ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Liskovača

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je izveden od imenice liska, ikavskog oblika naziva bjelogoričnog drveta lijeske (Corylus avellana) iz porodice breza (Betulaceae), koje raste u obliku grma ili šiblja. Zbog savitljivosti stabla rabila se u košarštvu, te za podizanje torova, plotova i pletera, a koristi se i njezin plod lješnik, ustvari jestiva jezgra u tvrdoj glatkoj ljusci.

 
Ekonim Liskovača sastoji se od posvojnog pridjeva liskov i dometka –ača
(liskov + ača = Liskovača), a kad je napisana malim početnim slovom onda znači liskova šuma, ali i liskov štap, batina ili šiba.

 
U Bosni i Hercegovini podosta je ekonima, koji u osnovi imaju dva oblika naziva lijeska i liska: Donja i Gornja Lijeska (Višegrad), Lijeske (Zenica), Liješanj (Zvornik), Liješće (Bosanski Brod, Srebernica), Liješevo (Visoka), Liješnica (Maglaj), Liskovac (Bosanska Gradiška, Cazin; zaseoci u selima Tribistovo i Sutina u općini Posušje), Liskovača (Tomislavgrad), Liskovica (Mrkonjić Grad), Ljeskare (Prijedor), Ljeskov Dub (Gacko), Ljeskovac (Bijeljina), Ljeskovica (Drvar), Ljeskovik (Goražde, Srebrenica), Ljesovina (Konjic), Lješevo (Ilijaš), Lješljani (Bosanski Novi).

 
Na duvanjskom području još nekoliko mikrotoponima izvedenih od liska: Velika i Mala liskovača (vrtače na Buljan strani iznad zaseoka Eminova Sela Ispodstrane), Liskova dražica pokraj sela Liskovače i Liskovac (vrtača na planini Ljubuši).

 
U Hrvatskoj je također podosta mikrotopnima i ekonima koji u osnovi imaju sva tri oblika naziva: lijeska, liska i navlastito leska: Leska (Rijeka), Leskari (Kostajnica), Leskova draga (Delnice, 14), Leskova greda (Vinkovci), Leskovac (Petrinja, Slatina, Vinkovci), Leskovača (Pakrac), Leskovec (Samobor), Ljeskara (Kostajnica), Ljeskovac (Čazma), Ljeskovac šuma (Slavonski Brod), zatim nazivi više naselja: Leska (Delnice, 2), Lesci (Vrbovsko, 2001. godine nenaseljeno), Lesišćina (Pazin, 85), Leskovac Barilovićki (Duga Resa, 31), Leskova Draga (Delnice, 14), Ličko Lešće (Otočac, 1.211), Leskovec (Međimurje, 112), Leskovec Toplički (Varaždin, 536), Liješće (Ozalj, 151), Liska (Dugopolje-Split, 64), Lišnjak (Drniš, 5) Liskovac (zaselak u selima Vedrine i Voštane u Cetinskoj krajini).

 
U Imotskoj se krajini pokraj sela Zmijavaca nalazi brdo Liskovica (542 metra).
Što se tiče starohrvatskog i mletačkog naziva za Hvar (i otok i istoimeno mjesto na njemu) Lesina, zabilježenom 1385. godine, on se ne izvodi od imenice lijeska već od stare općeslavenske imenice les = šuma. Također od starohrvatske imenice les izveden je i naziv naselja Lišane Ostrovičke smještenom u istočnom dijelu Zadarske županije.

 
Liskovača se prvi put spominje kao jedino naselje današnje župe Rašeljke u izvješću bosanskog biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine, a vjerojatno su joj pripojena ostala mjesta te župe. U Liskovači je tada živjelo 18 obitelj sa 134 duše.

 
Godine 1839. Liskovaču uvrštava u svoj popis grabovički župnik fra Pavo Milićević, a isto je to učinio i 1847. godine grabovički župnik fra Andrija Tvrtković.

 
U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije za godinu 1867. fra Petar Bakula je zabilježio da su tada u Liskovači živjelo 8 obitelji s ukupno 91 dušom.

 
Prema popisu stanovništva 1991. godine u Liskovači je živio 201 stanovnik, a to naselje spada među ona u kojima broj stanovnika drastično opada (1971. godine 444 stanovnika).

 

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.