{"id":27134,"date":"2022-03-11T05:35:00","date_gmt":"2022-03-11T03:35:00","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=27134"},"modified":"2022-03-10T08:21:15","modified_gmt":"2022-03-10T06:21:15","slug":"hrvatski-sanitet-tijekom-srpsko-crnogorske-agresije-na-rh-1990-1995-suradnja-s-ratnim-zdravstvom-hvo-a-10","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/hrvatski-sanitet-tijekom-srpsko-crnogorske-agresije-na-rh-1990-1995-suradnja-s-ratnim-zdravstvom-hvo-a-10\/","title":{"rendered":"HRVATSKI SANITET TIJEKOM SRPSKO-CRNOGORSKE AGRESIJE NA RH (1990.\u20131995.): Suradnja s ratnim zdravstvom HVO-a (10)"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>PREUSTROJ <\/strong><strong>GSS-a U UPRAVU ZA ZDRAVSTVO<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Pojedini dijelovi GSS-a pa i GSS u cjelini mijenjani su i oblikovan i prema novim zahtjevima i potrebama situacije na terenu te su prilago\u0111avani promjenama ustroja postrojbi HVO-a. Uprava za zdravstvo Ministarstva obrane nastala je kao posljednja faza preustroja GSS-a, a odjeli i odsjeci Uprave za zdravstvo tako\u0111er su preustrojene jedinice GSS-a. Na\u010delnik Uprave za zdravstvo, na\u010delnici zdravstva zbornih podru\u010dja i zapovjednici ratnih bolnica izravno su odgovorni pomo\u0107niku ministra obrane za zdravstvo, koji je obna\u0161ao du\u017enost zapovjednika cjelokupnoga ratnog zdravstva HVO-a. Preustrojeni i prilago\u0111eni novom vremenu i potrebama, u sastavu uprave za zdravstvo na\u0161li su se kao slijednici odjeli GSS-a. Uprava je bila zadu\u017eena za provo\u0111enje jedinstvene vojnomedicinske doktrine na svim razinama. Donosila je plan rada ratnoga zdravstva te kreirala ustroj zdravstva unutar oru\u017eanih snaga. Izme\u0111u ostaloga vr\u0161ila je popunu zdravstvenim kadrovima podre\u0111ene joj ustanove i postrojbe te organizirala nove kad su to uvjeti zahtijevali. Vodila je brigu o nabavci i distribuciji svih vrsta medicinskih potrep\u0161tina (lijekova, krvi, opreme, sanitetskih vozila itd). Brinula je o upu\u0107ivanju djelatnika na daljnju edukaciju, provodila nastavnu djelatnost te arhivirala podatke od va\u017enosti za rad zdravstvene slu\u017ebe. Donosila je propise, pravilnike i priru\u010dnike iz oblasti ratnoga zdravstva. Redovito je izvje\u0161\u0107ivala javnost u svezi s ratnim zdravstvom, ustrojavala je i odr\u017eavala informacijski sustav, provodila postupke ocjene vojne sposobnosti te organizirala kona\u010dno zbrinjavanje i rehabilitaciju najte\u017eih ranjenika.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Preventivnomedicinska za\u0161tita provodila se stalno i na svim razinama preko odjela za preventivnomedicinsku za\u0161titu i nabavu. Njezino mjesto i uloga definirani su posebnim pravilnikom Provo\u0111ene su higijensko-profilakti\u010dke mjere kao sanitarni nadzor nad vodoopskrbom, prehranom, smje\u0161tajem u vojarnama i na boji\u0161nici, mjere protiv negativnih meteofaktora, mjere osobne, kolektivne te higijene rovova i drugih skloni\u0161ta, DDD mjere te uklanjanje otpadnih materijala i asanacija boji\u0161nice. Od protuepidemiolo\u0161kih mjera provo\u0111en je higijensko-epidemiolo\u0161ki o\u010devid i procjene HE situacije; aktivno tra\u017eenje zaraznih i na zarazu sumnjivih bolesnika; vo\u0111enje epidemiolo\u0161ke ankete; primarna izolacija zaraznoga i na zarazu sumnjivoga bolesnika; prijava zaraznih bolesti; zdravstveni nadzor, zdravstveni odgoj, cijepljenje te PMZ u uvjetima primjene kemijskog oru\u017eja. Uvelike zahvaljuju\u0107i <strong>Ivi Curi\u0107u<\/strong> i njegovom mobilnom timu (<strong>Jozo Jur\u010devi\u0107 &#8211; \u0110o\u0111a, \u017deljko Vidovi\u0107, Mile Su\u0161ac i Nermin Brkan)<\/strong> mo\u017ee se pouzdano kazati da su preventivne i protuepidemiolo\u0161ke mjere vrlo uspje\u0161no provo\u0111ene. Najbolji pokazatelj jest \u010dinjenica da tijekom rata, usprkos naglom padu \u017eivotnoga standarda i izbjegli\u010dkoj krizi velikih razmjera, nije do\u0161lo do epidemije neke zarazne bolesti. Sporadi\u010dna pojava trbu\u0161nog tifusa pred sam kraj rata u Srednjoj Bosni vrlo je brzo stavljena pod nadzor. Kasnije, na temelju ratnog iskustva, Ivo Curi\u0107 je objavio nekoliko radova te obranio doktorsku disertaciju iz ove oblasti. Valja naglasiti, u ovom va\u017enom segmentu zdravstvene za\u0161tite imali smo potporu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo na \u010delu s na\u0161im u\u010diteljem Matom Ljubi\u010di\u0107em i njegovim splitskim ogrankom na \u010delu s <strong>Mladenom Smoljanovi\u0107em<\/strong>.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Odsjek za nabavu imao je za zada\u0107u nabavu lijekova, sanitetskoga materijala, sanitetskih vozila i svih drugih potrebnih materijala i aparata za rad ratnoga zdravstva. Svoju djelatnost provodio je tijekom cijeloga rata te je bio vrlo jaka karika u lancu ratnoga zdravstva. Skladi\u0161ta u Mostaru, Grudama, Tomislavgradu i Novom Travniku pravovremeno su osigurala lijekove ratnim bolnicama i postrojbama. Kako je u najve\u0107oj mjeri ratno zdravstvo preuzelo ulogu pru\u017eanja zdravstvene skrbi cjelokupnom stanovni\u0161tvu, i civilne su ljekarne u najve\u0107oj mjeri vr\u0161ile popunu lijekovima upravo iz ovih skladi\u0161ta. Donacije su bile glavni <\/span><span style=\"color: #000000;\">izvor lijekova i sanitetskoga materijala. Najva\u017eniji donatori bili su pojedinci i grupe Hrvata iz cijeloga svijeta, njihovi prijatelji stranci te Karitas. Sveti\u0161te u Me\u0111ugorju (tj. hodo\u010dasnici iz cijeloga svijeta) bilo je najzna\u010dajniji pojedina\u010dni donator, za \u0161to veliku zahvalnost dugujemo i fra Ivanu Landeki, tada\u0161njem \u017eupniku. Sve ostale me\u0111unarodne udruge u\u010dinile su jako malo, izuzev na izoliranim prostorima Srednje Bosne gdje je svaka pomo\u0107 pa i simboli\u010dna dobrodo\u0161la. Na ovim prostorima kao svijetli primjer treba izdvojiti &#8220;Lije\u010dnike bez granica&#8221;. Zanimljivo je istaknuti kako Svjetska zdravstvena organizacija za vrijeme rata nije donirala ni jednu vrjedniju po\u0161iljku lijekova. Kao i kod drugih odsjeka, rad Odsjeka za nabavu tako\u0111er je bio razra\u0111en te reguliran posebnim\u00a0aktom. Tim dokumentom regulirana je pripravnost, na\u010dini prikupljanja i uskladi\u0161tenja lijekova i sanitetskoga materijala kao i njegovo izdavanje, vo\u0111enje dokumentacije te prijevoz. Tako\u0111er je definiran i ured za kontakte s donatorima kao i njihove ovlasti i zadu\u017eenja. Osobite zasluge za ovaj dio posla u najve\u0107oj mjeri pripadaju <strong>Goranu Vuji\u0107u, Borisu Vidovi\u0107u i Stipi \u0110ivi\u0107u.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Unutar Odjela za specijalisti\u010dku medicinu potrebno je istaknuti odsjek za ratne bolnice koji je skrbio za cjelokupno funkcioniranje ratnih bolnica. U svom razvojnom putu ovaj je odsjek sljedbenik slu\u017ebe za zbrinjavanje ranjenika. Na po\u010detku rata ova je slu\u017eba organizirala i opremala ratne bolnice. Kasnije je preko ovoga odsjeka sa zapovjednicima ratnih bolnica koordiniran rad &#8211; kirur\u0161kih ekipa. Tako\u0111er, kad je to bilo potrebno, na ovoj se razini razmatralo i donosilo odluke o premje\u0161taju ili pak evakuaciji bolnica. Zbog velike\u00a0potrebe za kirur\u0161kim osobljem, a zbog nedostatka istoga, djelatnici ovoga odsjeka odr\u017eavali su redovite veze s institucijama .- i pojedincima kako bi pravovremeno osigurali osoblje za ratne bolnice. Na ovoj organizacijskoj jedinici raspravljane su i predlagane razli\u010dite aktivnosti s ciljem pobolj\u0161anja rada ratnih bolnica i ukupne skrbi ranjenih. Izme\u0111u ostaloga tu spadaju odluke vezane za upu\u0107ivanja pojedinih djelatnika ratnoga zdravstva na stru\u010dno usavr\u0161avanje, preraspodjela kadra, opremanje ratnih bolnica itd.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Stomatolo\u0161ka slu\u017eba pod vodstvom <strong>Tihomira Mandi\u0107a<\/strong> imala je va\u017eno mjesto u ratnom zdravstvu HVO-a. Redovito su se provodile mjere iz oblasti preventivne stomatolog ije te su pru\u017eane hitne stomatolo\u0161ke usluge kao \u0161to je va\u0111enje zubi. trepanacije i incizije. Konzervativni radovi i popravci starih protetskih radova djelomi\u010dno su provo\u0111eni zbog nedostatka sredstava, a i zbog drugih prioriteta. U svom radu stomatolo\u0161ka se slu\u017eba susretala s mno\u0161tvom problema koji su uglavnom materijalne prirode, a donacije koje su bile vrlo zna\u010dajan izvor lijekova i sanitetskoga materijala rijetko su sadr\u017eavale vrjedniju stomatolo\u0161ku opremu.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Budu\u0107i da smo imali vrlo mali broj psihijatara i psihologa na raspolaganju, preko Odsjeka za psiholo\u0161ku i psihijatrijsku djelatnost nastojali smo ih racionalno anga\u017eirati kako bi prije svega bili potpora na\u010delnicima ratnoga zdravstva postrojbi. Oni su tako\u0111er bili uklju\u010deni u rad razli\u010ditih lije\u010dni\u010dkih komisija. Ovaj je odsjek bio u ulozi savjetodavnoga organa na\u0161im djelatnicima na terenu. Koristili su naj\u010de\u0161\u0107e metodu svjedo\u010danstva s ciljem omogu\u0107avanja verbalne ventilacije vojnicima i civilima izlo\u017eenim ratnim traumama. Cilj ove metode bio je olak\u0161ati integraciju pro\u017eivljenoga traumatskog iskustva, odnosno stvoriti uvjete za simptomatsko olak\u0161anje. Svjedo\u010danstvo kao takvo, osim terapijskoga zna\u010denja, imalo je i objektivno pravno-dokumentaristi\u010dku svrhu. Ocjena zdravstvene sposobnosti vojnika, posebno novaka kao i drugih djelatnika ratnoga zdravstva HVO-a provodila se trajna i jedinstveno na cijelom prostoru. Poslovi vezani za ovu problematiku tako\u0111er su regulirani naputkom pripremljenim od stru\u010dnjaka Uprave za zdravstvo. Naputak je predlagao pomo\u0107nik ministra obrane za zdravstvo, a usvajao ministar obrane nakon kolegija Ministarstva te dodatnih konzultacija sa zapovjednikom GS OS HVO-a. Njegovu je provedbu nadzirala Uprava za zdravstvo, a vr\u0161ila je dopune i korekcije koje su predlagane s terena. Naputkom lije\u010dnicima i tijelima zadu\u017eenima za ocjenu zdravstvene sposobnosti pripadnika OS HVO-a \u017eeljelo se posti\u0107i organiziran sustav za rje\u0161avanje tih pitanja. Dani su detaljni naputci za rad te se uvela jedinstvena metodologija lije\u010dni\u010dkih pregleda na cjelokupnom prostoru BiH na kojemu je HVO imao odgovornost. Ovo je uklju\u010divalo i neke bitne elemente sustava nova\u010denja, za \u0161to je bilo nu\u017eno uklju\u010divanje i vanjskih suradnika. Priprema i upu\u0107ivanje novaka u zdravstvene ustanove u nadle\u017enosti je op\u0107inskih ureda obrane, me\u0111utim, Uprava za zdravstvo pripremala je tiskanice i dokumente za lije\u010dnike, psihologe i drugo osoblje u komisijama. Ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnoga obveznika za slu\u017ebu donosili su lije\u010dnici specijalisti na temelju op\u0107eg medicinskoga lije\u010dni\u010dkog pregleda, analize laboratorijskih i drugih testiranja i nalaza te podataka iz upitnika i druge prikupljene dokumentacije. Svim ovim ispitivanjima utvr\u0111ivalo se stanje i funkcionalna sposobnost organskih sustava i osjetila, utvr\u0111ivalo se psihofizi\u010dko stanje te evidentirala druga patolo\u0161ka stanja i poreme\u0107aji ispitanika. U obvezna ispitivanja koja smo provodili spadaju antropometrijska i laboratorijska ispitivanja kao i ispitivanja vida i sluha, a u obvezne preglede: op\u0107i medicinski pregled, op\u0107i tjelesni izgled po sustavima te psiholo\u0161ki status.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Bolovanja i po\u0161tede tako\u0111er su sastavnica djelokruga rada ratnoga zdravstva. Ova je djelatnost zanimljiva kako sa stajali\u0161ta organizacije tako i s eti\u010dko-medicinskog stajali\u0161ta. Iako su OSHVO-a bile isklju\u010divo dragovolja\u010dke postrojbe, zbog dugotrajnoga sudjelovanja u ratu te zamora, a u prvom redu zbog pobolijevanja i ranjavanja, ova se problematika vremenom morala sustavno rje\u0161avati. Naputkom iz kolovoza 1993. godine definirano je zadu\u017eenje i ovlasti pojedinih zdravstvenih djelatnika po postrojbama kao i mjesto i uloga op\u0107inske i vi\u0161e lije\u010dni\u010dke komisije te zdravstvenih ustanova kad je u pitanju ova problematika. Navedeni naputak regulirao je nadzor zdravstvenoga stanja kojeg je provodio zdravstveni tehni\u010dar (u postrojbi do razine satnije), lije\u010dnik u bojni te lije\u010dnik u brigadi. Sva stanja i slu\u010dajevi izvan njihove nadle\u017enosti tako\u0111er su rje\u0161avani na razini op\u0107inske i vi\u0161e vojne lije\u010dni\u010dke komisije. Naputkom je bio reguliran i na\u010din upu\u0107ivanja vojnika S jedne instancije na drugu, \u010dime se izbjegava svaka proizvoljnost. I ni\u017ee instancije, S kojih je izvr\u0161eno upu\u0107ivanje, redovito su imale izvje\u0161\u0107e te su mogle pratiti tijek lije\u010denja i oporavka svakoga svog ranjenog i bolesnog vojnika. Stacionamo lije\u010denje provo\u0111eno je u ratnim bolnicama, a u civilne su ustanove upu\u0107ivani samo te\u017ei slu\u010dajevi koji su trebali dugotrajno lije\u010denje. Teret ovoga posla u najve\u0107oj mjeri podnijeli su lije\u010dnici <strong>Radoslav Jurilj, Mate \u0160imundi\u0107 i Sre\u0107ko Vidi\u0107<\/strong>. Radoslav Jurilj je kasnije obna\u0161ao i du\u017enost zapovjednika Uprave za zdravstvo. Bio je hrabar sanjar, a istodobno duhovit i racionalan \u010dovjek. Ovaj veliki hercegova\u010dki lije\u010dnik bio je jedan od nosilaca ratnog zdravstva HVO-a. Odjel za nastavu i medicinsku dokumentaciju imao je dva odsjeka, odsjek za nastavu i analiti\u010dko-operativne poslove te Odsjek za prikupljanje i arhiviranje podataka. Unutar ovoga odjela tiskalo se mno\u0161tvo propisa, pravilnika, biltena i priru\u010dnika, tako\u0111er je objavljeno nekoliko vrlo zapa\u017eenih stru\u010dnih \u010dlanaka. Provodila se kontinuirana medicinska edukacija te se organiziralo i nekoliko stru\u010dnih skupova i predavanja. Me\u0111u njima su najzna\u010dajniji: skup na temu organizacije medicinske slu\u017ebe HVO-a, odr\u017ean na samom po\u010detku rata u Tomislavgradu i skup povodom tri godine ratnoga zdravstva HVO-a, odr\u017ean u Mostaru. Na ovom posljednjem iznesena su iskustva i rezultati rada GSS-a (&#8220;Od GSS do Uprave za zdravstvo&#8221;) i ratnih bolnica.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Odsjek za informiranje i istra\u017eivanje od osnutka GSS-a igrao je vrlo zapa\u017eenu ulogu kako u uvezivanju i povezivanju medicinske slu\u017ebe na cjelokupnom teritoriju na\u0161e odgovornosti tako i u opremanju GSS-a kao krovne institucije. Njezin djelokrug rada bio je veoma \u0161irok, od svakodnevnoga rutinskog posla s ciljem \u0161to bolje stru\u010dne informiranosti djelatnika ratnoga zdravstva, do slo\u017eenih\u00a0zada\u0107a u svezi s edukacijom i izobrazbom.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">U Odsjeku za prikupljanje i arhiviranje podataka stvarala se baza relevantnih podataka za dono\u0161enje procjena i odluka oko vo\u0111enja ratnoga zdravstva. Odsjek je bio svojevrsni servis ostalim dijelovima ratnoga zdravstva. Lije\u010dnici su bili uklju\u010divani i u razli\u010dite komisije i pregovore, posebno oko razmjena zarobljenih vojnika i tijela poginulih, te su upravo na\u0161i podatci kori\u0161teni u te svrhe. Zbog velikoga broja nestalih vojnika HVO-a pri ovom odjelu organiziran je ured za nestale i zarobljene osobe o kojima je vo\u0111ena kompletna baza podataka. Vo\u0111enje baze podataka o lijekovima i drugim medicinskim potrep\u0161tinama tako\u0111er je bio sastavni dio rada ovoga odjela. Zbog kripto-za\u0161tite te protoka velike koli\u010dine podataka, kao sredstvo veze izabrana je radiomre\u017ea zasnovana na paket-radiju. Zahvaljuju\u0107i <strong>Zvonimiru \u010cuvalu i Mirku Tadi\u0107u<\/strong>, u prvoj fazi, tj. do polovice 1992. godine, u jedinstveni sustav mre\u017ee umre\u017eena je cijela Hercegovina, a do kraja godine i preostali dio Bosne. Ova tehnologija dugo vremena bila je jedini, ali i naju\u010dinkovitiji na\u010din komunikacije me\u0111u djelatnicima ratnoga zdravstva i ustanovama. Druge vojne i civilne strukture koristile su na\u0161 sustav veze u razli\u010dite svrhe, a napose kao izvor i prijenos informacija za izbjeglo stanovni\u0161tvo te za stanovni\u0161tvo u okru\u017eenju.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Zaklju\u010dno, glavni cilj osniva\u010da GSS-a bila je uspostava integralnoga i u\u010dinkovitoga sustava zdravstvene za\u0161tite u ratnim okolnostima. Zbog oskudice kadrova i sredstava GSS je na odre\u0111eni na\u010din preuzeo i odigrao ulogu logisti\u010dke potpore ukupnom sustavu zdravstva &#8211; od iznala\u017eenja potrebnih kadrova, sakupljanja lijekova i sanitetskoga materijala do stvaranje uvjeta za rad u ratnom okru\u017eenju. Na temelju svega prikazanoga, mo\u017ee se kazati kako je GSS HVO-a svoju misiju vrlo uspje\u0161no obavio.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #000000;\"><em>(nastavlja se)<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>Izvor:<\/strong><strong>\u00a0<\/strong>Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na RH (1990.-1995.): Ivan Bagari\u0107 i <span style=\"color: #003300;\">ostali:<\/span><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><strong><em>\u201e<\/em><\/strong><em>Suradnja s ratnim zdravstvom HVO-a\u201c<\/em>, Medicinska naklada, Zagreb, 2015.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PREUSTROJ GSS-a U UPRAVU ZA ZDRAVSTVO Pojedini dijelovi GSS-a pa i GSS u cjelini mijenjani su i oblikovan i prema novim zahtjevima i potrebama situacije na terenu te su prilago\u0111avani promjenama ustroja postrojbi HVO-a. Uprava za zdravstvo Ministarstva obrane nastala &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/hrvatski-sanitet-tijekom-srpsko-crnogorske-agresije-na-rh-1990-1995-suradnja-s-ratnim-zdravstvom-hvo-a-10\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":93609,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[35],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27134"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27134"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":116796,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27134\/revisions\/116796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/93609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}