{"id":18539,"date":"2015-07-31T05:38:52","date_gmt":"2015-07-31T05:38:52","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=18539"},"modified":"2015-07-31T05:38:52","modified_gmt":"2015-07-31T05:38:52","slug":"zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-slani-doci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-slani-doci\/","title":{"rendered":"ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRU\u010cJA: Slani doci"},"content":{"rendered":"

Dvo\u010dlani ekonim sastoji se od mno\u017einskog oblika pridjeva slan, slani<\/strong> i tako\u0111er mno\u017einskog oblika dolac.<\/strong><\/p>\n

Od imenice sol (so) <\/strong>izveden je \u00a0pridjev slan sa zna\u010denjem onaj koji ima okus soli<\/strong>. Slan je od sol nastao glasovnom promjenom likvidnom metatezom (sol = sla)<\/strong>, te dodavanjem pridjevskog nastavka -n6 (sla + n6 = slan).<\/strong> Primjerice istog korijena je i imenica slanina<\/strong>, koja tako\u0111er potje\u010de iz praslavenskog jezika (slan-ina = slano meso).<\/strong><\/p>\n

\u0160to je jo\u0161 zanimljivije istog je korijena i pridjeva sladak (praslavenski sold-6k6 = sladak) <\/strong>najprije sa zna\u010denjem slan, za\u010dinjen<\/strong>, a tek kasnije \u0107e mu se pridodati i zna\u010denje sladak,<\/strong> onaj koji ima okus sladora odnosno \u0161e\u0107era zasla\u0111en, za\u0161e\u0107eren. Dakako, to je sa\u010duvano u brojnim toponimima Slatina <\/strong>s prvobitnim zna\u010denjem kisela voda<\/strong>, a kasnije i kupali\u0161te, tj. mjesto sa slanom i toplom vodom, pogodnom za kupanje. <\/strong><\/p>\n

I u slu\u010daju Slanih Dolaca slanost dolazi od soli, i to od one kojom su sto\u010dari posipali dijelove travnatih pa\u0161njaka u docima (solila),<\/strong> a stoka je pasu\u0107i zaslanjenu travu osiguravala\u00a0 organizmu i potrebnu koli\u010dinu soli. Stoga se i jedan zaselak u \u0160ujici zove se Solila.<\/p>\n

U srednjovjekovnoj Bosni postojala je i \u017eupa (pokrajina) s nazivom Soli<\/strong>, a dolaskom Turaka njezino najve\u0107e mjesto dobilo je naziv Tuzla,<\/strong> \u0161to prevedeno na turski jezik zna\u010di solana,<\/strong> mjesto gdje se kopa sol (turski tuz = sol).<\/strong> Od bosansko-hercegova\u010dkih naselja navodimo Gornje Slano<\/strong> u op\u0107ini Trebinje.<\/p>\n

Ina\u010de, imenica sol i pridjev slan \u010desti su sastavci mikrotoponima, posebno na otocima i priobalju, gdje je slanost \u201emorskog podrijetla\u201c: Slanac<\/strong> (vrela ili zdenci sa zaslanjenom vodom na otocima: Rivnju, Ugljanu, I\u017eu, Pa\u0161manu); Slanec <\/strong>(potok), Slatina, Slani Potok<\/strong> (Rijeka, Zagreb), Slano <\/strong>(naselje u Dubrova\u010dkom primorju; potoci, Ka\u0161tela, Solin), Slankovica<\/strong> (Bra\u010d), Slankamen (<\/strong>grad u Vojvodini, Srbija).<\/p>\n

Me\u0111u ove\u00a0 toponime uvr\u0161tena je i Slatina,<\/strong> veoma \u010dest (16 puta) ekonim i u Bosni i Hercegovini: naselja s nazivom Slatina<\/strong> nalaze se pokraj Cazina, \u010dak dva u okolici \u010cajni\u0107a,\u00a0 Donjeg Vakufa, Fo\u010de, Gora\u017eda, Jablanice, Lakta\u0161a, Sanskog Mosta, Sarajeva, Srebrenice, Tesli\u0107a; Donja i Gornja Slatina<\/strong> (Bosanski \u0160amac, Kladanj), Srednja Slatina<\/strong> (Bosanski \u0160amac).<\/p>\n

Sli\u010dni su primjeri i hrvatskoj ekonimiji: Slatina<\/strong> (Vrbovec, 121 stanovnik; Virovitica, 10.920), Slatina Pokupska<\/strong> (Glina, 130), Slatina Svedru\u0161ka<\/strong> (Krapina, 418), Slatine<\/strong> (Split-\u010ciovo, 995), Slatinik Drenjski<\/strong> (\u0110akovo, 288), Slatinski Drenovac<\/strong> (Na\u0161ice, 72).<\/p>\n

Drugi \u010dlan ekonima imenica doci (dolac) je zemljopisni pojam\u00a0 kojim se ozna\u010duje manja kr\u0161ka udolina, obi\u010dna takva koja se naseljuje i konfiguracijom tla odre\u0111uje oblik naselja i raspored ku\u0107a u njemu<\/strong>.<\/p>\n

Imenica dolac<\/strong> nazo\u010dna je i u bosansko-hercegova\u010dkoj toponimiji: Doci<\/strong> (Kiseljak, \u0160iroki Brig),\u00a0 Dolac<\/strong> (Busova\u010da, Glamo\u010d, dva naselja u op\u0107ini Travnik, Zavidovi\u0107i, Zenica), Donji Dolac i Gornji Dolac<\/strong> (Sarajevo), Duratbegov Dol<\/strong>ac (Uskoplje), Konjdolac<\/strong> (Rama) Ljuti Dolac<\/strong> (\u0160iroki Brig).<\/p>\n

U toponimiji susjednog posu\u0161kog podru\u010dja dolac je prili\u010dno \u010dest: Begi\u0107a Doci<\/strong> (Gradac), Ivankovi\u0107a Dolac<\/strong> (Pokle\u010dani), Dolac i \u0160ari\u0107a Dolac<\/strong> (Sutina), Be\u0161i\u0107a Dolac<\/strong> (Zagorje), Ivan Dolac <\/strong>(Blidinje), Mari\u0107a Doci<\/strong> (Vu\u010dipolje).<\/p>\n

U Hrvatskoj pak naselje Dolac <\/strong>nalazi se u okolici Po\u017eege (178 stanovnika), Dolci<\/strong> su pokraj Orahovice (329), na samoborskom podru\u010dju je Dolec Podoki\u0107ki<\/strong> (78), u Omi\u0161koj zagori nalaze se Donji Dolac (408) i Gornji Dolac (156),\u00a0 Sapini Doci<\/strong> su pokraj Primo\u0161tena, dok je Primorski Dolac (999<\/strong>) u Trogirskoj zagori, a\u00a0 Brav\u010dev Dolac, Strmendolac i \u010ca\u010dijin Dolac<\/strong> nalaze se u Cetinskoj krajini, kao i zaseoci Zlidoci u Otoku, Vin\u010di\u0107a Doci u Dabru, Ivan Dolac i Lovri\u0107a Dolac u Hrvacima, Bukov Dolac i Vukov Dolac u Koljanima.<\/strong><\/p>\n