{"id":41915,"date":"2016-09-08T05:00:48","date_gmt":"2016-09-08T03:00:48","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=41915"},"modified":"2016-09-02T23:03:24","modified_gmt":"2016-09-02T21:03:24","slug":"duvanjska-prezimena-gudelji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/duvanjska-prezimena-gudelji\/","title":{"rendered":"DUVANJSKA PREZIMENA: Gudelji"},"content":{"rendered":"<p>Danas na duvanjskom podru\u010dju Gudelji \u017eive u Crvenicama (17 obitelji, 90 \u010dlanova), Veda\u0161i\u0107u (7, 34), Tomislavgradu (5, 26), Mesihovini (1,6) i Vinici (4,6).<\/p>\n<p>U razrje\u0161avanju nastanka ovog prezimena poma\u017ee nam autor najtiskanije knjige u Hrvata &#8220;Razgovora ugodnog naroda slovinskog&#8221; fra Andrija Ka\u010di\u0107 Mio\u0161i\u0107. U njegovoj &#8220;Pismi od vitezova dr\u017eave imotske&#8221; \u010delnik senjskih uskoka Ivo Senjanin se tu\u017ei na haramba\u0161u Mitra Radi\u0107a od Imotskog:<\/p>\n<p><em>&#8220;Nitko meni ve\u0107 ne dodija,<\/em><\/p>\n<p><em>\u0161to zeleni Gudelj haramba\u0161a.<\/em><\/p>\n<p><em>Na njem bihu zelene haljine,<\/em><\/p>\n<p><em>ter ga zato Gudeljem prozva\u0161e,<\/em><\/p>\n<p><em>i od tada, dragi pobratime,<\/em><\/p>\n<p><em>Radi\u0107i se Gudelji prozva\u0161e.&#8221;<\/em><\/p>\n<p>Zelene haljine na haramba\u0161i Mitru Radi\u0107u i nadimak Gudelji mogu se dovesti u vezu sa gundeljom (jedan od narodnih naziva za hru\u0161ta), koji je izrazito zelene boje.<\/p>\n<p>Dvije su pretpostavke o podrijetlu roda Gudelja: &#8220;kupre\u0161ka&#8221; koje je zagovornik K. Draganovi\u0107 i &#8220;biokovska&#8221;, koju zastupa V. Vr\u010di\u0107. Iz \u010dinjenice da se u turskom defteru iz 1528. godine spominje u \u0160ujici, koja je tada pripadala kupre\u0161koj nahiji, &#8220;Radoje sin Gudelja&#8221;, navelo je K. Draganovi\u0107a na odvi\u0161e radikalan zaklju\u010dak da je u tom slu\u010daju Gudelj prezime s kojim \u0107e neki Kupre\u0161aci krenuti u selidbe. Me\u0111utim, mnogo je vjerojatnije da je ovdje Gudelj samo osobno ime jednog \u010dovjeka, jer za prezimena u dana\u0161njem zna\u010denju je prerano, pogotovo kad se zna da su Turci prezimena uveli tek u 20. stolje\u0107u, u doba reformi Kemal-pa\u0161e Ataturka.<\/p>\n<p>Gudelja ili Gudelje iz 30-ih godina 16. stolje\u0107a Draganovi\u0107 dalje povezuje s dvije obitelji Kupri\u0161ana (Cuprisanin), koje je 1741\/42. godine u \u010cukli\u0107u pokraj Livna zabilje\u017eio biskup fra Pavo Dragi\u0107evi\u0107: 8-\u010dlanom obitelji Pave Kupri\u0161ana i 19-\u010dlanim doma\u0107instvom njegova prezimenjaka Luke. &#8220;Livanjske matice kao i obiteljska predaja znaju da im je staro ime bilo Gudelj, a Kupri\u0161anima su nazvani po mjestu odakle su doselili, Kupresu. Oko godine 1700. bio je Kupres pust i nenaseljen, mo\u017eda izuzev\u0161i par muslimanskih obitelji. Tako su Gudelji mogli boraviti na hladnom Kupresu najdalje do Be\u010dkog rata odnosno do velike seobe &#8220;kr\u0161tene raje&#8221; 1687., da se nakon kra\u0107eg zadr\u017eavanja u Dalmaciji povrate u Bosnu, ali ne vi\u0161e na Kupres ve\u0107 u Livanjsko polje, izgubiv\u0161i s vremenom svoje staro ime.<\/p>\n<p>Polazi\u0161te za pretpostavku da su Gudelji starinom iz masiva Biokova, iz stare \u017eupe Vrdol, jeste rukopis, ispisan bosan\u010dicom &#8220;Libar od familije- Radi\u0107a Gudelja&#8221;, \u0161to ga je 1. rujna 1794. godine napisao fra \u0160imun Gudelj (1714 -1804), a koji se \u010duva u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu. Autor tvrdi da su Gudelji iz Vrdola samo jedna grana starog i velikog roda Radi\u0107a, koji se dijele na Radi\u0107e Gudelje, Radi\u0107e Budali\u0107e, Radi\u0107e Ga\u0107e i Radi\u0107e Bio\u010di\u0107e.<\/p>\n<p>I kako je ve\u0107 spomenuto i Andrije Ka\u010di\u0107 Mio\u0161i\u0107 spominje haram ba\u0161u Mitra Radi\u0107a, &#8220;zelenog Gudelja haramba\u0161u&#8221; , ali isti\u010de i jo\u0161 dvojicu Gudelja: &#8220;Karla alfira od Krajine&#8221; i Tomu &#8220;mla\u0111ana alfira Lu\u010di\u0107a kolunela&#8221;, koji su se iskazali juna\u0161tvom u \u017eestokim borbama s Turcima u doba Kandijskog rata (1645 &#8211; 1669). I jo\u0161 jedan spomen o Gudeljima: 5. srpnja 1797. molbu austrijskom caru Franji 1., kojom se tra\u017ei pripojenje Imotske krajine primorju, potpisala su dvojica Gudelja &#8211; ve\u0107 spominjani fra \u0160imun i hajdu\u010dki haramba\u0161a Stipan Gudelj.<\/p>\n<p>U spominjanom rukopisu fra \u0160imun Gudelj pi\u0161e da su se Radi\u0107i Gudelji, nakon \u0161to su se iz Vrdola spustili u Krstatice, raselili: na Vis odlazi 6 obitelji, jedna obitelj u Slivnicu ispod Velebita, 6 se obitelji nastanjuje u Cerovim Docima pokraj Gruda, u Poljica (imotska) 4 obitelji, u Grab i Podgrab 6 obitelji, te 12 obitelji u Duvno i jo\u0161 neka mjesta u Turskoj.&#8217; \u0160to se ti\u010de Duvna, u Mesihovini je 1741\/42. godine biskup fra Pavo Dragi\u0107evi\u0107 zabilje\u017eio dvije obitelji i 30 osoba s prezimenom Gudelji: obitelji Ivana i Ilije Gudelja s 24 odnosno 6 uku\u0107ana. U &#8220;ostala mjesta u Turskoj&#8221; spadaju Crna\u010d pokraj \u0160irokog Briga, gdje je upisana 9- \u010dlana obitelj Petra Gudelja i Pirdi\u0161 pokraj Uskoplja, gdje \u017eivi tako\u0111er 9- \u010dlana obitelj tako\u0111er Petra Gudelja.<\/p>\n<p>Istodobno se Gudelji \u0161ire i u Imotskoj krajini. Osim spomenutih Krstatica i Poljica, Gudelji se iz Podgraba i Graba spu\u0161taju u Podbablje, zatim se \u0161ire prema Podosoju i Zmijavcima, a kasnije se naseljavaju i u \u017dupi Biokovskoj. S vremenom postaju jedan od najra\u0161irenijih i najbrojnijih rodova u Imotskoj krajini, \u0161to je slu\u010daj i danas.<\/p>\n<p>I duvanjsko podneblje prija Gudeljima. Biskup fra Marijan Bogdanovi\u0107 1768. godine po Gudeljima naziva i jedan mesihova\u010dki zaselak, u kojem je od ukupno 7 obitelji 6 s prezimenom Gudelji: Petrova sa 16, Grgina s 10, Franina i Matina s po 6, Jerina sa 7 i obitelj Mate (drugog) s 4 \u010dlana. I predak veda\u0161i\u0107kih Gudelja Bernard s 9-\u010dlanom obitelji stigao je na novo boravi\u0161te.<\/p>\n<p>U Crvenice su, gdje ih ima danas najvi\u0161e, stigli, najkasnije 1808. godine, jer je 17. studenog te godine jednu molbu, upu\u0107enu Svetoj Stolici, napisanu bosan\u010dicom, uru\u010dio makarskom biskupu u Makarskoj knez (u izvorniku conte) Martin Gudelj iz Crvenica. Dana\u0161nji rakitski Gudelji doseljenici su iz Crvenica.<\/p>\n<p>Dakle, duvanjski su Gudelji postali od roda Radi\u0107a iz Vrdola i preko Imotske su krajine stigli do svojih dana\u0161njih stani\u0161ta u Veda\u0161i\u0107u, Crvenicama i Mesihovini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Ante Ivankovi\u0107: <em>Duvanjska prezimena<\/em>, 2001.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas na duvanjskom podru\u010dju Gudelji \u017eive u Crvenicama (17 obitelji, 90 \u010dlanova), Veda\u0161i\u0107u (7, 34), Tomislavgradu (5, 26), Mesihovini (1,6) i Vinici (4,6). U razrje\u0161avanju nastanka ovog prezimena poma\u017ee nam autor najtiskanije knjige u Hrvata &#8220;Razgovora ugodnog naroda slovinskog&#8221; fra &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/duvanjska-prezimena-gudelji\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":41916,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41915"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41915"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41917,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41915\/revisions\/41917"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}