{"id":89647,"date":"2019-09-16T22:27:26","date_gmt":"2019-09-16T20:27:26","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=89647"},"modified":"2019-09-16T22:29:05","modified_gmt":"2019-09-16T20:29:05","slug":"sve-je-vise-oboljelih-od-parkinsove-bolesti-kako-prepoznati-parkinsovu-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/sve-je-vise-oboljelih-od-parkinsove-bolesti-kako-prepoznati-parkinsovu-bolest\/","title":{"rendered":"SVE JE VI\u0160E OBOLJELIH OD PARKINSOVE BOLESTI Kako prepoznati Parkinsovu bolest?"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #ff0000;\">Dr. Helena \u0160arac, Klinika za neurologiju, Odjel za poreme\u0107aje pokreta i kretanja KBC-a Zagreb<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Hrvatsko dru\u0161tvo na zdravstvenoj razini suo\u010dava se s nizom te\u0161ko\u0107a, koje \u0107e sve vi\u0161e dolaziti na vidjelo te tra\u017eiti odgovore \u0161ire zajednice. Starenje stanovni\u0161tva, ubrzan i nezdrav stil \u017eivota koji dovodi do stresa i depresije, zaga\u0111en okoli\u0161 i nezdrava hrana te u\u010destala upotreba lijekova svakodnevnica je s kojom se suo\u010dava suvremeni svijet. Starenje je fiziolo\u0161ki proces i ne zna\u010di bolest, ali s ve\u0107om \u017eivotnom dobi pove\u0107an je rizik za pojavu pojedinih bolesti. Tako je me\u0111u kroni\u010dnim neurolo\u0161kim bolestima koje su povezane sa \u017eivotnom dobi \u010desta i Parkinsonova bolest. Premda nije smrtonosna, ona znatno smanjuje kvalitetu \u017eivota, zbog \u010dega se oboljeli i obitelj suo\u010davaju s brojnim pote\u0161ko\u0107ama. U\u010destalost i broj oboljelih od Parkinsonove bolesti povezan je sa staro\u0161\u0107u populacije i javlja se u 1 posto osoba starijih od 60 godina. Jo\u0161 se brojni prisje\u0107aju pape sv. Ivana Pavla II. koji je posljednje godine bolovao od te bolesti. O zastupljenosti, uzrocima i mogu\u0107nostima pomo\u0107i oboljelima i obitelji govori neurologinja dr. Helena \u0160arac s odjela za poreme\u0107aje pokreta i kretanja Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.<\/span><\/p>\n<div class=\"anter-blok\"><span style=\"color: #ff0000;\">U\u010destalost i broj oboljelih od Parkinsonove bolesti povezan je sa staro\u0161\u0107u populacije i javlja se u 1 posto osoba starijih od 60 godina.<\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">\u00bbParkinsonova je bolest posljedica izrazitoga nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadu\u017een za kontrolu voljnih pokreta i po\u010detak neke motori\u010dke radnje\u00ab, isti\u010de dr. \u0160arac. \u00bbRazlog manjka lu\u010denja dopamina u mozgu jo\u0161 uvijek nije jasan. Bolest se razvija postupno, mo\u017ee pro\u0107i nekoliko mjeseci i godina prije nego \u0161to smetnje postanu izra\u017eene, a nerijetko joj prethode nemotori\u010dki simptomi u obliku poreme\u0107aja raspolo\u017eenja, depresivnih simptoma i poreme\u0107aja spavanja, poreme\u0107aj njuha. Bolest poga\u0111a oba spola, \u010de\u0161\u0107e mu\u0161karce nego \u017eene. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja sporadi\u010dno, izme\u0111u \u010detrdesete i sedamdesete godine, a nakon 65. godine oko 1 posto populacije oboli od Parkinsonove bolesti. U Hrvatskoj je registrirano oko 14 000 oboljelih, a pretpostavlja se da ih je i do 20 000 s obzirom na to da u oko 25 posto osoba bolest ostane nedijagnosticirana<strong>. <\/strong>Predvi\u0111a se da bi se do 2040. godine broj oboljelih mogao udvostru\u010diti. Parkinsonova je bolest nakon Alzheimerove demencije druga naj\u010de\u0161\u0107a neurodegenerativna bolest\u00ab, navodi dr. Helena \u0160arac.<\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Zbunjenost i dezorijentacija\u2026<\/strong><\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Govore\u0107i o simptomima Parkinsonove bolesti dr. \u0160arac navodi: \u00bbSvaka osoba je individualna i simptomi mogu biti razli\u010diti. Drhtanje (tremor) simptom je koji se naj\u010de\u0161\u0107e povezuje s tom bole\u0161\u0107u, iako se javlja u samo 25 posto oboljelih. Nadalje, poja\u010dan tonus ili uko\u010denost mi\u0161i\u0107a (rigor) \u010desto je udru\u017een s bolovima u vratu, ramenima, du\u017e kralje\u017enice i zdjelice i rezultira tipi\u010dnim pognutim polo\u017eajem trupa prema naprijed, s nogama savijenim u koljenima i rukama zgr\u010denim u laktovima. Lice ponekad poprima izgled maske, a mo\u017ee se javiti prekomjerno ma\u0161\u0107enje ko\u017ee lica i poja\u010dano slinjenje. Prisutne su i bradikinezije, tj. usporene i oskudne kretnje, smanjene su automatske kretnje, mahanje rukama pri hodu, treptanje, gestikulacija, a usporene su i fine kretnje, kao i uobi\u010dajene jednostavne kretnje kao \u0161to su pisanje, zakop\u010davanje gumba, okretanje u krevetu. Javljaju se i smetnje ravnote\u017ee zbog slabljenja ili gubitka posturalnih refleksa. Od po\u010detka se javljaju promjene rukopisa, tj. disgrafija, slova su sve manja, a rije\u010di nagomilane. Tijekom vremena javljaju se i sekundarni, tzv. ne-motori\u010dki simptomi kao \u0161to su poreme\u0107aj spavanja, vrtoglavica, konstipacija (zatvor), smetnje raspolo\u017eenja, depresija, poreme\u0107aj osjeta mirisa, smetnje govora, mokrenja i poreme\u0107aj seksualnosti.\u00ab Dr. \u0160arac isti\u010de da je va\u017eno uo\u010diti da razli\u010diti pacijenti imaju razli\u010dite simptome. U kasnim fazama Parkinsonove bolesti mo\u017ee se mijenjati emocionalna i du\u0161evna stabilnost osobe, a kod vrlo uznapredovale bolesti mo\u017ee se razviti i demencija, s gubitkom pam\u0107enja i prisje\u0107anja, zbunjenost i dezorijentacija, poglavito tijekom no\u0107i, te u kona\u010dnici nepokretnost i ovisnost o tu\u0111oj pomo\u0107i. Iako se smatra da je bolest primarno povezana s procesom starenja, starija \u017eivotna dob nije jedini \u010dimbenik rizika za razvoj bolesti.<strong><br \/>\n<\/strong><\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Nezdrav okoli\u0161 utje\u010de na bolest<\/strong><\/span><\/div>\n<div class=\"anter-blok\"><span style=\"color: #ff0000;\">Socijalno uklju\u010divanje ima zna\u010dajnu ulogu, oboljeli se trebaju me\u0111usobno povezivati, boriti se i nastaviti \u017eivjeti usprkos kroni\u010dnoj bolesti. Posebno je va\u017ena podr\u0161ka obitelji i cijeloga dru\u0161tva oboljelima.<\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Dr. \u0160arac isti\u010de da va\u017enu ulogu igraju i \u010dimbenici okoli\u0161a, kao \u0161to su izlo\u017eenost pesticidima, organskim otapalima i te\u0161kim metalima, bunarska voda. Geneti\u010dki \u010dimbenici, odnosno naslje\u0111e ima ulogu u oko 5-10 posto pa se rizik obolijevanja vi\u0161estruko pove\u0107ava u obiteljima oboljelih od Parkinsonove bolesti. Nadalje isti\u010de da Parkinsonovu bolest treba razlikovati od ostalih oblika parkinsonizama koji se mogu javiti kod dugotrajne primjene razli\u010ditih lijekova kao \u0161to su antipsihotici, lijekovi protiv povra\u0107anja, antidepresivi, opioidi i sli\u010dno. Zabilje\u017eena je ve\u0107a pojavnost Parkinsonove bolesti u pacijenata s depresijom i kod nekih autoimunih bolesti. Nadalje dr. \u0160arac navodi: \u00bbVa\u017eno je naglasiti da bolest nije smrtonosna i da danas postoje mnogi djelotvorni lijekovi kojima se ona mo\u017ee vrlo dugo kontrolirati, a \u017eivotni vijek oboljelih od te bolesti danas je znatno produljen ili gotovo izjedna\u010den s ostatkom populacije. Lije\u010denje je uspje\u0161no osobito u ranim stadijima pa je ve\u0107 kod pojave prvih simptoma bolesti nu\u017eno obratiti se neurologu kako bi se bolest \u0161to ranije dijagnosticirala i zapo\u010delo adekvatno lije\u010denje. Budu\u0107i da je ta bolest progresivna i neizlje\u010diva neurolo\u0161ka bolest, lije\u010denje se svodi na ubla\u017eavanje simptoma bolesti uz minimalne nuspojave te na usporavanje napredovanja bolesti ili neuroprotekciju.<\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Hrvat radi elektrostimulaciju<\/strong><\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>\u00bb<\/strong>Terapija uklju\u010duje\u00ab, navodi dr. \u0160arac, \u00bblije\u010denje lijekovima koji se uzimaju na usta, a od naprednih metoda upotrebljava se duodopa pumpa i apomorfinska pumpa kojima se posti\u017ee pove\u0107anje razine dopamina u mozgu. Te metode dostupne su u svim ve\u0107im klini\u010dkim centrima u Hrvatskoj, a provode se i u klinci KBC-a Zagreb. Kod vrlo uznapredovanoga stadija bolesti, dakle kada pacijenti nedovoljno reagiraju na lijekove ili su razvili nuspojave na lijekove, mo\u017ee se razmotriti i kirur\u0161ko lije\u010denje, koje uklju\u010duje duboku mozgovnu stimulaciju, kojom se ugra\u0111uju elektrode u odre\u0111enu regiju mozga, i ugradnju elektrostimulatora pod ko\u017eu na prsnom ko\u0161u. Elektrostimulacijom se blokiraju negativni mo\u017edani signali koji uzrokuju primarne motori\u010dke simptome Parkinsonove bolesti i time se ubla\u017eavaju nekontrolirane kretnje, tremor i uko\u010denost mi\u0161i\u0107a. Me\u0111utim, ta metoda nije indicirana za pacijente koji nemaju odgovor na levodopu te u pacijenata s izra\u017eenim psihi\u010dkim i kognitivnim smetnjama jer mo\u017ee pogor\u0161ati te simptome. Smatra se da je to naju\u010dinkovitija terapija u pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota bolesnika, ali sa sobom donosi i rizike, poput infekcije ili mo\u017edanoga udara. Ta metoda za sada se provodi u KB-u Dubrava i radi je prof. dr. Darko Chudy, koji je poznat na svjetskoj razini.\u00ab<strong><br \/>\n<\/strong><\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Pravilnom prehranom smanjiti te\u0161ko\u0107e<\/strong><\/span><\/div>\n<div class=\"anter-blok\"><span style=\"color: #ff0000;\">\u00bbOd iznimne je va\u017enosti duhovna dimenzija i duhovna pomo\u0107. U kona\u010dnici, ljubav i osje\u0107aji koje oboljeli primaju od svojih najbli\u017eih nemjerljivi su u odnosu na sve druge oblike pomo\u0107i\u00ab, navodi dr. \u0160arac.<\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Dr. \u0160arac navodi da je pravilna prehrana vrlo va\u017ena u oboljelih od Parkinsonove bolesti jer je gubitak na tjelesnoj te\u017eini uobi\u010dajen, a utje\u010de i na djelotvornost lijekova. Oboljeli prete\u017eno imaju problema sa \u017evakanjem i gutanjem te probavom. Treba ograni\u010diti unos bjelan\u010devina i masti jer usporavaju pra\u017enjenje \u017eeludca i sprje\u010davaju apsorpciju levodope. Prehrana bogata ugljikohidratima mo\u017ee povoljno utjecati na prijenos levodope u mozak. Preporu\u010duje se da 55 posto dnevnoga kalorijskoga unosa \u010dine ugljikohidrati poput tjestenine, ri\u017ee, kruha i krumpira, 30 posto masti i 15 posto bjelan\u010devine. Preporu\u010duje se i minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti poput naran\u010dina ili limunova soka i raj\u010dice. Obroci trebaju biti manji i \u010de\u0161\u0107i, a namirnice bogate bjelan\u010devinama treba davati kasno popodne kako njihov unos ne bi remetio apsorpciju levodope.<strong><br \/>\n<\/strong><\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Vedrinom i nadom usporiti bolest<\/strong><\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Nadalje dr. \u0160arac navodi da pojedinci te\u017ee prihva\u0107aju tu bolest, a ponekad je negiraju. U oboljelih depresija je naj\u010de\u0161\u0107i psihi\u010dki poreme\u0107aj i javlja se u oko 40 posto njih, a o\u010dituje se u poreme\u0107ajima sna, manjku energije, kroni\u010dnom umoru, psihomotornoj usporenosti, te\u0161ko\u0107ama koncentracije. Mogu se javiti i smetnje osobnosti u vidu neprilagodljivosti i izbjegavanja novih aktivnosti. Isto tako poznato je da osobe koje od ranije boluju od depresije imaju ve\u0107i rizik od razvoja Parkinsonove bolesti pa 15 do 25 godina kasnije rizik raste za 50 posto. Parkinsonova bolest razvije se u 1,1 posto osoba s depresijom te u 0,4 posto osoba bez depresije, a u te\u017eih oblika depresije rizik je i do 3,5 puta ve\u0107i. Smetnje spavanja prisutne su u oko 40 posto oboljelih. Demencija se razvija u oko \u010detvrtine oboljelih unutar devet godina, u 52 posto nakon 13 godina i u 78 posto oboljelih tek nakon 17 godina od nastupa bolesti. Danas su dostupni lijekovi koji mogu pomo\u0107i i olak\u0161ati osobama s te\u0161ko\u0107ama te bolesti.<strong><br \/>\n<\/strong><\/span><\/p>\n<div class=\"medjunaslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Ljubav olak\u0161ava bolest<\/strong><\/span><\/div>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Dr. \u0160arac isti\u010de da redovita tjelovje\u017eba ima blagotvoran u\u010dinak i utje\u010de na simptome bolesti. Va\u017ene su aktivnosti koje pobolj\u0161avaju pokretljivost i ravnote\u017eu. Fizikalna je terapija va\u017ena osobito kod izra\u017eenoga simptoma uko\u010denosti, a oboljeli \u0107e se ukupno bolje osje\u0107ati. Socijalno uklju\u010divanje ima zna\u010dajnu ulogu, oboljeli se trebaju me\u0111usobno povezivati, boriti se i nastaviti \u017eivjeti usprkos kroni\u010dnoj bolesti. Posebno je va\u017ena podr\u0161ka obitelji i cijeloga dru\u0161tva oboljelima. Odnos i komunikacija \u010dlanova obitelji klju\u010dni je dio njege i pomo\u0107i. Kako bolest napreduje, uloge se mijenjaju, a oboljeli postaje sve ovisniji o tu\u0111oj pomo\u0107i. Njegovatelji trebaju jasno znati koliko mogu pomo\u0107i i tko sve od \u010dlanova obitelji u tome mo\u017ee sudjelovati. Va\u017enu ulogu imaju stambeni uvjeti, financijske mogu\u0107nosti, zdravstveno osiguranje, zaposlenje i izvori prihoda i dodatni tro\u0161kovi. \u00bbOd iznimne je va\u017enosti duhovna dimenzija i duhovna pomo\u0107. U kona\u010dnici, ljubav i osje\u0107aji koju oboljeli primaju od svojih najbli\u017eih nemjerljivi su u odnosu na sve druge oblike pomo\u0107i\u00ab, navodi dr. \u0160arac.<\/span><\/p>\n<div class=\"TON TON-naslov\"><span style=\"color: #000000;\"><strong>Poznate osobe s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u<\/strong><\/span><\/div>\n<div class=\"TON\"><span style=\"color: #000000;\">Svjetski Dan Parkinsonove bolesti pada u travnju na spomendan ro\u0111enja engleskoga lije\u010dnika sir Jamesa Parkinsona koji je prije 200 godina prvi put prepoznao i opisao tu bolest. Mnoge su poznate osobe tijekom svoga \u017eivota oboljele od Parkinsonove bolesti: pokojni papa sv. Ivan Pavao II., Fidel Castro, najpoznatiji svjetski boksa\u010d Muhammad Ali, ameri\u010dki glumac Michael J. Fox, koji je obolio ve\u0107 u svojoj tridesetoj godini i njegova zaklada \u00bbMichael J. Fox Foundation for Parkinson\u2019s Research\u00ab od 2000. do danas donirala je vi\u0161e od 175 milijuna dolara za istra\u017eivanja usmjerena na pronala\u017eenje novih lijekova za Parkinsonovu bolest <span style=\"color: #0000ff;\">(<\/span><\/span><span style=\"color: #0000ff;\"><em><strong>Glas koncila<\/strong><\/em>, <span class=\"td-post-date\">8. svibnja 2017.)<\/span><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dr. Helena \u0160arac, Klinika za neurologiju, Odjel za poreme\u0107aje pokreta i kretanja KBC-a Zagreb Hrvatsko dru\u0161tvo na zdravstvenoj razini suo\u010dava se s nizom te\u0161ko\u0107a, koje \u0107e sve vi\u0161e dolaziti na vidjelo te tra\u017eiti odgovore \u0161ire zajednice. Starenje stanovni\u0161tva, ubrzan i &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/sve-je-vise-oboljelih-od-parkinsove-bolesti-kako-prepoznati-parkinsovu-bolest\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":89648,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89647"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=89647"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":89650,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89647\/revisions\/89650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/89648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=89647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=89647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=89647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}