ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Kurtovina

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

S jezičnog motrišta Kurtovina je ustvari naziv posjeda osobe koja se zove Kurt, dakle Kurtovo imanje, a tvori se dodavanjem dometaka –ovina ili –evina kao što je slučaj s brojnim imenicama kojima se označava pripadnost: djedovina, očevina, babovina, begovina. I u stvranosti postoji potvrda o postanju ekonima Kurtovina, jer je „u Kazagincu na lokalitetu Kurtovina stajao Kurtov han, koji je mogao primiti sto konja, a morao je imati utvrdu, jer je bio blizu granice Turske i Mletačke Republike.“

 
Inače, u osnovi ekonima Kurtovina je imenica iz turskog jezika kurt sa značenjem vuk, a u hrvatskom je jeziku od nje su izvedena i neka prezimena: Kurtov (120, Biograd, Dalmacija), Kurtović (Kaštela, Klis, srednja Dalmacija, Osijek); u Hercegovini Kurtovići žive u Drinovcima, gdje su nastali od roda Opačak, a Kurtage, starinom Orozi iz Uzarića pokraj Širokog Briga, promijenili su prezime u Bošnjak.

 
Spominjemo i jednu zanimljivost: Široki Brig je onodobno bio „svojevrsna Kurtovina“. Naime, hercegovački su franjevci nakon odvajanjae od matice Bosne Srebrene 1843. godine tragali za mjestom za podizanje svog prvog samostana, ali im nitko od Turaka nije ni za goleme novce htio prodati zemljište za tu svrhu. „Napokon neki Turčin Ahmet-aga Kurt, možda svojoj sljedbi manje privržen, nadvalan više pretjeranom cijenom nego našim molbama, prodaje nam brežuljak Široki brig, šumu i jedan bijadn vrtić uz staro katoličko groblje za samosatn i crkvu za 145 zlatnika,“ zapisao je 1867. godine fra Petar Bakula.

 
Pokraj Višegrada nalazi se selo s nazivom Kurtalići.

 
Kurtovina, danas zaselak sela Kazaginac, kao zasebno naselje prvi se put spominje 1892. godine, u kojem je prebivalište 13 obitelji s 80 duša, ali joj nikad nije priznat status sela.

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.