ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Gornja Prisika

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Dvočlani ekonim sastoji se od pridjeva u ženskom roda gornja i ekonimijske imenice Prisika.

 
Prvi član pridjev gornja već je obrađen u ovoj knjizi (Gornji Brišnik).

 
Drugi član ekonima imenica prisika (ikavski oblik), izvedena je od glagola prisići (presjeći), a ima značenje „dolina, koja presjeca, raspolovljuje neko područje, bez obzira je li ono ravno ili brdovito.“ Upravo ovome odgovara i smještaj sela Prisike, smještenog između Aržana (Hrvatska) i Kazaginca (Bosna i Hercegovina), a koje se dijeli na: Gornju Prisiku, što pripada općini Tomislavgrad i Donju Prisiku, koja pripada općini Cista Provo (Imotska krajina).

 
Obje Prisike su mlada naselja. „Prvi Prisičani na Prisiku su došli iz Aržana Na Prisici su imali svoje njive i šume, a tamo su i čuvali svoje blago (stoku-AI). Najstariji Priisčani tvrde da su prve obitelji stigle na Prisiku početkom 20. stoljeća.“
Sličnog jezičnog postanja su nazivi i još nekih mjesta u Bosni i Hercegovini: Prisika (Donji Vakuf, Skender Vakuf), Donja i Gornja Prisjeka (Ključ), Presjeka (Nevesinje, Višegrad).

 
Slični primjeri postoje i u hrvatskoj ekonomiji: Preseka (Međimurje, 70; Vrbovec, 126), Preseka Oborovska (Dugo Selo, 162), Preseka Ozaljska (Ozalj, 19), Preseka Petrovska (Krapina, 286), Presika (Labin, 453; Vrbovsko, 18), Prisjeka (Vojnić, 29).

 
Prisika se prvi put spominje pri utemeljenju nove župe Rašeljke 1935. godine kao naselje koje do tada pripadalo Vinici. Tada je Prisika imala 191 stanovnika.

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Google