{"id":10417,"date":"2015-04-02T19:02:45","date_gmt":"2015-04-02T19:02:45","guid":{"rendered":"http:\/\/mandino-selo.com\/wp\/?p=10417"},"modified":"2015-04-02T19:02:45","modified_gmt":"2015-04-02T19:02:45","slug":"10-obljetnica-smrti-velikoga-pape-sv-ivana-pavla-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mandino-selo.com\/wp\/10-obljetnica-smrti-velikoga-pape-sv-ivana-pavla-ii\/","title":{"rendered":"10. OBLJETNICA SMRTI VELIKOGA PAPE SV. IVANA PAVLA II."},"content":{"rendered":"

Danas, na Veliki \u010cetvrtak, 2. travnja 2015. je 10. obljetnica Bla\u017eene smrti Velikoga Marijanskog Pape Svetog Ivana Pavla II., koji je preminuo 2. travnja 2005. u 21 sat i 37 minuta u svojoj sobi u Apostolskoj Pala\u010di u Vatikanu.<\/strong><\/p>\n

Karol Jozef Wojtyla ro\u0111en je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyle i Emilie Kaczorowske. Nakon zavr\u0161etka studija na vi\u0161oj \u0161koli “Marcin Wadowita” u Wadowicama g. 1938. Karol se upisuje na sveu\u010dili\u0161te Jagiellonian u Krakovu. Kada su nacisti g. 1939. zatvorili sveu\u010dili\u0161te mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi zaradio za \u017eivot te izbjegao deportaciju u Njema\u010dku.<\/p>\n

Osjetiv\u0161i poziv na sve\u0107eni\u0161tvo od 1942. poha\u0111a u tajnosti predavanja na Teolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Jagiellonian kao bogoslov Krakovske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazali\u0161ta” koje je tako\u0111er djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na krakovskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena i Teolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Jagiellonian sve do svog sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja u Krakovu 1. studenoga 1946. Poznavaju\u0107i Wojtyline iznimne sposobnosti i darovitost tada\u0161nji krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtylu \u0161alje na daljnji studij u Rim, gdje posti\u017ee doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Kri\u017ea. Godine 1948. vra\u0107a se u Poljsku gdje obavlja slu\u017ebu kapelana u Niegowi\u0107u, a potom studentskog kapelana u \u017eupi Sv. Florijana u Krakovu. Kasnije postaje profesorom moralne i eti\u010dke teologije na krakovskoj bogoslovi i Teolo\u0161kom fakultetu u Lublinu.<\/p>\n

U 38. godini \u017eivota Wojtyla postaje najmla\u0111i poljski biskup. Za biskupa je zare\u0111en 28. rujna 1958. u katedrali u Krakovu.<\/p>\n

\u0160est godina kasnije, u tijeku odr\u017eavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. sije\u010dnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim nadbiskupom.<\/p>\n

Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pru\u017eiv\u0161i va\u017eni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyla sudjelovao je tako\u0111er na pet skup\u0161tina Biskupskih sinoda prije svoje papinske slu\u017ebe. Papa Pavao VI. umire u svome ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978.Naslje\u0111uje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u no\u0107i s 28. na 29. rujna 1978. te se ve\u0107 14. listopada otvara nova konklava.<\/p>\n

Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyla izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvog slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyla uzeo je ime trojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II. Ubrzo nakon izbora za Papu Ivan Pavao II. pokazao je kako \u0107e njegova slu\u017eba biti u znaku velikih promjena.<\/p>\n

Od papinskog protokola u koji je uveo mnoge novine do sna\u017ene pastoralne zauzetosti koja se najistaknutije odra\u017eavala u njegovim apostolskim putovanjima. Ne\u0161to vi\u0161e od tri mjeseca nakon \u0161to je izabran za papu kre\u0107e na svoje prvo putovanje na kojem je posjetio Meksiko. Nedugo zatim objavljuje i svoju prvu encikliku “Redemptor hominis” (“Otkupitelj \u010dovjeka”). Te 1979. godine na op\u0107e audijencije, na kojima su se okupljala mno\u0161tva vjernika, uvodi kateheze iz odre\u0111ene tematske cjeline. Ubrzo je posjetio i svoju domovinu, koja \u0107e biti ukupno osam put odredi\u0161te njegovih putovanja. Papa te godine na Veliki petak ispovijeda vjernike u bazilici Sv. Petra u Vatikanu te prvi put u povijesti saziva op\u0107u savjetodavnu skup\u0161tinu kardinalskog zbora koja nije imala za cilj izbor pape.<\/p>\n

Na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja 1981. na Trgu Svetog Petra u Vatikanu na papu Ivana Pavla II. izvr\u0161en je atentat. Na Ivana Pavla II. pucao je Tur\u010din Ali Agca, te\u0161ko ga raniv\u0161i. Papa je zadr\u017ean u bolnici na lije\u010denju puna tri mjeseca, a bolnicu je napustio sredinom kolovoza. Godinu dana nakon atentata Papa je posjetio portugalsko sveti\u0161te Gospe Fatimske, gdje je izrekao \u010din posve\u0107enja i predanja svijeta Bezgre\u0161nom Srcu Marijinu.<\/p>\n

Godine 1984. tijekom svoga 21. apostolskog putovanja na kojem je boravio u vi\u0161e dalekoisto\u010dnih zemalja proglasio je svetima vi\u0161e od stotinu korejskih mu\u010denika. Bilo je to, nakon vi\u0161e od 600 godina, prvo progla\u0161enje svetima izvan Rima. U listopadu 1986. u rodnom gradu sv. Franje Asizu Papa je predvodio Svjetski molitveni susret na kojem su se okupili predstavnici najzna\u010dajnijih monoteisti\u010dkih religija. U jeku velikih dru\u0161tveno-politi\u010dkih previranja u Isto\u010dnoj Europi 1989. godine Papi u povijesni slu\u017ebeni posjet dolazi predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Mihail Gorba\u010dov. U tome razdoblju dolazi do uspostave diplomatskih odnosa izme\u0111u Svete Stolice i zemalja europskog Istoka.<\/p>\n

U sije\u010dnju 1992. Sveta Stolica priznaje Hrvatsku, a ubrzo su uspostavljeni i diplomatski odnosi izme\u0111u Hrvatske i Svete Stolice. Dvije godine kasnije, u rujnu 1994. Papa boravi u prvom posjetu Hrvatskoj. U listopadu 1995. Papa je posjetio sjedi\u0161te Ujedinjenih naroda u New Yorku gdje je, na UN-ovoj op\u0107oj skup\u0161tini, odr\u017eao znameniti govor u povodu 50. obljetnice utemeljenja te organizacije. Idu\u0107e godine, 1996., zapo\u010dinje trogodi\u0161nja priprava za proslavu Velikog jubileja dvijetisu\u0107ite godine Otkupiteljeva ro\u0111enja. Na svom 97. apostolskom putovanju u svibnju 1996. Papa je posjetio Sloveniju, a u travnju idu\u0107e 1997. godine Bosnu i Hercegovinu tj. Sarajevo.<\/p>\n

Godine 1998. Papa je posjetio Kubu i ondje se susreo s Fidelom Castrom. Iste godine u listopadu boravi u drugom posjetu Hrvatskoj, prigodom kojeg je u Mariji Bistrici proglasio bla\u017eenim slugu Bo\u017ejega kardinala Alojziija Stepinca. Simboli\u010dnim \u010dinom otvaranja Svetih (jubilejskih) vrata 24. prosinca 1999. zapo\u010deo je Veliki jubilej 2000. Otvaranje Svetih vrata na bazilici Svetog Pavla izvan zidina 18. sije\u010dnja imalo je sna\u017eno ekumensko obilje\u017eje. Prvi put u povijesti na sve\u010danosti otvaranja Svetih vrata bili su prisutni predstavnici 23 kr\u0161\u0107anske Crkve. U godini Velikog jubileja Papa je pohodio Egipat te tjedan dana proboravio u Svetoj zemlji. Samo u Svetoj godini Papa je proglasio svetima 148 bla\u017eenika, a bla\u017eenima 54-ero slugu Bo\u017ejih odnosno ukupno 202 bla\u017eenika i sveca. Uz jubilejsku godinu objavljeno je \u010dak pet Papinih dokumenata. Nakon teroristi\u010dkih napada od 11. rujna 2001. godine Papa poziva katolike na dan posta za mir a predstavnike religija svijeta na Dan molitve za mir u svijetu u Asizu. Tijekom 2002. Papa je u niz navrata pozivao na mir na Bliskom istoku gdje je do\u0161lo do nove eskalacije sukoba. Na po\u010detku dvadeset i pete godine svoje papinske slu\u017ebe 16. listopada 2002. Ivan Pavao II. progla\u0161ava Godinu krunice i uvodi u najra\u0161ireniju marijansku molitvu na svijetu, krunicu pet novih otajstava koja je nazvao “otajstvima svjetla”.<\/p>\n

Po\u010detkom lipnja 2003. Papa je ponovno, po tre\u0107i put, u Hrvatskoj gdje je posjetio Dubrovnik (6. lipnja), Osijek i \u0110akovo (7. lipnja), Rijeku (8. lipnja) te Zadar (9. lipnja).<\/p>\n

U drugoj polovici lipnja 2003. posjetio je Bosnu i Hercegovinu i tom prigodom u Banjoj Luci proglasio bla\u017eenim slugu Bo\u017ejega Ivana Merza. Velja\u010da 2004. u Vatikanu je bila u znaku intenzivnih diplomatskih aktivnosti posve\u0107enih ira\u010dkoj krizi u kojima je Sveta Stolica izrazila svoju odlu\u010dnost da se u\u010dine svi napori kako bi se pod svaku cijenu izbjegao rat. U povodu obilje\u017eavanja 150. obljetnice progla\u0161enja dogme o Bezgre\u0161nom za\u010de\u0107u Papa je 14. i 15. kolovoza hodo\u010dastio zajedno s bolesnicima u glasovito francusko marijansko sveti\u0161te Lurd. U poslijepodnevnim satima 14. kolovoza u papamobilu je predvodio procesiju s vi\u0161e od 100.000 hodo\u010dasnika, bolesnika i sve\u0107enika u molitvi krunice, od \u0160pilje ukazanja do bazilike Sv. Krunice. Bilo je to 104. i ujedno posljednje apostolsko putovanje pape Ivana Pavla II. U bazilici Sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 17. listopada 2004. Ivan Pavao II. ozna\u010dio je po\u010detak Godine euharistije, u prigodi koje je i napisao apostolsko pismo “Mane nobiscum Domine” – “Ostani s nama, Gospodine”, a koja \u0107e zavr\u0161iti Sinodom biskupa u Rimu u listopadu 2005. godine.<\/p>\n

Po\u010detkom 2005. godine Papa je zbog gripe u dva navrata hospitaliziran. U tijeku drugog boravka u bolnici na Papi je 24. velja\u010de izvr\u0161en operativni zahvat traheotomije u kojem mu je u grlo stavljena cjev\u010dica koja je Svetom Ocu olak\u0161avala disanje.<\/p>\n

Nakon osamnaest dana provedenih u rimskoj bolnici Gemelli Papa se u nedjelju 13. o\u017eujka vratio u Vatikan kako bi sudjelovao u obredima Velikog tjedna i proslavio svetkovinu Uskrsa. Umro je u svojoj sobi u Vatikanu 2. travnja 2005. godine.<\/p>\n

Nedugo nakon smrti Ivana Pavla II., njegov nasljednik papa Benedikt XVI. dopustio je da se ne \u010deka pet godina od njegove smrti, kako predvi\u0111a crkveni kodeks za po\u010detak postupka ne\u010dije beatifikacije, ve\u0107 da se postupak zapo\u010dne iste godine kada je papa Wojtyla umro.<\/p>\n

Papa eremit Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. bla\u017eenim, te proglasio njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. odr\u017eao prvu sv. misu kao papa, 22. listopada. Papa Franjo proglasio je Papu Ivana Pavla II. zajedno s Papom Ivanom XXIII. svetim 27. travnja 2014. godine na trgu Svetog Petra u Rimu.<\/p>\n

30. travnja 2014. ispred sarajevske katedrale Srca Isusova podignut je spomenik i kip Sv. Ivana Pavla II.<\/p>\n