Planina Gvozd nalazi se na južnom obodu Duvanjskog polja. Istočno od Rakitna je Rakitski gvozd s najvišim vrhom od 1.661 metar nadmorske visine.
Imenica gvozd prvobitno je značila šuma, a kasnije će dobiti značenje gora. Stoga i podsjećanje da se današnja hrvatska planina Petrova gora u srednjem vijeku zvala Gvozd, a poznata je kao kultno mjesto hrvatske povijesti, mjesto pogibije posljednjeg hrvatskog kralja narodne krvi Petra Svačića (Snačića) iz 1097. godine. Danas se i najveće naselje ispod nekadašnjeg Gvozda zove Gvozd (1570 stanovnika), donedavno Vrginmost.
Inače, gvozd je s jezičnog motrišta veoma zanimljiv pojam. Naime, toj sveslavenskoj i praslavenskoj riječi značenjem odgovara latinski clavus sa značenjem klin, klinac, ali onaj drveni, dakle klin od drveta. Primjerice u ruskom jeziku gvozd6 znači isto što i turcizam ekser ili pak romanizam iz mletačkog dijalekta talijanskog jezika čavao, u češkom jeziku imenica hvozdej znači daska, kao i poljski gwozd.
Međutim, ako i dalje prodiremo u još dublju jezičnu prošlost, onda saznajemo da je gvozd najranije označavao „drvenu oštricu izraslu u šumi, neizdjeljanu ili izdjeljanu, pa odatle gvozd sa značenjem drveni klin i mjesto gdje je izrastao-šuma.“ Dakle, gvozd je onodobno imao značenje „šuma, dubrava, gora, loza odnosno ono što se u većini slavenskih jezika zove les6.“
Kad je napretkom tehnike drveni klin zamijenjen metalnim, onda je gvozd po zakonu sinegdohe dobio novo značenje, postao je istoznačica željeza, a na drugoj strani s vremenom je gvožđe, izvedeno od gvozd, postalo gotovo potpuna zamjena za željezo.
Na tragu navedenog je i prvo spominjanje naselja Zagvozd u Imotskoj krajini. U vrijeme II. crkvenog sabora 533. godine Zagvozd se spominje pod imenom Montenense (latinski mons, montis = planina), što je samo prijevod s latinskog „za gvozdom,“ za planinom, tj. iza planine Biokove, gledajući s morske strane iz Makarskog primorja. Tada je Montenense spomenut kao jedno od mjesta koje je diobom stare biskupije sa sjedištem u Saloni (danas Solin) pripalo novoj biskupiji Maccrum (danas Makar pokraj Makarske).
Uz Zagvozd iz hrvatske ekonimije navodimo i sljedeće primjere: Gvozd (ranije Vrginmost, 1.303 stanovnika), Gvozdanska (Pakrac, 47), Gvozdansko (Dvor na Uni).
Pokraj Kalinovika u Bosni je naselje s nazivom Gvozno.
Jugoistočno pak od zaselaka Zaušlja i Male Poljane sela Sutine (Rakitno) nalazi se Britvički gvozd (s vrhom Bovan od 1.212 metara), a nazvan po selu Britvici koje pripada općini Široki Brig. Između Rosnih poljana i Bilih stina, također na sutinskom području, nalazi se uzvisina s nazivom Gvozdac. Također na sutinskom području, istočno od zaseoka Donjih Vlašana, smješteno je i Po(d)gvožđe (1321 metar).
(nastavlja se)
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.