{"id":94518,"date":"2020-02-13T05:45:01","date_gmt":"2020-02-13T03:45:01","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=94518"},"modified":"2020-02-01T20:47:27","modified_gmt":"2020-02-01T18:47:27","slug":"duvanjska-prezimena-sole-sladoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/duvanjska-prezimena-sole-sladoje\/","title":{"rendered":"DUVANJSKA PREZIMENA: \u0160ole-Sladoje"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #000000;\">Kako su \u0160ole i Sladoje isti rod, koji je razdvojen kona\u010dnim opredjeljivanjem jednog dijela pripadnika roda za prezime \u0160ola a drugih za prezime Sladoja, ovom \u0107emo ih prigodom razmatrati skupa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Danas \u0160ole Sladoje \u017eive u Prisoju, \u0160ole u Grabovici (2 obitelji, 3 \u010dlana), Tomislavgradu (1, 4) Dobri\u0107ima (1, 1) i u Letki (1, 4), a Sladoje su nastanjene u Sarajlijama (4, 10) i Tomislavgradu (3, 10).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Prezime Sladoja nastalo je od starog osobnog imena Sladoje, koje je potvr\u0111eno i 1477. godine, kada se me\u0111u onima koji sele iz Imotske krajine u Brotnjo (dana\u0161nja hercegova\u010dka op\u0107ina \u010citluk) nalazi i Sladoje, sin Vuk\u0161in (tada jo\u0161 nije bilo prezimena). A prezime \u0160ola, tvrdi predaja iz Grabovice, nastalo je tako \u0161to je jedan Sladoje \u010desto u govoru rabi o po\u0161tapalicu, \u0161o, \u0161o &#8230;<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Godine 1961. M. Petri\u0107 je u Prisoju zabilje\u017eio prezimensku kombinaciju \u0160ola-Sladoja, a u Grabovici prezime \u0160ola, s napomenom da su njegovi nositelji u Grabovicu doselili iz Prisoja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Isti autor za Prisojane roda \u0160ola-Sladoja tvrdi da su &#8220;podrijetlom iz Dicma (kod Sinja).&#8221;<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Tvrdnja je utemeljena na kazivanjima pripadnika toga roda, koji su se slu\u017ebeno zvali \u0160ola-Sladoja. Kako su i \u0160ole i Sladoje u Dicmu nepoznate, onda je vjerojatno da je &#8220;plemensko pam\u0107enje&#8221; maticu svoga roda zemljopisno pomaklo malo prema sjeverozapadu. Naime, Dicmu najbli\u017ee Sladojevi\u0107e odnosno Sladovi\u0107e (to su ina\u010dice prezimena Sladoja) susre\u0107emo, a zahvaljuju\u0107i popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine, u \u010dak tri naselja znamenite Polji\u010dke kne\u017eevine: u Kostanju Sladojevi\u0107e (6 obitelji, 35 \u010dlanova) i Sladovi\u0107e (2, 15), Gornjem Polju Sladojevi\u0107e (4, 43) i Parlijanovi\u0107e Sladojevi\u0107e (1, 6) i u Zve\u010danjima Sladojevi\u0107e (1, 9).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Godine 1768. biskup je fra Marijan Bogdanovi\u0107 u popisu bosanskohercegova\u010dkih Hrvata katolika zabilje\u017eio u Grabovici 6-\u010dlanu obitelj Stipana Sladojevi\u0107a. Kako Sladojevi\u0107a nema u popisu biskupa fra Pave Dragi\u0107evi\u0107a 1741\/42. godine, onda je ova obitelj odnekud doselila u Grabovicu ili je pak najprije odselila na mleta\u010dki teritorij pa se onda, zbog nepoznatih razloga, ponovo vratila u Tursku, na svoju djedovinu, u Grabovicu, \u0161to u to doba nije bila rijetkost. Za ovu tvrdnju potvrdu nalazimo u matici umrlih stare \u017eupe Grabovice, u kojoj je 16. listopada 1832. godine zabilje\u017eena smrt Tome Sladojevi\u0107a, koji ovozemljaski \u017eivot okon\u010dao u 90. godini. Dakle, rije\u010d je o pripadniku roda Sladojevi\u0107a, ro\u0111enom 1742. godine, kojemu, jer to nije bio obi\u010daj, nije upisano mjesto ro\u0111enja. \u010cak je mogu\u0107e daje to Toma sin Stipanov, \u010diju je obitelj u popisu 1768. godine zabilje\u017eio biskup fra Marijan Bogdanovi\u0107. U maticama umrlih 15. sije\u010dnja 1836. godine zabilje\u017eena je smrt Lucije Sladojevi\u0107-\u0160oli\u0107, koja je \u017eivjela 80 godina, dakle ro\u0111ena je 1756. godine. Ovo je jo\u0161 jedan dokaz da su \u0160ole i Sladoje jedan rod.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ina\u010de, prezime \u0160ola prvi se put u maticama \u017eupe Grabovice pojavljuje 23. kolovoza 1834. godine, kada je zabilje\u017eena smrt l S-godi\u0161njeg Ivana \u0160ole sina Ivanova.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ako su \u0160ole i Sladoje isti rod, koji upotrebljava jedno ili drugo prezime ili prezimensku kombinaciju Sladojevi\u0107-\u0160oli\u0107 (Sladoja-\u0160ola), onda je zanimljiva i \u010dinjenica da je biskup fra Pavo Dragi\u0107evi\u0107 1741\/42. godine u Kabli\u0107ima pokraj Livna zabilje\u017eio dvo\u010dlanu obitelj Ilije \u0160ole (Elias Sola). Kako su dvo\u010dlane obitelji u tom vremenu prava rijetkost, smatram da je rije\u010d o starijem bra\u010dnom paru, koji je ostao na ku\u0107i\u0161tu, dok su mla\u0111i \u010dlanovi ove obitelji i vi\u0161e obitelji s ovim prezimenom preselile na teritorij odakle su Mle\u010dani istjerali Turke, dakle u Imotsku ili pak Cetinsku krajinu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Je li 5-\u010dlana obitelj Jakova Sladevi\u0107a&#8217;, koja 1686. godine sa zbjegom stanovnika imotskog sela Vinjana bje\u017ei prema Brelima, iz roda Sladoja bez prezimena \u0160ola? Za odgovor su neizbje\u017ena dodatna istra\u017eivanja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">U Grabovici je zabilje\u017eena i predaja o pelje\u0161kom podrijetlu ovog starog bu\u0161koblatskog roda. Najvjerojatnije je utemeljena na \u010dinjenici daje posljednji biskup Stonske biskupije bio Antun Dolci-Slade (1801-1807). Bio je rodom iz Dubrovnika, pripadnik reda dominikanaca, nakon kojeg je Sveta Stolica zauvijek prestala imenovati stonske biskupe. A kad je ne\u0161to zadnje ili pak prvo, o njemu se mnogo vi\u0161e govori nego o ostalima a i du\u017ee se pamti. A tko opet ne bi rado imao i biskupa u svom rodu?<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">U nekim sredinama prezimena i \u0160ola i Sladoja pripadaju pravoslavcima. Od 18. stolje\u0107a u Lu\u010danima pokraj Sinja obitavaju Sladoje pravoslavne vjeroispovijesti: 1768. godine je zabilje\u017eeno da je Nikola Sladoje pokojnog Ilije du\u017ean sinjskom trgovcu Nikoli Dedi\u0107u Lokmi 45 lira; 29. lipnja 1773. godine Stipan i Mijat Sladoje iz Lu\u010dana vra\u0107aju dr\u017eavi, Mleta\u010dkoj Republici, kanap zemlje, \u0161to zna\u010di da su je nekad od nje i dobili kao doseljenici; 1790. u sudskim je ispravama ostao trag o sporu oko bunara obitelji Sladoje u Zelovu povi\u0161e Sinja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">\u0160ole pravoslavne vjere \u017eivjele su u drugoj polovici 19. stolje\u0107a u Mostaru, a jedan od njih Atanasije bavio se i knji\u017eevnim radom; njegova je sestra bila uzrokom neostvarenja bra\u010dnog mira pjesnika Alekse \u0160anti\u0107a; na mostarske \u0160ole podsje\u0107a i lokalitet \u0160olina kula. Izme\u0111u Livna i Grahova postoji lokalitet \u0160olin \u017ddralovac, koji je pripadao istoimenoj pravoslavnoj obitelji, iz koje je potekao nakon II. svjetskog rata i prvi predsjednik Vlade tada\u0161nje Narodne Republike Bosne i Hercegovine Vojo \u0160ola.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">O \u0160olama pravoslavne vjere zapis je ostavio i srpski etnolog Jefto Dedijer na po\u010detku 20. stolje\u0107a. &#8220;U Mokrom (Mostarsko blato) \u0160ola je starinom iz Makarske, odakle je pre\u0161ao u \u017dupanjac (Duvno), a odatle prije 35 godine (oko 1875., op.A.I.) pre\u0161ao ovamo kao fratarski kuhar. Djed mu je bio pravoslavne vjere, slavio je \u0110ur\u0111evdan, a tu su slavu zadr\u017eali i dalje dok je fratri ne zabrani\u0161e.&#8221; Ovo, kao i mnoge Dedijerove tvrdnje, nismo uspjeli provjeriti, jer je taj autor poznat po mnogim izmi\u0161ljotinama iz velikosrpskih pobuda. \u00a0Kad je rukopis ove knjige bio zavr\u0161en, pru\u017eila nam se prigoda da zavirimo i u najstarije matice kr\u0161tenih \u017eupe Grabovice, koje su pru\u017eile nove dokaze da su \u0160ole i Sladoje (Sladojevi\u0107i) \u017eivjeli usporedo u sva tri svoja bu\u0161koblatska stani\u0161ta-Grabovici, Prisoju i Dobri\u0107ima. \u010cini se da smo na\u0161li i potvrdu da su \u0160ole iz Grabovice preselile uPrisoje, a ne obratno, kako je to tvrdio 1961. godine M. Petri\u0107. Naime, 12. kolovoza 1833. godine u maticama kr\u0161tenih je upisano ro\u0111enje Marijana sina Stipana \u0160ole iz Grabovice i majke Mare ro\u0111ene \u0106uri\u0107 iz Korita, a tom se bra\u010dnom paru 13 godina kasnije, ali tada s prezimenom Sladoja (umjesto \u0160ola), dakle 14. kolovoza 1846. godine u Prisoju rodila k\u0107i An\u0111a.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ina\u010de, prezime Sladojevi\u0107 u Grabovici se (matice kr\u0161tenih) javlja 12. kolovoza 1830. godine, kad je upisano ro\u0111enje Mije sina lure Sladojevi\u0107a i majke Ru\u017ee ro\u0111ene Mar\u0161i\u0107, a prezime \u0160ola u Prisoju javlja se 6. o\u017eujka 1835. godine, kad je upisano ro\u0111enje Anice k\u0107eri Ivana \u0160ole i majke Kate ro\u0111ene \u0160ari\u0107.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Dobri\u0107ke Sladojevi\u0107e u maticama kr\u0161tenih stare \u017eupe Grabovice susre\u0107emo 14. travnja 1832. godine, kada je upisano ro\u0111enje Cvite k\u0107eri Tome Sladojevi\u0107a i Jele ro\u0111ene Gali\u0107, a \u0160ole se u Dobri\u0107ima pojavljuju tek 11. studenog 1912. godine, kad<\/span><\/p>\n<h3><span style=\"color: #808080;\">Izvor: Ante Ivankovi\u0107: <em>Duvanjska prezimena<\/em>, 2001.<\/span><\/h3>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako su \u0160ole i Sladoje isti rod, koji je razdvojen kona\u010dnim opredjeljivanjem jednog dijela pripadnika roda za prezime \u0160ola a drugih za prezime Sladoja, ovom \u0107emo ih prigodom razmatrati skupa. Danas \u0160ole Sladoje \u017eive u Prisoju, \u0160ole u Grabovici (2 &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/duvanjska-prezimena-sole-sladoje\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":94519,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94518"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94518"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":94520,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94518\/revisions\/94520"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/94519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}