{"id":106348,"date":"2021-03-08T09:46:05","date_gmt":"2021-03-08T07:46:05","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=106348"},"modified":"2021-03-08T09:46:08","modified_gmt":"2021-03-08T07:46:08","slug":"feljton-papa-pio-xii-i-vatikanski-apostolski-arhiv-3-6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/feljton-papa-pio-xii-i-vatikanski-apostolski-arhiv-3-6\/","title":{"rendered":"FELJTON PAPA PIO XII. I VATIKANSKI APOSTOLSKI ARHIV (3\/6)"},"content":{"rendered":"

Pontifikat pape Pija XII. (1939. \u2013 1958.): Pravednik me\u0111u narodima, a ne Hitlerov papa
\n<\/strong><\/span>
\nPapa Pio XII. nije vjerovao ni Hitleru ni Staljinu, bio je osvjedo\u010deni antinacist i antikomunist, znao je da \u0107e biti te\u0161ko ostvariti prekid vatre i primirje izme\u0111u dvojice lidera \u010dije su vladavine utemeljena na trajnoj nepravdi, ali i otvorenom neprijateljstvu i prema dobrome dijelu vlastitih naroda koji ih nisu podr\u017eavali u njihovim agresivnih ratnim posezanjima za tu\u0111im teritorijima. No nije odustajao, upozoravao je, pomagao \u017didovima u njihovu zbijegu pred nacistima, zbog \u010dega je, postoje svjedo\u010danstva, dobivao mnoge zahvale iz samih \u017eidovskih redova, jo\u0161 za trajanja Drugog svjetskog rata, a pogotovo nakon njega, pi\u0161e <\/span>domoljubniradio.hr<\/a><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nFoto: papapioxii.it<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

U najneizvjesnijim konklavama odr\u017eanim u 20. stolje\u0107u, kako ih neslu\u017ebeno oslovljava ve\u0107ina vatikanista, talijanski kardinal punog imena Eugenio Maria Giuseppe Giovanni Pacelli je, kao tzv. papabile ili glavni favorit na izborima za novog vrhovnog poglavara Rimokatoli\u010dke Crkve, u \u010detvrtak 2. o\u017eujka 1939. godine, na svoj 63. ro\u0111endan, postao 260. po redu papa u povijesti, nakon samo tri kruga glasovanja. <\/p>\n

<\/strong>Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus Papam!<\/strong>
\n<\/em><\/span>
\nPapa Pacelli prvi je Rimljanin izabran za papu nakon 269 godina, odnosno od izbora Emilija Alterija \u2013 pape Klementa X. (na \u010delu Rimokatoli\u010dke Crkve 1670. \u2013 1676.).<\/span>
\nTako\u0111er, posljednji dr\u017eavni tajnik Svete Stolice koji je postao papa, prije dr\u017eavnog tajnika Eugenija Pacellija, bio je Giulio Rospigliosi odnosno papa Klement IX. (pontifikat 1667. \u2013 1669.).<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nKardinal proto\u0111akon Camillo Caccia-Dominion i papa Pio XII. \/ Foto: pinterest.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Nakon \u0161to se nad Sikstinskom kapelom nadvio bijeli dim, \u0161to zna\u010di da je izabran novi papa, tradicionalni latinski usklik \u201eAnnuntio vobis gaudium magnum: Habemus Papam!\u201c (Objavljujem vam veliku radost: Imamo papu\u201c) viknuo je toga dana malo poslije 18 sati sa sredi\u0161njeg balkona bazilike sv. Petra kardinal proto\u0111akon Camillo Caccia-Dominioni rodom iz Milana, koji je i sam bio jedan od kardinala-elektora na ovim konklavama, odnosno onaj koji je glasovao i kojeg se moglo birati za novoga papu.<\/span>
\n\u00a0Iz po\u0161tovanja, ali i zahvalnosti prema svome prethodniku, svojevrsnom mentoru i podr\u017eavatelju papi Piju XI., tada\u0161nji dr\u017eavni tajnik Svete Stolice uzeo je papinsko ime \u2013 Pio XII. <\/span><\/p>\n

Dakako, time je papa Pacelli htio i na simboli\u010dan na\u010din pokazati kako \u0107e nastaviti crkveno i politi\u010dko djelovanje svoga prethodnika u osvit Drugoga svjetskog rata koji je, unato\u010d mirovnim nastojanjima iz Vatikana i drugih me\u0111unarodnih (neutralnih) sredi\u0161ta, bio neizbje\u017ean. \u00a0<\/p>\n

Izbor Pacellija za papu pozdravljen u svijetu, osim u Njema\u010dkoj i SSSR-u<\/p>\n

<\/strong>Ema Vesely u svojoj knjizi \u201eIzbor pape: Od sv. Petra do Ivana Pavla II.\u201c (Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o., 2005.) navodi da je izbor kardinala Pacellija nai\u0161ao na odobravanje u Francuskoj, gdje je slovio za neprijatelja rasizma, te prijatelja slobode savjesti i ljudskog dostojanstva. U Engleskoj i Sjedinjenim Dr\u017eavama tisak ga je proglasio borcem za europski otpor. <\/span><\/p>\n

\u017didovske su novine pozitivno komentirale njegovo protivljenje rasisti\u010dkim teorijama i njegove protunacisti\u010dke govore. Pacellijev izbor jedino je neskriveno kritiziran u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj (dodali bismo i u komunisti\u010dkom Sovjetskom Savezu, op.a.) gdje je kardinal Pacelli bio poznat kao veliki protivnik nacionalsocijalizma, pi\u0161e Ema Vesely u svojoj knjizi u kojoj, odvajaju\u0107i povijesne, svjetske i crkvene prilike, nudi presjek konklava kroz povijest, od sv. Petra kojega je Isus postavio za poglavara prve Crkve pa do smrti pape Ivana Pavla II.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nPapa Eugenio Pacelli \/ Foto: flickr.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Papa Pacelli se preuzimanjem Petrove stolice u prvim godinama svoga pontifikata manje bavio pastoralnim, a u najve\u0107oj mjeri klasi\u010dnim vanjskopoliti\u010dkim pitanjima. Tra\u017eio je mirno rje\u0161enje za oru\u017eani sukob koji je buknuo u Europi 1. rujna 1939. godine, kada je nacisti\u010dka Njema\u010dka izvr\u0161ila napad na Poljsku, a \u0161to se uzima za slu\u017ebeni datum po\u010detka Drugog svjetskog rata. Pozivaju\u0107i se na Lateranske ugovore, papa Pio XII. u oru\u017eanom sukobu dr\u017eao je Svetu Stolicu, o\u010dekivano, na neutralnoj poziciji koja mu je davala odre\u0111eni manevarski prostor za poku\u0161aje pronalaska mirnog rje\u0161enja, odnosno prekida vatre i uspostave primirja. Za po\u010detak. <\/p>\n

Papinsko geslo Pija XII.: <\/strong>Opus iustitiae pax (Mir je djelo pravde)<\/strong><\/em><\/p>\n

<\/strong> Za svoje papinsko geslo novi papa izabrao je Opus iustitiae pax<\/em> (Mir je djelo pravde<\/em>), a odmah u prvim danima svoga pontifikata pozvao je europske dr\u017eave da nesporazume rje\u0161avaju za zajedni\u010dkim stolom, bez oru\u017eja, uz Bo\u017eji blagoslov. Iako mu mnogi kriti\u010dari (otvoreno neskloni i samoj Crkvi, blago re\u010deno) zamjeraju \u201eiznena\u0111uju\u0107u \u0161utnju\u201c, kako navode, u vezi s pokoljima koje su nacionalsocijalisti izvr\u0161ili nad \u017didovima, dokumenti i drugi materijali dokazi ih demantiraju.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nFoto: papapioxii.it<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Primjerice, papa Pio XII. u svojoj bo\u017ei\u0107noj poruci od 24. prosinca 1942. godine osvr\u0107e se na progon poljskih \u017didova od strane Hitlerova re\u017eima, navode\u0107i da je \u201ebez ikakve osobne krivnje na stotine tisu\u0107a \u017didova izlo\u017eeno smrti samo zbog svoga vjerskog i etni\u010dkog porijekla\u201c. <\/span><\/p>\n

Nadalje, u govoru pred Kardinalskim zborom 2. lipnja 1943. godine papa Pacelli je podsjetio kardinale i pozvao na molitvu za sve one koji zbog svoje narodnosti i rasne pripadnosti u \u201esvjetskom po\u017earu\u201c, kako je nazivao Drugi svjetski rat, podnose najve\u0107e patnje te su bez osobne krivnje prepu\u0161teni uni\u0161tenju.<\/span><\/p>\n

Papa Pio XII. nije vjerovao ni Hitleru ni Staljinu, bio je osvjedo\u010deni antinacist i antikomunist, znao je da \u0107e biti te\u0161ko ostvariti prekid vatre i primirje izme\u0111u dvojice lidera \u010dije su vladavine utemeljena na trajnoj nepravdi, ali i otvorenom neprijateljstvu i prema dobrome dijelu vlastitih naroda koji ih nisu podr\u017eavali u njihovim agresivnih ratnim posezanjima za tu\u0111im teritorijima. No nije odustajao, upozoravao je, pomagao \u017didovima u njihovu zbijegu pred nacistima, zbog \u010dega je, postoje svjedo\u010danstva, dobivao mnoge zahvale iz samih \u017eidovskih redova, jo\u0161 za trajanja Drugog svjetskog rata, a pogotovo nakon njega. <\/p>\n

Antinacisti\u010dka enciklika \u201eMit brennender Sorge\u201c (\u201eS goru\u0107om brigom\u201c) \u00a0.<\/p>\n

<\/strong>Spominje se da je tijekom rata papa pru\u017eao pomo\u0107 izbjeglicama bez obzira na njihovo podrijetlo, navodi se da je \u010dak nekoliko tisu\u0107a njih udomio u papinskom ljetnikovcu Castel Gandolfu. Kriti\u010darima pape Pija XII., koji ga zlobno nazivaju \u201eHitlerov papa\u201c, najbolje je odgovorio jo\u0161 kao dr\u017eavni tajnik Svete Stolice i najbli\u017ei suradnik pape Pija XI. koji je potvrdio da je tada\u0161nji kardinal Pacelli imao vode\u0107u ulogu u sastavljanju antinacisti\u010dke enciklike \u201eMit brennender Sorge\u201c (\u201eS goru\u0107om brigom\u201c) koja je objavljena 21. o\u017eujka 1937. godine. <\/span><\/p>\n

Za razliku od uobi\u010dajenih enciklika koje su izvorno na latinskom jeziku pa se potom prevode na druge \u201e\u017eive\u201c jezike, ova je bila izvorno pisana na njema\u010dkom jeziku. Znakovito je da je podnaslov enciklike \u201eO Crkvi u Njema\u010dkom Carstvu\u201c (Tre\u0107em Reichu) u kojem se osu\u0111uje povreda slobode (katoli\u010dke) vjeroispovijesti u Hitlerovoj Njema\u010dkoj, odnosno ukazuje se na povredu konkordata izme\u0111u Njema\u010dke i Svete Stolice. Primjerice, me\u0111u ostalim, u toj enciklici nalazi se i poglavlje koje pokazuje koji su politi\u010dki motivi i ciljevi Tre\u0107eg Reicha, kao i motivi za progonjenje Rimokatoli\u010dke Crkve.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nNacisti\u010dki vo\u0111a Adolf Hitler \/ Foto: flickr.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

\u201eCrkva u Njema\u010dkoj bori se za \u017eivot. Vi, njema\u010dki katolici, koji ste progonjeni, ne dajte se zavesti, ja sam uz vas\u201c, poruka je svjetskoj javnosti enciklike \u201eO Crkvi u Njema\u010dkom Carstvu\u201c koju je, uz papu Pija XI. koji ju je formalno potpisao, u najve\u0107oj mjeri napisao upravo tada\u0161nji dr\u017eavni tajnik Svete Stolice kardinal Pacelli.<\/p>\n

O Papinoj \u201e\u0161utnji\u201c u ratu najbolje govore stotine radio-poruka i 40 enciklika<\/strong><\/span>
\n
\n<\/strong>O njegovoj navodnoj \u201e\u0161utnji\u201c tijekom Drugog svjetskog rata najbolje govore brojne radio-poruke pape Pacellija kojima se obra\u0107ao svome vjerni\u010dkom narodu diljem svijeta, a napisao je i \u010dak 40 enciklika u kojima je obradio razli\u010dita pitanja kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. \u00a0<\/span><\/p>\n

U svojim javnim nastupima i pismima tijekom rata nagla\u0161avao je va\u017enost Rima i Rimokatoli\u010dke Crkve za svjetsku civilizaciju, kako bi otklonio mogu\u0107nost da Rim bude napadnut. Strahovao je da bi se napadom na sjedi\u0161te Rimokatoli\u010dke Crkve uzdrmala vjera i nada milijuna katolika diljem svijeta. Me\u0111utim, nije uspio u svojim nastojanjima, oko petsto savezni\u010dkih ratnih zrakoplova bombardiralo je Vje\u010dni grad<\/em> 19. srpnja 1943. te je pritom ubijeno vi\u0161e od 1 500 Rimljana, a ranjeno mnogo vi\u0161e, uz golemu materijalnu \u0161tetu na stambenim i sakralnim objektima. Papa je odmah odjurio pomo\u0107i ranjenicima, a postoje svjedo\u010danstva da je Papin duga\u010dki ogrta\u010d bio pun krvi ranjenika kojima je pomagao..<\/span>
\n<\/strong><\/p>\n

\"\"
\nPapa Pio XII. me\u0111u narodom nakon savezni\u010dkog bombardiranja Rima 1943.
\n\/ Foto: Vatican Media<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Tijekom svoga mandata osnovao je Papinsko djelo za pomo\u0107, kao i Vatikanski informacijski ured koji je i mnogo godina nakon rata pomogao u otkrivanju sudbina milijuna ljudi zahva\u0107enih ratnim stradanjima. Zbog straha od odmazdi nacifa\u0161isti\u010dkog re\u017eima prema katolicima, u zahuktalom ratu mo\u017eda nije bio \u201edovoljno glasan\u201c (osim u svojim bo\u017ei\u0107nim i uskrsnim poslanicama), \u0161to mu tako\u0111er podlo predbaciju mrzitelji i\/ili neprijatelji Crkve. <\/span><\/p>\n

Ponajprije njema\u010dki knji\u017eevnik i ljevi\u010dar Rolf Hochhuth u svojoj manipulativnoj kazali\u0161noj drami \u201eNamjesnik (Vikar)\u201c iz 1963. godine koja se, prevedena na vi\u0161e od dvadeset jezika, izvodila diljem svijeta te je po njoj snimljen i film \u201eAmen\u201c iz 2002. godine. Tako\u0111er, svoj zna\u010dajan prilog u ocrnjivanju pape Pacellija dao je i britanski novinar John Cornwell u svojoj jednako manipulativnoj knjizi \u201eHitlerov papa: Tajna povijest pape Pija XII.\u201c iz 2005. godine.<\/p>\n

Pomogao da se spasi gotovo milijun \u017didova u Drugom svjetskom ratu\u00a0 <\/strong><\/span>
\n
\n<\/strong>Znakovito je da su ugledni povjesni\u010dari, ali i \u017eidovski intelektualci i svjedoci vremena te \u201euratke\u201c slo\u017eno odbili kao la\u017ene i manipulativne. No te\u0161ko je skupiti svo perje iz razrezanog jastuka kad ga bacite s vrha nebodera. Naime, uvijek u okolini nebodera ostane dio razbacanog perja na podu no\u0161enog vjetrom. I za to zaostalo perje iz jastuka la\u017ei<\/em> hvataju se i dana\u0161nji kriti\u010dari pape Pija XII., bez da su se uop\u0107e potrudili istra\u017eiti pravu istinu i konzultirati vjerodostojne izvore.<\/span><\/p>\n

Naime, da jesu, onda bi znali da je papa Pacelli tijekom cijeloga rata djelovao u tajnosti kroz svoje papinske organizacije pomagao mnogima koji su bili progonjeni zbog rasnih zakona Hitlerova re\u017eima. Postoje podaci da je na odre\u0111eni na\u010din pomogao 860.000 \u017didova. O tome svjedo\u010de i ugledni \u017didovi, ali i izraelski i drugi svjetski mediji. Britanski dnevnik Daily Telegraph<\/em> u broju od 6. srpnja 2010. godine navodi da je kardinal Pacelli, tada jo\u0161 kao dr\u017eavni tajnik Svete Stolice, organizirao odlazak 200.000 \u017didova iz Njema\u010dke, samo tri tjedna nakon Kristalne no\u0107i<\/em> 9. studenoga 1938. u kojoj je na tisu\u0107e \u017didova uhi\u0107eno i poslano u koncentracijske logore.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nFoto: flickr.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Elliot Hershberg: <\/strong>Papa Pio XII. bio iskreni i solidarni prijatelj \u017eidovskog naroda<\/strong><\/em><\/p>\n

<\/strong>Taj \u010dlanak nadovezuje se na istra\u017eivanje koje je u Vatikanskom (tajnom) arhivu proveo ameri\u010dki povjesni\u010dar Michael Hesemann na tra\u017eenje zaklade \u201ePave The Way Foundation\u201c, multikonfesionalne skupine sa sjedi\u0161tem u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Predsjednik te udruge Elliot Hershberg izjavio je da \u201emnogi \u017didovi koji su uspjeli napustiti Europu nisu ni znali da su dobili vize i putne dokumente upravo zahvaljuju\u0107i Vatikanu\u201c, dodav\u0161i da \u201esve ono \u0161to smo dosad prona\u0161li pokazuje kako je negativna slika o papi Piju XII. bila pogre\u0161na\u201c.<\/span><\/p>\n

\u201eOnaj koji istra\u017euje mnogobrojne dokumente, svjedo\u010danstva, dokazane \u010dinjenice mora nu\u017eno zaklju\u010diti da je papa Pio XII. bio iskreni i solidarni prijatelj \u017eidovskog naroda. Kao \u017didov, dobro poznajem antisemitizam i mogu re\u0107i da u \u017eivotu Eugenija Pacellija nema traga protu\u017eidovskim predrasudama\u201c, izjavio je Elliot Hershberg.<\/span><\/p>\n

Tako\u0111er, dan poslije, 7. srpnja 2010. godine ugledni izraelski dnevni list Haaretz <\/em>donio je osvrt na lik i djelo pape Pija XII. te je njegov pontifikat ocijenio pozitivnim.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nPapa Pavao VI. i Golda Meir za susreta u Vatikanu 1973. \/ Foto: pinterest.com<\/strong> <\/figcaption><\/figure>\n

Golda Meir: <\/strong>Za holokausta glas Pija XII. uzdigao se u korist \u017ertava<\/strong><\/em><\/span>
\n
\n<\/strong>Me\u0111utim, jo\u0161 mnogo prije, ve\u0107 nakon Papine smrti 1958. godine, izraelska ministrica vanjskih poslova Golda Meir (od 1969. do 1974. bila je i predsjednica izraelske vlade), osvr\u0107u\u0107i se na holokaust i odnos pape Pija XII. prema progonu \u017didova u Drugom svjetskom ratu, kazala je da se \u201eu trenutku najstra\u0161nijega mu\u010deni\u0161tva \u017eidovskog naroda glas Pija XII. uzdigao u korist \u017ertava\u201c, te je dodala: \u201eOplakujmo velikog mirotvorca\u201c.<\/span>
\n\u00a0<\/span>
\nIsto tako, Antonio Gaspari je u svojoj knjizi \u201e\u017didovi koje je spasio Pio XII.\u201c (objavljena 2001. godine) u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Logos<\/em> opisuje pothvate koje je poduzeo papa Pio XII. u spa\u0161avanju \u017didova pred nacisti\u010dkim re\u017eimom. <\/span><\/p>\n

Dokumenti iz te knjige mo\u017eda najbolje pobijaju teze Johna Cornwella iz njegove \u010detiri godine kasnije objavljene knjige \u201eHitlerov papa: Tajna povijest pape Pija XII.\u201c. <\/p>\n

Albert Einstein: <\/strong>Crkva se suprotstavila Hitlerovim nastojanjima da zatre istinu
\n<\/strong><\/em>
\n<\/strong>U Gasparijevoj knjizi nalazi se i svjedo\u010danstvo jednog od najve\u0107ih umova \u010dovje\u010danstva, njema\u010dkog \u017didova Alberta Einsteina koji je svoju znanstvenu karijeru teorijskog fizi\u010dara izgradio u Sjedinjenim Dr\u017eavama, a u kojem veliki Einstein ka\u017ee da se \u201ejedino Crkva suprotstavila Hitlerovim nastojanjima da zatre istinu\u201c, dodav\u0161i kako se nikad nije za Crkvu posebno zanimao, te da sada prema njoj osje\u0107a veliku ljubav i divljenje jer je samo Crkva hrabro i ustrajno branila intelektualnu i moralnu slobodu. \u201ePriznajem, sada bezuvjetno hvalim to \u0161to sam prije mrzio\u201c, kazao je Einstein misle\u0107i na Rimokatoli\u010dku Crkvu.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nFizi\u010dar Albert Einstein \/ Foto: pinterest.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Gaspari, nadalje, navodi da \u010dak 80 posto svjedo\u010danstava koja idu u prilog pape Pija XII. i njegovih dobro\u010dinstava prema progonjenim \u017didovima u Drugom svjetskom ratu dolazi od samih \u017didova! Sve velike \u017eidovske organizacije, glavni rabini Rima, Egipta, Palestine, Rumunjske, Danske i mnogi drugi stali su u obranu pape Pija XII. i tvrde\u0107i da su se zahvaljuju\u0107i njemu mnogi \u017didovi spasili od sigurne smrti koju su im namijenili nacisti.<\/span>
\n
\nSergio Pagano: <\/strong>Spisi iz Arhiva potvrdit \u0107e da je Pio XII. pomagao \u017didovima<\/strong><\/em><\/p>\n

<\/strong>Tako\u0111er, u izjavi za Vatican News<\/em> u velja\u010di 2020. godine pro\u010delnik Vatikanskog apostolskog arhiva biskup Sergio Pagano tvrdi da \u0107e se u oko 151.000 spisa u Arhivu pokazati da je papa Pio XII. izrijekom nalagao pomo\u0107 onima koje su nacisti progonili i da su, me\u0111u ostalim, i mnogi \u017didovi na\u0161li uto\u010di\u0161te \u010dak i u papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu.<\/span><\/p>\n

Dakle, papa Pio XII. po svemu navedenom trebao bi dobiti odlikovanje Dr\u017eave Izrael \u201ePravednik me\u0111u narodima\u201c, a ne la\u017eni i manipulativni\u00a0 naziv \u201eHitlerov papa\u201c koji su mu kroz svoje medijske i druge javne kanale poku\u0161ali imputirati sovjetski komunisti-ateisti sa \u017eeljom da ga se ocrni u javnosti kao Hitlerova apologeta, a samim time i da se ocrni i Rimokatoli\u010dka Crkva i njezini vjernici u dr\u017eavama koje su do okupacije od strane Sovjeta bile dio katoli\u010dke Europe.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nChurchill, Truman i Staljin odlu\u010divali su 17. srpnja 1945. na Postdamskoj konferenciji o sudbini Njema\u010dke \/ Foto: pinterest.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Antikatoli\u010dka propaganda svoj vrhunac je do\u017eivjela kada je 1944. godine ruska partijska dnevna novina moskovska Izvestija<\/em> objavila da papa Pio XII. podr\u017eava nacisti\u010dki re\u017eim. Nadalje, ve\u0107 3. lipnja 1945., ni mjesec dana nakon slu\u017ebenog zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata u Europi (nacisti\u010dka Njema\u010dka kapitulirala je 8. svibnja 1945., op.a.), Radio Moska je objavila da je papa Pio XII. bio \u201eHitlerov papa\u201c i saveznik nacista tijekom rata.<\/p>\n

Chaim Weizmann<\/strong>: Sveta Stolica poma\u017ee mojim progonjenim suvjernicima
\n<\/strong> <\/em><\/span>
\nDakle, unato\u010d \u010dinjenici \u0161to je i sam budu\u0107i (prvi) predsjednik Izraela Chaim Weizmann jo\u0161 na vrhuncu rata 1943. godine napisao: \u201eSveta Stolica pru\u017ea svoju mo\u0107nu pomo\u0107 gdje god mo\u017ee kako bi olak\u0161ala sudbinu mojih progonjenih suvjernika\u201c.<\/span><\/p>\n

Podsjetimo, odlikovanje \u201ePravednik me\u0111u narodima\u201c je najvi\u0161e dr\u017eavno odlikovanje za ne\u017eidove, a dodjeljuje se pripadnicima drugih naroda koji su spa\u0161avali \u017didove od istrebljenja tijekom holokausta riskiraju\u0107i pritom svoje \u017eivote. Njime je odlikovano vi\u0161e od 23 tisu\u0107e ljudi diljem svijeta. Na toj medalji koju dodjeljuje izraelska vlada i Memorijalni muzej Yad Vashem iz Jeruzalema stoji: \u201eOnaj tko spasi jednog \u010dovjeka, spasio je cijeli svijet\u201c.<\/span><\/p>\n

Papa Pacelli nakon Drugog svjetskog rata posebno se anga\u017eirao u za\u0161titi katoli\u010dkih vjernika koji su se ni\u010dim izazvani na\u0161li u raljama komunisti\u010dkim re\u017eima diljem (isto\u010dne i jugoisto\u010dne) Europe. Sveti Otac Pio XII. nastojao je da se Crkva postavi prema politi\u010dkim, gospodarskim i idejnim preobrazbama modernog svijeta<\/span><\/p>\n

\"\"
\nUnato\u010d te\u0161kim vremenima, Papa je bio i ostao veliki prijatelj djece \/ Foto: papapioxii.it<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Va\u017ene enciklike pape Pija XII.<\/p>\n

<\/strong>Od zna\u010dajnih javno objavljenih Papinih dokumenata valja izdvojiti nekoliko enciklika. Primjerice, njegovu nastupnu encikliku Summi Pontificatus<\/em> donesenu 20. listopada 1939. godine u kojoj raspravlja o dru\u0161tvenim i socijalnim prilikama u vrijeme Drugog svjetskog rata koji je slu\u017ebeno zapo\u010deo 1. rujna 1939. U njoj Papa poziva na odgovornost, zajedni\u0161tvo, solidarnost, na mir, a posebno je zabrinut za obitelj u tim burnim vremenima veli\u010danja kulta dr\u017eave i nacije kod nacista i fa\u0161ista u Njema\u010dkoj i Italiji. <\/span><\/p>\n

Enciklikom Mystici Corporis Christi<\/em> objavljenom 29. lipnja 1943. godine papa Pio XII. govori o Otajstvu Tijela Isusa Krista i na\u0161em sjedinjenju sa Kristom. U enciklici Divino Afflante Spiritu<\/em> (1943.) bavi se metodama prou\u010davanja Svetog pisma, te kako bi se moglo unaprijediti.<\/span>
\n<\/strong><\/p>\n

\"\"
\nFoto: flickr.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Enciklikom Mediator dei <\/em>iz 1947. godine u kojoj tuma\u010di liturgiju i nagla\u0161ava da je Krist prisutan u svakoj liturgiji, odnosno svakom liturgijskom \u010dinu te da kr\u0161\u0107anima mora biti du\u017enost i \u010dast sudjelovati u euharistijskoj \u017ertvi. U enciklici Humani<\/em> generis <\/em>iz 1950. godine papa Pio XII. bavi se problemima u teolo\u0161kom istra\u017eivanju i egzegezi, kao i brakom, obitelji i odgojem djece. <\/p>\n

Proglasio dogmu o uznesenju Bla\u017eene Djevice Marije na nebo 1950. godine<\/p>\n

<\/strong>No, mo\u017eda je najznakovitija bula pape Pija XII. pod nazivom Munifecentissimus Deus <\/em>objavljena na blagdan Svih Svetih, 1. studenoga 1950.godine,kojom je proglasio dogmu o uznesenju Bla\u017eene Djevice Marije na nebo, \u010dime se papa Pio XII. pokazao i kao veliki osobni \u0161tovatelj Bla\u017eene Djevice Marije. Time je Isusovoj Majci dodatno dao na va\u017enosti i na sveop\u0107e odu\u0161evljenje katoli\u010dkih vjernika diljem svijeta, a \u0161to je i potvrdio Drugi vatikanski sabor (11. listopada 1962. \u2013 8. prosinca 1965.) koji je sazvao njegov nasljednik papa Ivan XXIII. Drugi vatikanski sabor zaklju\u010dio je papa Pavao VI., budu\u0107i da je 3. lipnja 1963. preminuo papa Ivan XXIII. <\/span><\/p>\n

Ina\u010de, Majku Bo\u017eju kr\u0161\u0107ani slave od 5. stolje\u0107a, nakon Koncila u Efezu 431. godine koji ju je proglasio Bogorodicom. Dakle, upravo zahvaljuju\u0107i papi Piju XII. danas slavimo blagdan Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije na nebo ili Veliku Gospu 15. kolovoza, blagdan osobito omiljen u na\u0161im hrvatskim krajevima, ali i drugdje. Valja spomenuti da je zaklju\u010duju\u0107i Marijansku godinu 1954. godine papa Pio XII. uveo blagdan Bla\u017eene Djevice Marije Kraljice koji se najprije slavio 31. svibnja, a na Drugom vatikanskom saboru sazvanom 1962. godine na kojem su se, dakle, okupili svi biskupi svijeta odlu\u010deno je da se slavi 15. kolovoza.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nUznesenje Bla\u017eene Djevice Marije na nebo \/ Ilustracija: mladi.hbk.hr<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Vla\u0161\u0107u na\u0161eg Gospodina Isusa Krista, bla\u017eenih apostola Petra i Pavla i na\u0161om, izri\u010demo, izjavljujemo i odre\u0111ujemo kao bo\u017eanski objavljenu vjersku istinu da je Marija, bezgre\u0161na Majka Bo\u017eja, uvijek djevica, nakon zavr\u0161etka tijeka svoga zemaljskog \u017eivota, uzdignuta tijelom i du\u0161om u nebesku slavu<\/em>, ovo su rije\u010di iz bule Munifecentissimus Deus <\/em>kojima je 1. studenoga 1950. godine papa Pio XII. sve\u010dano definirao Marijino Uznesenje tijelom i du\u0161om na nebo kao vjersku istinu,\u00a0 nakon \u0161to je zavr\u0161io njezin zemaljski \u017eivot.<\/p>\n

Progon nadbiskupa Stepinca je \u201enaj\u017ealosniji proces u povijesti Crkve\u201c<\/strong><\/span>
\n
\n<\/strong>Zbog svega gore navedenoga u njegovoj politi\u010dko-diplomatskoj misiji, ali i njegova pastoralnog djelovanja, papa Benedikt XVI. (Joseph Ratzinger) pokrenuo je kauzu za progla\u0161enjem svetim pape Pija XII., prethodno mu je priznao herojske kreposti, a na temelju preporuke Kongregacije za kauze svetaca. Ina\u010de, nasljednik pape Pija XII., papa Pavao VI. je 1967. godine zapo\u010deo proces beatifikacije svoga prethodnika, devet godina nakon njegove smrti. <\/span><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, papa Franjo jo\u0161 je krajem srpnja 2013. godine najavio kako ozbiljno razmi\u0161lja o progla\u0161enju pape Pija XII. svecem mimo uobi\u010dajenog protokola (prvi korak je beatifikacija nakon priznavanja najmanje dva \u010duda, potom se kre\u0107e u kanonizaciju kada se kandidatu treba prona\u0107i i priznati jo\u0161 dodatna najmanje dva \u010duda nakon progla\u0161enja bla\u017eenim). <\/span><\/p>\n

Naime, papa Franjo navodno je bio sklon varijanti da papu Pija XII. proglasi svetim, dakle, na isti na\u010din kako je odobrio i progla\u0161enje svetim pape Ivana XXIII. nakon potvr\u0111ivanja jo\u0161 jednog \u010duda po njegovom zagovoru. Me\u0111utim, papa Franjo mo\u017ee donijeti odluku da presko\u010di taj dio i proglasi ga svetim na temelju tzv. sigurnosti spoznaje \u2013 scientia certa<\/em>.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nZagreba\u010dki nadbiskup i kardinal bl. Alojzije Stepinac \/ Foto: Zagreba\u010dka nadbiskupija<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Tijekom svoga 19-godi\u0161njeg pontifikata, papa Pacelli je proglasio 33 sveca, a 12. sije\u010dnja 1953. na konzistoriju me\u0111u kardinale uvrstio je i veliki broj neTalijana, me\u0111u njima i zagreba\u010dkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Ina\u010de, papa Pio XII. je (sudski) progon nadbiskupa Stepinca nazvao \u201enaj\u017ealosnijim procesom u povijesti Crkve\u201c, a znakovito je da je zagreba\u010dkog nadbiskupa proglasio kardinalom za vrijeme njegova boravka u ku\u0107nom pritvoru u Kra\u0161i\u0107u. <\/p>\n

Uz Stepinca, kardinalom je 1953. proglasio i svoga nasljednika na mjestu pape<\/p>\n

<\/strong>Znakovito je da je na istome konzistoriju, na kojem je zagreba\u010dki nadbiskup Alojzije Stepinac imenovan kardinalom, papa Pio XII. imenovao kardinalom i nadbiskupa Angela Giuseppea Roncallija, koji ga je naslijedio na Petrovoj stolici. <\/span><\/p>\n

Kardinal Roncalli za papu je izabran 28. kolovoza 1958. godine, te je uzeo papinsko ime Ivan XXIII., kasnije poznat i kao Papa Dobri ili Ivan Dobri. Podsjetimo, papu Ivana XXIII. i papu Ivana Pavla II. je u Vatikanu 27. travnja 2014. godine papa Franjo proglasio svetima.<\/span>
\n\u00a0<\/span>
\nNakon Drugog svjetskog rata papa Pio XII. imao veliku nadu, uz pomo\u0107 Sjedinjenih Dr\u017eava, u uspostavu pravednijeg politi\u010dkog poretka u Europi za koji se borio tijekom svoje slu\u017ebe u vatikanskoj diplomaciji, ali i kasnije kao papa Pio XII. <\/span>
\n
\nVelike nade Pio XII. polagao je u Adenauera, De Gasperija i Schumana<\/p>\n

<\/strong>Velike nade polagao je u trojicu postratnih europskih dr\u017eavnika i prakti\u010dnih katolika: prvog njema\u010dkog kancelara i pragmati\u010dnog demokrata Konrada Adenauera (na vlasti 1949. \u2013 1963.) koji je mo\u017eda vi\u0161e nego itko promijenio lice Njema\u010dke, ali i tijek europske povijesti nakon Drugog svjetskog rata; zatim tu je sna\u017eni zagovornik demokracije i slobode u Europi, talijanski predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Alcide De Gasperi (1945. \u2013 1953.) te francuski ministar vanjskih poslova (1948. \u2013 1952.) i tvorac projekta europske integracije nakon rata Robert Schuman.<\/span><\/p>\n

\"\"
\nKonrad Adenauer, Alcide de Gasperi i
\nRobert Schuman 1952. godine \/ Foto: pinterest.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

S obzirom da veliki utjecaj Svete Stolice, prije svega na vjerni\u010dki narod postratne Europe, papa Pio XII. \u017eelio je uz pomo\u0107 ove trojice osvjedo\u010denih demokrata i vjernika neutralizirati ili svesti na najmanju mogu\u0107u mjeru utjecaj (sovjetskih) komunisti\u010dkih ideja i nastojanja na preostali katoli\u010dki dio Europe.<\/span>
\n
\nOporuka i smrt pape Pija XII.<\/p>\n

<\/strong>Me\u0111utim, svi ti politi\u010dko-diplomatski anga\u017emani ostavili su posljedice na Papino zdravlje, ve\u0107 od 1954. godine osje\u0107ao je sna\u017ene bolove u \u017eelucu, no svoju bolest nije \u017eelio potencirati u javnosti niti se posebno \u017ealio na istu. \u010cak je govorio svojim lije\u010dnicima da \u201ePapa ne smije biti bolestan jer je tako na teret Crkvi, umjesto da bude njezina potpora\u201c. <\/span><\/p>\n

Bez obzira \u0161to je \u010detiri godine nekako dr\u017eao bolest pod nadzorom, 6. listopada 1958. pretrpio je mo\u017edani udar te mu se zdravstveno stanje u sljede\u0107ih nekoliko dana pogor\u0161alo. Pred zoru, 9. listopada 1958. godine, u papinskoj rezidenciji u Castel Gandolfu preminuo je Eugenio Pacelli \u2013 papa Pio XII. <\/span>
\n\u00a0<\/span>
\nU svojoj je oporuci, koju je napisao 15. svibnja 1956. godine, papa Pio XII. ispisao je samo nekoliko redaka:<\/span>
\n\u201eSmiluj mi se Bo\u017ee po velikom milosr\u0111u Svome. Kad dozovem u sje\u0107anje propuste i pogre\u0161ke koje su po\u010dinjene tijekom tako dugoga pontifikata i u tako te\u0161kom vremenu, pred o\u010dima jasnije vidim svoju nesavr\u0161enost\u201c.<\/span><\/p>\n

Papa Pio XII. po\u017eelio je da mu grobnica bude bez nadgrobnog spomenika, \u0161to skromnija, zato je i njegov grob u bazilici sv. Petra u prikrajku, gotovo neprimjeta<\/span>n.<\/p>\n

\"\"
\nGrobnica pape Pija XII. u bazilici sv. Petra u Rimu \/ Foto: flickr.com<\/strong><\/figcaption><\/figure>\n

Autor:
\n<\/strong>Ivan Mati\u0107 Nevi\u0107 (ivan.matic1976@gmail.com)<\/strong><\/em><\/span><\/p>\n

Fotografije:\u00a0<\/strong> <\/span>
\npapapioxii.it<\/em>, flickr.com<\/em>, pinterest.com<\/em>, Vatican Media<\/em>, arhiva Informativne katoli\u010dke agencije<\/em> (IKA), Zagreba\u010dke nadbiskupije i Hrvatske biskupske konferencije<\/em><\/span><\/p>\n

***<\/span>
\nU sljede\u0107em nastavku (4\/6)\u2026\u00a0\u00a0<\/span>
\nRazgovor s povjesni\u010darem i\/ili crkvenim velikodostojnikom nakon otvaranja javnosti donedavno tajne arhivske gra\u0111e iz Vatikanskog apostolskog arhiva, a vezanih uz pontifikat pape Pija XII. (1939. \u2013 1958.)<\/em><\/span><\/p>\n

Preuzeto od: domoljubniradio.hr<\/a><\/strong><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pontifikat pape Pija XII. (1939. \u2013 1958.): Pravednik me\u0111u narodima, a ne Hitlerov papa Papa Pio XII. nije vjerovao ni Hitleru ni Staljinu, bio je osvjedo\u010deni antinacist i antikomunist, znao je da \u0107e biti te\u0161ko ostvariti prekid vatre i primirje … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":106349,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106348"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106348"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":106350,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106348\/revisions\/106350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/106349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}