{"id":1713,"date":"2014-10-31T21:27:04","date_gmt":"2014-10-31T21:27:04","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=1713"},"modified":"2014-10-31T21:27:04","modified_gmt":"2014-10-31T21:27:04","slug":"zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-crvenice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-crvenice\/","title":{"rendered":"ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRU\u010cJA: Crvenice"},"content":{"rendered":"<p><strong>Crvenice su nazvane po zemlji crvenici, <\/strong>crvenoj zemlji (terra rosa), zemlji koja sadr\u017ei ve\u0107e koli\u010dine boksita crvenkaste boje. Tom prili\u010dno i neplodnom zemljom obiluje donji dio Duvanjskog polja, gdje su i smje\u0161tene Crvenice, koje stariji ljudi i danas nazivaju Crljenicama.<\/p>\n<p>Zanimljiv je postanak pridjeva <strong>crven, -a, -o,<\/strong> od kojeg je izveden hrvatski naziv za terru rosu. Pojednostavljeno rje\u0161enje izgleda ovako: <strong>pridjev crven nastao je od imenice crv i pridjevskog dometka \u2013en; veza izme\u0111u crva i pridjeva crven uspostavlja se preko dvije vrste crva, \u0161to se u zoologiji zovu Coccus ilicis i Coccus polonicus, a karakteristi\u010dni su po purpurnoj (\u017earko- crvenoj) boji, koju sami proizvode. Dakle, crven je onaj koji je boje crva.<\/strong><\/p>\n<p>Isti je princip i u nekim romanskim jezicima: u latinskom jeziku <strong>vermis<\/strong> je zoologijski naziv za crva, od \u010dega je izvedena i umanjenica vermiculus, koja zna\u010di crvuljak U francuskom jeziku <strong>pridjev crvenkast glasi vermeil (vermeil = boja vermisa, boja crva).<\/strong><\/p>\n<p>Prema najnovijem Hrvatskom enciklopedijskom rje\u010dniku <strong>crven je onaj koji je boje krvi ili boje cvijeta divljeg maka.<\/strong><\/p>\n<p>Osnovu crven u bosansko-hercegova\u010dkoj toponimiji imaju sljede\u0107i nazivi: <strong>Crveni Grm<\/strong> (Ljubu\u0161ki), <strong>Crvenice <\/strong>(Tomislavgrad), <strong>Crveno Brdo<\/strong> (Lukavac, Srebrenik), <strong>Crvene stijene<\/strong> (vrh na planini Romaniji), <strong>Crljenica,<\/strong> brda\u0161ce sjeverozapadno od prijevoja Privala, \u0161to razdvaja Bu\u0161ko blato i Duvanjsko polje.<\/p>\n<p>Iz hrvatske toponimije izdvajamo: <strong>Crveni Vrh<\/strong> (Umag, 173), <strong>Crljenci <\/strong>(Po\u017eega, 11), <strong>Crljenik <\/strong>(Benkovac, 141), <strong>Crvena Luka<\/strong> (Biograd), <strong>Crveno jezero pokraj Imotskog<\/strong>, koje je nazvano po crvenim stijenama njegovih obala .<\/p>\n<p>Ipak svjetski najpoznatiji \u201ecrveni toponim\u201c je <strong>Crveno more<\/strong>, koje razdvaja Afriku od Azije, a naziv je dobilo po crvenim algama.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Crvenice se kao naselje spominju 1666 godine,<\/strong> \u201emiseca travnja na 6. haramba\u0161a Juri\u0161a Leki\u0107 s 50 druga, pi\u0161e fra Pavao \u0160ilobadovi\u0107 u svom Libretinu, dovede Tur\u010dina i bulu, jo\u0161 dite is Duvna is Crljenica, a na\u0161 jedan pogibe ondi na mistu.\u201c<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Crvenice spominje i 1706 godine i makarski biskup Nikola Bijankovi\u0107<\/strong> kao mjesto odakle su stigli vjernici u Bri\u0161nik, gdje je biskup dijelio sakrament krizme,\u00a0 a godine 1768 biskup fra Marijan Bogdanovi\u0107 Crvenice upisuje kao dva posljednja naselja Crvenice i Gudelje s ukupno 103 stanovnika.<\/p>\n<p>Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991 godine u Crvenicama je \u017eivjele 773 stanovnika.<\/p>\n<p>Crvenice su rodno mjesto suvremenog hrvatskog knji\u017eevnika Petra Milo\u0161a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Ante Ivankovi\u0107: <em>Zemljopisni nazivi duvanjskog podru\u010dja<\/em>, 2006.<\/p>\n<p>Foto: Facebook<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crvenice su nazvane po zemlji crvenici, crvenoj zemlji (terra rosa), zemlji koja sadr\u017ei ve\u0107e koli\u010dine boksita crvenkaste boje. Tom prili\u010dno i neplodnom zemljom obiluje donji dio Duvanjskog polja, gdje su i smje\u0161tene Crvenice, koje stariji ljudi i danas nazivaju Crljenicama. &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/zemljopisni-nazivi-duvanjskog-podrucja-crvenice\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1714,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1713"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1713"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1715,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1713\/revisions\/1715"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}