje materijala, Škola narodnog zdravlja, Glavni rudarski ured, Glavna blagajna, i dr.. . .
Ustrojstvo i rad svakog odjela, instituta ili zavoda je uređen posebnim propisima i naredbama.
Dana 3. prosinca 1939. Donesena je Naredba od djelokrugu predsjedničkog ureda kojom pored ostalog osnovana BANSKA ISPOSTAVA- SPLIT , za područje bivše Primorske banovine i dijelova susjednih banovina južnije od Save , te dijelovi susjednih banovina s većinskim udjelom hrvatskog stanovništva (područje okruga, kotareva i gradova: Dubrovnik, Gradačac, Derventa,Travnik i Fojnica. Okrugu Travnik pripadalo je područje kotara Tomislavgrad.
Ovakav teritorijalni i pravni ustroj Banovine Hrvatske djelatno je postojao sve do 24. lipnja 1941. Tada je donesena Zakonska odredba o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske kojom su sve nadležnosti Banske vlasti i svih odjela, ustanova i državnih tijela prešla u nadležnost odgovarajućih ministarstava NDH. Time je stvarno prestala postojati Banovina Hrvatska.
sime-barbarosa-uspostava-banovine-hrvatske
Izvor: Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Arhivski fond: Banovina Hrvatska
Priredio: Ante Vukadin – Ćipa