{"id":104355,"date":"2020-12-02T05:10:00","date_gmt":"2020-12-02T03:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=104355"},"modified":"2020-11-30T21:13:07","modified_gmt":"2020-11-30T19:13:07","slug":"pobijeni-franjevci-fra-martin-sopta-1891-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/pobijeni-franjevci-fra-martin-sopta-1891-1945\/","title":{"rendered":"POBIJENI FRANJEVCI: fra Martin Sopta (1891.-1945.)"},"content":{"rendered":"

Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija<\/u>\u00a0Uznesenja BDM obi\u010davala je po\u010detkom pro\u0161loga stolje\u0107a svoje bogoslove rediti za sve\u0107enike nakon dovr\u0161ene tre\u0107e godine bogoslovnih nauka. Nakon toga slala ih je na inozemna sveu\u010dili\u0161ta kako bi dovr\u0161ili preostale godine studija, nau\u010dili jezike i nadahnuli se duhom nove kulturne sredine. Uglavnom se odlazilo na poznata sveu\u010dili\u0161ta Njema\u010dke, Francuske i Italije, a nakon izvjesna vremena vra\u0107ali su se u domovinu s doktorskim i profesorskim diplomama.<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, kad je ratnih i poratnih godina Drugog svjetskog rata komunisti\u010dka vlast okupirala hrvatske prostore, ti su se mladi fratri zatekli u tu\u0111im zemljama te se nisu vra\u0107ali u svoju provinciju nego bi uglavnom odlazili u Hrvatsku franjeva\u010dku kustodiju svete obitelji u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Taj priljev novih snaga obogatio je franjeva\u010dku kustodiju u kojoj je sredinom dvadesetog stolje\u0107a bilo \u0161esnaest fratara s doktorskim diplomama. To je i broj\u010dano (62) i intelektualno bio najve\u0107i uzrast te kustodije u njezinoj povijesti. Danas ve\u0107ina tih u\u010denih sve\u0107enika po\u010diva u sjeni Me\u0161trovi\u0107eva spomenika svetom Franji (1982.) na uzdignutu humku Svetoga groba i sniva vje\u010dni san slobode u \u00bbzemlji \u017eivih\u00ab.<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Iako nije bio ovjen\u010dan doktorskom diplomom, u tu se intelektualnu elitu ubraja i fra Martin Sopta koji je u du\u0161i posjedovao enciklopedijsko znanje i bio prava riznica povijesnih doga\u0111aja koje je prenosio i na svoje u\u010denike te svoja predavanja pretvarao u zabavne te\u010dajeve. Cijelo vrijeme svoga \u017eivota ostao je na popri\u0161tu domovine do svoje mu\u010deni\u010dke smrti pri nastupu komunisti\u010dke strahovlade zloglasne 1945.<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Fra Martin, krsnim imenom Franjo, ro\u0111en je 15. velja\u010de 1891. u selu Du\u017eice na kra\u0161koj visoravni Hercegovine, na bezvodnim prostorima ju\u017eno od \u0160irokog Brijega. Taj kraj, koji pripada \u017eupi svetoga Franje u Rasnu, povijest je uglavnom otpisala dok su jugore\u017eimisti progonili narod i prisiljavali ga na iseljavanje. U tom stopostotno katoli\u010dkom podru\u010dju hrvatski su neprijatelji nastojali razbiti vjeru toga puka i odnaro\u0111ivati ga tu\u0111inskim metodama. U tom sklopu dovoljno se sjetiti tvrdnje fra Janka Bubala koji u svojim memoarima\u00a0Apokalipti\u010dni dani\u00a0<\/em>pi\u0161e o u\u010diteljskom osoblju u \u017eupi Rasno: \u00bbU Rasnu je uglavnom bila jedna Slovenka s dvoje odrasle djece, u Buhovu neka pravoslavka, naravno Srpkinja, sa svojom majkom, a u Du\u017eicama muslimanka sa svojom starijom sestrom.\u00ab\u00a0(Apokalipti\u010dni dani,\u00a0<\/em>str. 75.). Iz tog se podatka mo\u017ee dosta toga i\u0161\u010ditati!<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Pu\u010dku \u0161kolu fra Martin je svr\u0161io u rodnom selu u privatnoj ku\u0107i, jer \u0161kolska zgrada nije postojala, a osam razreda gimnazije poha\u0111ao je na \u0160irokom Brijegu dok je ispit zrelosti polo\u017eio na dr\u017eavnoj \u0161koli u Mostaru jer su to uvjetovale posebne politi\u010dke okolnosti. U me\u0111uvremenu jena Humcu stupio u franjeva\u010dki red (6. kolovoza 1908.) i nakon godinu dana ku\u0161nje zavjetom je posvjedo\u010dio svoju vjernost pravilima franjeva\u010dkog redovni\u010dkog \u017eivota. Nakon polo\u017eene mature, 1910. u Mostaru je po\u010deo studirati filozofsko-bogoslovne nauke i poslije trogodi\u0161njih studija 21. rujna 1913. u Sarajevu je zare\u0111en za sve\u0107enika. Zavr\u0161ne godine bogoslovlja zavr\u0161io je na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu i diplomirao iz fizike i matematike.<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Svoju profesorsku karijeru po\u010deo je na \u0160irokom Brijegu i nastavio u bogosloviji u Mostaru. Kroz trideset godina profesorske slu\u017ebe (1914.- 1945.) odgojio je vi\u0161e nara\u0161taja studenata koji su bili zadivljeni njegovom u\u010deno\u0161\u0107u i redovni\u010dkom jednostavno\u0161\u0107u \u017eivota. Siroma\u0161tvo je odr\u017eavao u izvornom obliku franjeva\u010dkih redovni\u010dkih pravila. Naime, knjige su bile njegovo jedino bogatstvo kojim se opajao i nadahnjivao.<\/u><\/u><\/u>\u00a0<\/u><\/span><\/p>\n

Strana\u010dka politika bila mu je odvratna, ali je u dubini srca nosio nehinjenu ljubav prema vlastitu narodu. Svesrdno se zalagao za njegovu slobodu i s njime dijelio \u017eivotne te\u0161ko\u0107e i politi\u010dka isku\u0161enja. Tog u\u010denog i poslu\u0161nog franjevca komunisti su 12. velja\u010de 1945. odveli iz rezidencije Krista Kralja u \u010citluku i negdje na putu prema Ljubu\u0161kom ubili. Grob, za koji mu se negdje u \u0161ikarju napu\u0161tena krajolika ni danas ne zna, vapi za pravdom. Fra Martin je tako u kupelji krvi posvjedo\u010dio svoju vjernost Kristu Gospodinu dok njegovi ubojice gutaju svoju bol i plove beznadnim vodama budu\u0107nosti. Oni pilje u usud mra\u010dne sudbine koja se nadvila nad njihovim zlo\u010dinima.<\/span><\/p>\n

Izvor: \u010castimir Maji\u0107: U nebo zagledani<\/em>, 2011.<\/span><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija\u00a0Uznesenja BDM obi\u010davala je po\u010detkom pro\u0161loga stolje\u0107a svoje bogoslove rediti za sve\u0107enike nakon dovr\u0161ene tre\u0107e godine bogoslovnih nauka. Nakon toga slala ih je na inozemna sveu\u010dili\u0161ta kako bi dovr\u0161ili preostale godine studija, nau\u010dili jezike i nadahnuli se duhom … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":31,"featured_media":104356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"kt_blocks_editor_width":"","footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104355"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/31"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104355"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":104357,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104355\/revisions\/104357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/104356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}