Na duvanjskom području tri su toponima s dominatnom riječju han: Karlov Han (danas dio sela Prisoja), Manjin ili Manjića Han (sadadio Mokronoga) i Zrnin Han (predio u Šujici).
Inače, han (perzijski han, hane = kuća) je istočnjački tip svratišta, prenoćišta i odmorišta. Služio je u doba osmanlijske vlasti ponajprije za odmor putnika, ali i za pretovar roba i mijenjanje konja. Veći hanovi su nazivani karavan-saraji (turski kervan i arapski karwan = povorka robom natovarenih kola, konja, deva itd.; turski saray, perzijski seray = dvor, palača). U gradovima su se hanovi nalazili u njihovim trgovačkim dijelovima, u čaršijama (turski čarši, perzijski čaršu (čar = četiri + su = strana, dakle četverostran), kako su se nazivale gradske četvrti, ali i trgovi i tržišta. Tipičan je primjer Morića han na sarajevskoj Baščaršiji.
Na hrvatskim je prostorima sačuvan Maškovića han u Vrani pokraj Biograda, jedan od rijetkih objekata islamskog graditeljstva na dalmatinskom području. Što se pak tiče Hana na Cetini pokraj Sinja, nisu sačuvana ni skladišta (magaze), ni konjušnice, ni torovi za sitnu stoku, ni gostionice (mehane), niti svratišta, dakle jedino je ostao naziv mjesta.
Han je česta sastavnica toponima na područjima koja su svojedobno bila pod osmanlijskom vlašću: u općini Tomislavgrad-Karlov Han (danas dio sela Prisoja), Manjin ili Manjića Han (sada dio Mokronoga) i Zrnin Han (predio u Šujici), u Kupresu je bio Vrepčev Han; jedno od općinskih središta u istočnoj Bosni zove se Han Pijesak, dio Sarajeva naziva se Vasin Han, a Simin Han je pokraj Tuzle, dok je Begov Han blizu Žepča, Mangalin Han je u okolici Višegrada, Pajtov Han smješten je pokraj Vareša, Perin Han nalazi se pokraj Zenice; Han Bila je naselje na travničkom području, Han Brdo je pokraj Višegrada, Han Karaula i Han Šići nalaze se u okolici Ilijaša, Han Luka je pokraj Bugojna, Han Ploča pokraj Kiseljaka, naselje Handići smješteno je pokraj Foče, a Hanište je u okolici Rudog; Vladičin Han je u Srbiji itd.
Takodjer je podosta prezimena izvedeno od imenice han: Han, Hanak, Hančar, Hančević, Handabak(a), Handanagić, Handanović, Handraka, Handžić, Handžak, Haničar, Hanić, Hanižar, Hanižgar itd.
Vratimo se hanovima na duvanjskom području.
Karlov han bio je smješten u Prisoju, odakle se putevi granaju prema Duvnu, Livnu i Sinj odnosno Splitu. Nazvan je po vlasniku s imenom Karlo, što romanska verzija hrvatskih imena Drago, Dragutin, koje se koristi i u ekonomiji. Pored hrvatskog grada Karlovca (49. 082) postoji i u Bosni selo s nazivom Karlovac, i to pokraj Glamoča. Ipak ime Karlo više se koristi u hrvatskoj ekonomiji: Karlobag (510), Karlovac Feričanački (Orahovica, 26), Karlovec Ludbreški (Ludbreg, 607), Karlovići (Pazin, 35). Danas je Karlov Han dio sela Prisoja.
Manjin han je nalazio se u selu Mokronogama, na raskrižju puteva prema Duvnu, Šujici odnosno Kupresu i prema Rami. Također je nazvan prema vlasniku zvanom Manja ili Manje, što su duvanjske verzije imena Marijan ali i Frano. Danas je Manji Han zaselak sela Mokronoga. U uporabi je i naziv Manjića Han.
Zrnin han nalazio se na ulazu u Šujicu iz pravca Duvna, a prozvan je po vlasnicima s prezimenom Zrno, koje istovjetno sa zrnom, što može biti sitni plod ili sjemenka, kao i sićušni dio nekih tvari – pijeska, soli ili pak bisera.
Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.
Foto: Ivica Šarac/ www.prisoje.net