ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Baljci

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

U Komoranima pokraj Livna i danas postoji prezime Baljak (množina Baljci), za čije je nositelje M. Petrić ustvrdio da su „došli davno iz Bajagića pokraj Sinja.“  Prezime Baljak danas pripada Bošnjacima muslimanima.        

U Drniškoj krajini, sjeverozapadno od Čavoglava i izvora Krkinog pritoka Čikole, smješteno je selo Baljci, danas naseljeno Srbima pravoslavne vjeroispovijesti, koje je 2001. godine imalo samo dva stanovnika.             

U duvanjskom selu Baljcima, smještenom pokraj Šujice, potpuno raseljenom uoči i početkom Domovinskog rata, živjeli su Hrvati katolici i Srbi pravoslavci, ali  nitko se nije prezivao Baljak.           

Ipak se iz svega može zaključiti da je to duvanjsko  selo dobilo naziv po svojim stanovnicima s prezimenom Baljak, koji su kasnije odatle nestali: odselili, izumrli ili promijenili prezime.           

S etimologijskog motrišta ekonim Baljci je nastao u ozračju stočara dinarskog područja, koje se nimalo ne razlikuje kad je riječ o Cetinskoj krajini (Bajagić), drniškom području (Baljci) i duvanjsko-livanjskim prostorima (Komorani i Baljci).           

Od imenice balja izvedeni su pridjevi: baljast (balj + ast) i baljav (balj +av), koji znače crnoglav, koji ima crnu glavu, što se dakako najprije odnosi na  stoku (koze, volove). Ptica pak latinskog naziva Fulica astra, koja ima bijelu pjegu na čelu, u Crnoj se Gori zove baljočka, bolječka i balješka. Oblik balješka sadrži slavenski sufiks –ka i imenicu iz albanskog jezikabalosh i bolash sa značenjem „konj i vol s bijelim čuperkom.“           

Imenica balja ustvari je poimeničeni pridjev, koji se nalazi i u vlaškim i u cincarskim govorima bal’u, koji kod Dakorumunja glasi breaz, a prevode ga  s „bijela pjega na čelu“. Taj se pridjev u obliku balios nalazi i u novogrčkom, a znači „šaren, koji ima zvijezdu na čelu (konj i ovan); u Grčkoj i Makedoniji tamošnji stočari „crnu ovcu s bijelim čelom“ zovu balia.“           

Prostor, na kojem su sačuvani spominjani izrazi, upućuje na skupni izvor, na zajedničko podrijetlo iz balkanskog pastirstva i ilirsko-tračke starine.           

Za sve to na duvanjskom području postoji izraz cvitast (vol, konj, ovan, jarac), a isključivo zbog glasovne sličnosti podsjećamo da su u Baljcima živjeli Srbi pravoslavci Cvitići odnosno Cvijetići. U Bastasima pokraj Livcmna žive Cvijani, također Srbi pravoslavci, za koje je M. Petrić utvrdio da su „davno doselili od Šujice.“           

Osnova balj nazočna je u bosansko-hercegovačkoj ekonomiji: pored duvanjski Baljaka selo Baljci nalazi se i pokraj Bileće; Baljevac (Bihać), Baljivac (Trebinje), Baljkovica i Donja Baljkovica (Zvornik) Baljvine (Mrkonjić Grad).

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.