{"id":113961,"date":"2021-11-08T05:37:00","date_gmt":"2021-11-08T03:37:00","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=113961"},"modified":"2021-11-07T22:42:44","modified_gmt":"2021-11-07T20:42:44","slug":"nistarijini-zapisi-joskanovica-nevjeste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/nistarijini-zapisi-joskanovica-nevjeste\/","title":{"rendered":"NI\u0160TARIJINI ZAPISI: Joskanovi\u0107a nevjeste"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #000000;\">Nekidan napomenu netko u prolazu kako su Joskanovi\u0107a stare ku\u0107e prazne, poneka se je ve\u0107 i uru\u0161ila, a Ba\u0107ku\u0161a ne mo\u017ee vi\u0161e sti\u0107i po\u010distiti svaki list i i\u0161\u010dupati korov iz zemlje. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Istina je &#8211; i ja sam zadnjih godina postala malo zapostavljena, a ostala nepomi\u010dna murva, ali je to moja sudbina, isto kao \u0161to je u ljudskoj naravi da rade i trude se kako bi sebi i svojima napravili nove ku\u0107e i omogu\u0107ili lak\u0161i \u017eivot. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ima dakle Joskanovi\u0107a \u010deljadi puno vi\u0161e nego ranije, samo su neki odselili na \u0161iroke podvornice, drugi u ve\u0107a mjesta, cure su se poudale, a klinci se penju po nekim drugim murvama i zidovima. Meni je va\u017eno da me se barem ponekad sjete, a tu mi radost i pri\u010dinjavaju, pa ne bi bilo lijepo da kukam. Nisam ja od takve vrste, dra\u017ee su mi vesele i vedre pri\u010de. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Kad ve\u0107 zapo\u010deh o broju Joskanovi\u0107a \u010deljadi nastavit \u0107u svoju pri\u010du podsje\u0107anjem na jedan skup odr\u017ean prije nepunih \u0161esnaest godina, u ljeto tisu\u0107udevetstodevedesetosme. Skupilo se tog dana bezbroj mladih i starih, glavatih i mr\u0161avih, mu\u0161kih i \u017eenskih, auta, motora i kaputa i zauzeli Mijinu podvornicu s pogledom na brdo Lib ispod kojega je u sli\u010dnoj atmosferi tisu\u0107u godina ranije krunjen kralj Tomislav, a na kojoj je te godine postavljen veliki \u0161ator. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ja sam pozdravljanje, ljubljenje, smijeh i pri\u010du promatrala\u00a0\u00a0izme\u0111u Stipine staje i Mijine gara\u017ee trude\u0107i se prepoznati nekoga po glasu, nekoga po licu, nekoga po broju cipela. Ako se u brojanju nisam prevarila bilo je ukupno dvjesto glava pod kosom ili \u0161udarima i jedna \u0107elava, ona Ante Ba\u0107ku\u0161ina. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Stigli su skoro svi potomci Joskanovi\u0107a roda \u2013 iz Jo\u0161anice Dragi\u010dini unuci, iz Veda\u0161i\u0107a Ljubina djeca, Karlo i njegova Zdenka s materom \u201emamom\u201c, svi Kal\u010di\u0107i i Kal\u010di\u0107ke, Stipini Iva, To\u0161a, Ante i Katica, kompletni \u0106okanovi\u0107i osim Blage kojemu je \u017eena bila trudna, Micina Mila u pratnji kr\u0161nog Imo\u0107ana Mate, brata Milana i sestre Marije, a Mijine ne treba ni spominjati jer su oni bili doma\u0107ini tog bu\u010dnog i veselog skupa.<br \/>\n<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">U me\u0111uvremenu je umrlo nekoliko starijih \u2013 moja prva nevjesta An\u0111a, organizator Joskanovi\u0107a smotre Mijo, tjedan dana nakon njega sestra mu Ljuba, a pro\u0161le godine i Micina \u017eena Ru\u0161ka \u2013 i jedna mlada nevjesta, Marinkova \u017eena Annemarie, ali je ro\u0111eno puno vi\u0161e djece kojoj ni imena ne znam, budu\u0107i da samo Ljubica Mijina ima njih sedmoro &#8211;\u00a0\u00a0ona i njen Ivan su u svakom pogledu bili najmarljiviji \u2013 pa tako danas Marinih i Tominih potomaka ima preko tristo, a ako Bog dadne i nevjeste ne budu previ\u0161e pazile, bit \u0107e ih jo\u0161. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Kad ve\u0107 spomenuh Joskanovi\u0107a nevjeste nastavit \u0107u do kraja tako jer je njima u ogromnom broju \u010deljadi te\u0161ko nau\u010diti razliku izme\u0111u Blage i Marinka, iako je Blago puno ljep\u0161i, a kamoli da zapamte imena silne djece mu\u017eevljeve rodbine. Nije im nimalo lako, posebno ako su do\u0161le sa strane. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Od mladih nevjesta najjednostavnije je bilo Ru\u017ei Kal\u010di\u0107evoj, Ru\u017ei To\u0161inoj i Perki Mirinoj \u2013 one su sve tri iz Mandila Sela i prije nego su se udale u Joskanovi\u0107e barem desetak puta su se naljutile na nekoga od njih, pa su imale veliku prednost u odnosu na prido\u0161lice iz drugih krajeva. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Na drugom mjestu povla\u0161tenih nevjesta su Duvanjke iz drugih sela, poput Karlove Zdenke, Tomislave Ivanke, pa \u010dak i Ivanove Veronike, koja je ro\u0111ena Prisojka, ali nije to na kraj svijeta &#8211;\u00a0\u00a0ona je, dok je hodala s Ivanom, imala priliku u raznim kafi\u0107ima upoznati ponekoga iz Joskanovi\u0107a roda i prije dolaska u Mandino Selo nakupiti potrebni know-how. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Tre\u0107e mjesto, takore\u0107i za bron\u010danu medalju, zauzimaju nevjeste koje nisu iz Duvna, ali \u010diji maternji jezik je hrvatski \u2013 poput Antine Mare iz lijepe Dervente ili Blagine Tanje iz Lijepe na\u0161e. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Najte\u017ei polo\u017eaj me\u0111utim zauzimaju Joskanovi\u0107a nevjeste koje niti znaju jezika, niti su ranije ikada \u010dule za Mandino Selo i koje je neopreznost navela da se zaljube i udaju za nekoga od Marinih i Tominih potomaka. Kako ni njih ne bi manjkalo potrudio se je Vinko \u0106okanov, on se je dvaput \u017eenio &#8211; oba puta Austrijanke koje su trebale nekoliko mjeseci da pravilno izgovore ime svoga izabranika, a kamoli da bez gre\u0161ke polo\u017ee test namijenjen nevjestama, a sadr\u017ean u jezikolomcu: \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">\u201ePri\u0111o, pri\u0111o, pri\u0111o priko Prika\u010da\u201c. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Marnikova Annemarie, koja je pro\u0161le godine nakon te\u0161ke bolesti preminula, je unato\u010d po\u010detnog, trostrukog hendikepa \u2013 niti je iz Mandina Sela, niti zna hrvatski, niti joj je mu\u017e nekakav biser \u2013 ipak bila najuspje\u0161nija u u\u010denju rodbinskih veza i jedina je nevjesta koja je u svako doba dana i no\u0107i znala namapet imena sve Ljubi\u010dine djece, nevjesta tetke Ljube\u00a0\u00a0i Anki\u010dinih svekra i svekrve. \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">U u\u010denju joj je nesebi\u010dno pomogao mladi djever Blago jer joj je on ve\u0107 na po\u010detku oduzeo strah od stranog govora tako \u0161to je nekoliko dana nakon Annemariena upoznavanja s Marinkom, kad je ona svome sre\u0107i htjela u uho re\u0107i da ga voli, a Blago joj to preveo na hrvatski sljede\u0107om re\u010denicom: \u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">\u201eMarinko, moj dragi magarac!\u201c\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\">Ali to je sasvim druga pri\u010da &#8211; ovdje sam htjela samo napomenuti da Joskanovi\u0107a \u010deljadi ima jako puno. I da su nevjeste marljivo radile kako bi se to ostvarilo. Hvala im.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><strong>Blago Vukadin<\/strong> (2014.)<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekidan napomenu netko u prolazu kako su Joskanovi\u0107a stare ku\u0107e prazne, poneka se je ve\u0107 i uru\u0161ila, a Ba\u0107ku\u0161a ne mo\u017ee vi\u0161e sti\u0107i po\u010distiti svaki list i i\u0161\u010dupati korov iz zemlje. \u00a0 Istina je &#8211; i ja sam zadnjih godina &hellip; <a href=\"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/nistarijini-zapisi-joskanovica-nevjeste\/\">pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":113962,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113961"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113961"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113961\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":113963,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113961\/revisions\/113963"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/113962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}